Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA VLADA U PREDNACRTU: Jedino je vlastoljublje očigledno  

Objavljeno prije

na

Medijski izvještaji o neformalnim pregovorima o budućoj vladi, za sada više izgledaju kao ogledalo apetita političkih struktura, pa i ogledalo medijske scene,  nego što se iz njih može dobiti precizna informacija o tome dokle se sa tim “neformalnim” pregovorima došlo, i kako izgleda platforma za kreiranje buduće vlade

 

Dok se čeka da Državna izborna komisija (DIK) proglasi konačne rezultate izbora, nakon čega bi se konstituisao parlament i započeli zvanični pregovori o formiranju 44. crnogorske vlade, mediji uveliko izvještavaju o neformalnim pregovorima koji se vode oko formiranja buduće vlade. Čitajući, međutim, medijske izvještaje, oni više izgledaju kao ogledalo apetita pojedinih političkih struktura, i ogledalo medijske scene, nego što se iz njih može dobiti precizna informacija o tome dokle se sa tim “neformalnim” pregovorima došlo, i kako izgleda platforma za kreiranje buduće vlade.

Za sada je izvjesno tek da su u nešto intenzivnijoj komunikaciji oko formiranja vlade –  Pokret Evropa sad (PES) , koji je osvojio najveći broj mandata na vanrednim parlamentarnim izborima – 24, Demokrate (sedam mandata ) i predstavnici manjinskih partija  –  Bošnjačka stranka, Albanski forum, Albanska Alijansa. Demokratska partija  i Hrvatska građanska incijativa (HGI) koji skupa imaju 10 mandata.  Ukupno, ove partije imaju  prostu većinu u parlamentu – 41 poslanika. Hoće li se na tome stati, nije izvjesno, pošto se lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji se vidi kao budući mandatar, nije o sastavu buduće vlade izjašnjavao, nakon što je odmah nakon izbora saopštio da u buduću vladu ne želi Građanski pokret URA Dritana Abazovića, zbog afere Do Kvon. U sedmici pred izbore Abazović je pokrenuo aferu Do Kvon, te otvorio sumnje da je lider PES Spajić imao neprimjerene konekcije sa  poznatim svjetskim bjeguncem, Do Kvonom čije izručenje traže Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog prevare teške desetine milijardi dolara na tržištu kriptovaluta,  a koji je u Crnoj Gori uhapšen u martu ove godine. Takođe, iz tehničke vlade podgrijane su sumnje da je Do Kvon, odnosno “kripto zajednica” finansirala kampanju Spajića. Procjene su da je zbog te afere Pokret Evropa sad ostvario slabiji rezultat od očekivanog na junskim izborima.

Spajić je nakon izbora saopštio da su njegovoj partiji Demokrate i partije manje brojnih naroda “prioritetni partneri”, te da su otvoreni za razgovor sa koalicijom Za budućnost Crne Gore.  Takođe, saopštio je da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista.

Milan Knežević, lider koalicije Za budućnost Crne Gore, izjavio  je prije nekoliko dana da oni do sada uopšte nijesu učestvovali u pregovorima oko vlade. “Imao sam jedino razgovor sa Spajićem, nedugo nakon što su se završili parlamentarni izbori, ali ne mogu reći da su to bili pregovori već više sagledavanje neke opšte situacije, mogućnosti ili perspektiva eventualne saradnje, ili nesaradnje”,  kazao je  Knežević. On tvrdi da o neformalnim razgovorima o formiranju vlade čita iz medija, pa je na taj način saznao i za nezvanične informacije da lider Demokrata Aleksa Bečić inicira sastanak Demokrata, Pokreta Evropa sad, GP URA i SNP-a, a da su navodno spremni i da njegovoj koaliciji ponude mjesto šefa parlamenta i još neke pozicije u vlasti

I on je odlučio da pritisne  one koji utiču na izgled buduće vlade, pa je poručio Spajiću  da ukoliko ne budu u vlasti neće biti konstruktivna opozicija: “Ukoliko nas nema u vladi, mi smo opozicija, ali nismo konstruktivna opozicija, nego smo opozicija koja će učiniti sve da tu Vladu đavoliše što prije”.

Koalicija Za budućnost Crne Gore je na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila je 13 mandata. Kao i nakon avgustovskih izbora 2020. godine, kada je pao Đukanovićev DPS, sa međunarodnih adresa stigle su i sada direktne poruke da ih admiistracija SAD ne vidi kao partnere. U avgustu 2020. formirana je ekspertska vlada, a nakon što je izgubila povjerenje, bivši DF je ostao van manjinske vlade, iako je preuzeo brojna mjesta „po dubini“.

Pregovora PES i URA, takođe, nije bilo, iako su neki mediji  izvještavalli da se lider Demokrata Aleksa Bečić ponudio da organizuje sastanak Demokrata, PES, URA i Socijalističke narodne partije, koja je čestvovala u manjinskoj, a danas tehničkoj vladi Abazovića . Do tog sastanka nije došlo, niti je mugućnost takvog sastanka komentarisana od strane lidera i funkcionera Spajićevog Pokreta Evropa sad.  Iako je u medijima objavljeno da bi Spajić mogao promijeniti mišljenje o ulasku URE u buduću vladu ukoliko Abazović promijeni stav o aferi Do Kvon, to niko iz PES nije potvrdio. Čini se, da takvi navodi više ukazuju na  želje  predsjednika  tehničke Vlade Abazovića da nastavi da učestvuje u novoj vlasti.

Objava o navodnoj želi Bečića da organizuje sastanak PES, URA  i SNP, uslijedila je nakon što je objavljeno da Bošnjačka stranka Ervina Ibrahimovića traži brojne resore u budućoj vladi, što su neki mediji predstavili kao ucjenjivačku poziciju te partije koja je ostvarila veliki rast na prethodnim izborima.  Bošnjačka stranka je demantovala navode da traži veći broj resora. „ Netačna je informacija da je Bošnjačka stranka proširila svoje zahtjeve, i tražila dodatne resore i pozicije za ulazak u novu vladu”, kazao je portparol te stranke Adel Omeragić.

Mediji bliski koaliciji ZBCG Milana Kneževića, tvrde da su „da bi zamaskirali svoju poziciju, Demokrate prethodnih dana preko jednog broja medija spinovali priču kako žele razgovore i sa koalicijom Za budućnost Crne Gore, ali je postalo jasno da je to bio klasičan spin kako bi disciplinovali aktere manjinskih stranaka da ih plaše sa ulaskom u vladu dijela bivšeg DF-a, kako bi za sebe zagrabili što više funkcija”.  Oni tvrde da već postoji dogovor o budućoj vladi, po kom će u opoziciji ostati ZBCG, DPS I URA, “dok je status SNP-a i dalje  ni na nebi ni na zemlji”.

Vlastoljublje je jedino što je u kontuniitetu više nego očigledno. A zbog njega, Crna Gora je „ni na nebu ni na zemlji“.

 

SDP-u presudio Leposavić?

Predsjednik liste Pravda za sve Vladimir Leposavić povukao je sve žalbe koje je ta partija prethodno uputila Ustavnom sudu. On je to učinio, kako je i sam potvrdio, zbog mogućnosti da Socijaldemokratska partija (SDP) na ponovljenim izborima ostvari parlamentarni status.

DIK je, u međuvremenu,  odbio prigovor Socijaldemokratske partije (SDP) kao neblagovremen, nakon što se ta partija žalila tražeći ponavljanje izbora na jednom biračkom mjestu u Kolašinu, za koje je Leposavić povukao ustavnu žalbu. Očekuje će da će SDP nakon praznika uputiti žalbu Ustavnom sudu istim povodom.

Na ponovljenim izborima na Cetinju SDP nije uspjela da dobije mjesto u državnom parlamentu, ali je znatno povećala broj glasova.  Na ponovljenom glasanju na biračkom mjestu Lovćenski partizanski odred II na Cetinju, prema rezultatima koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT), SDP je dobio  375 glasova, dok im je za prelazak cenzusa nedostajao 42 glasa.

Kako SDP ne bi obezbijedila prelazak cenzusa na ponovljenim izborima na drugim mjestima, Leposavić je povukao sve žalbe.

” Budući da bi pomenuta partija ovakvim radnjama izvjesno ostvarila parlamentarni status na sledećim ponovljenim izborima, koje je inicirao Narodni pokret Pravda za sve, odlučili smo da u najkraćem roku promijenimo strategiju i ne dozvolimo da naša borba za vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom bude zloupotrebljena za potpuno suprotne političke ciljeve”, navodi se u saopštenju Leposavića. On je optužio SDP i “političke pomagače” za izborni inžinjering.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović poručio je da je na Cetinju bio inženjering, ali sa Pokretom Evropa sad i Vladimirom Leposavićem u glavnim ulogama.  “Da više niko ne sumnja da li Leposavić i PES imaju isti osjećaj za pravdu”. On je reagovao nakon što su iz PES pohvalili potez Leposavića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo