Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA VLADA NOVA NAFAKA: Seobe

Objavljeno prije

na

Nakon što je 46 poslanika nove većine ,,odlučilo da sazove sjednicu” parlamenta na kojoj bi se birali predsjednik Skupštine i nova vlada, čeka se odgovor opozicije (Demokrate, DF +/- SD). Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Problemi su  ostali isti

 

Mandatar Dritan Abazović spreman je da u Skupštini predstavi sastav i program buduće, 43. Vlade Crna Gore. Od projektovanih 49, Abazović je obezbijedio podršku 46 poslanika. Dovoljno za izbor nove vlade (neophodan 41 glas), a premalo za najavljenu i priželjkivanu deblokadu institucija (potrebno je 49 glasova za tropetinsku većinu kojom se, na primjer, bira vrhovni državni tužilac). Samo da novoformirana većina pronađe model za otključavanje parlamenta koji je u blokadi od februarske smjene predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

Vlada je, između dva petka, dobila na gabaritima. Sada aktuelni plan predviđa 20 ministarskih i četiri potpredsjednička mjesta , umjesto prošlonedjeljnih 18 + 3. Ako se neko sjeća, u formiranje manjinske vlade pošlo se od pretpostavke da će ona imati 16 ministarstava.

U novoj vladi biće Građanski pokret URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokratska partija (SDP), Albanska alternativa (AA),  Demokratska partija Albanaca (DPA), CIVIS, i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI). Prema najavama, jedno ministarsko mjesto pokrivaće vanstranačka ličnost. Niko iz odlazeće Vlade Zdravka Krivokapića neće nastaviti ministarski angažman, mada je na njen koncept i sastav, u značajnoj mjeri uticao aktuelni mandatar.

Neophodnu podršku za izglasavanje nove vlade daće poslanici Demokratske partije socijalista (DPS). Socijaldemokrate (SD) neće glasati za. Jedni i drugi svoju odluku pravdaju brigom za državne i nacionalne interese.

,,Formiranje manjinske Vlade znači i povratak DPS-a na državno-politički relevantnu poziciju, kao prelazno rješenje do narednih parlamentarnih izbora koji će značiti i definitivan povratak naše partije u poziciju stožera proevropske politike u Crnoj Gori”, optimista je Milo Đukanović.

Damir Šehović je pesimista: „Umjesto da dokazane evropske i građanske partije budu stub nove vlade, a SNP njen neuticajni pridruženi član koji treba da je zahvalan što smo ga uopšte prihvatili da nakon naopake retrogradne politike koju je vodio prethodnih decenija bude dio društva okupljenog oko građanskih i evropskih vrijednosti, desilo se suprotno. SNP je stub Vlade i parlamenta, a ostali dekor“. U razgovoru za CDM, Šehović insistira i na principijelnosti SD-a: „Mi zbog podjele plijena po dubini ne želimo da prodajemo dostojanstvo države niti da se igramo sa njenim temeljnim vrijednostima“.

Ima nešto i u raspodjeli fotelja.

,,Ne vidim problem u tome da DPS po dubini dobije neka mjesta”, izjasnio se budući premijer. Pa je pokušao da objasni: ,,Nijesam za to da se šikaniraju ljudi i da se javna administracija zatvori za bilo koga ko može dati doprinos”.

Abazović zna, makar koliko i većina građana Crne Gore, da nam je aktuelna podjela funkcija po dubini, na osnovu unaprijed dogovorene šeme raspodjele rukovodećih mjesta između članica vladajuće većine, donijela upravo ono za šta on, navodno, nije – zatvorena vrata za mnoge koji su mogli doprinijeti boljitku Crne Gore. Samo što nijesu dobili priliku, pošto nijesu imali odgovarajuću partijsku knjižicu. Ili makar preporuku nekog od lidera vladajuće koalicije, odnosno, uticajnog svještenika SPC-a.

Izgovor je bio – tako je radio i DPS. Sad, prema najavljenom, sve kreće iz početka. Pošto mandatar ne kaže da bi neko, stručan i iskusan, mogao dobiti mjesto u državnoj upravi ili na rukovodećem mjestu nekog od državnih preduzeća, čak i ako je prepoznat kao aktivista ili funkcioner DPS-a. Naprotiv, on nam je u svom obraćanju najavio da će DPS dobiti neke funkcije po dubini koje će onda, unutar partije Mila Đukanovića, biti raspoređene među onima koji zadovoljavaju minimum propisanih uslova. A možda ni toliko, kao što smo imali priliku da vidimo puno puta.

Resori su podijeljeni među partijama a, prema zvanično nepotvrđenim informacijama, znaju se i skoro sva personalna rješenja na ministarskim mjestima. Četiri partije koje u vladi daju dva ili više ministara dobiće i potpredsjednička mjesta. Ona su rezervisana za predsjednike partija – Vladimira Jokovića, Raška Konjevića, Ervina Ibrahimovića – i jednog od potpredsjednika/ca URA, Jovanu Marović ili Gorana Đurovića. Svi potpredsjednici biće i ministri.

Program i način rada buduće vlade djelovali su kao nešto komplikovanija priča. Mandatar Abazović najavio je da će njegova vlada „počivati na dva stuba – vladavina prava i ekonomski razvoj”. Pa  je pobrojao prioritete među kojima su se našli: dogovor oko izbora nosioca najviših pravosudnih funkcija, usklađivanje pravne regulative sa EU, izborna reforma, revizija u oblasti prosvjete i kulture i preispitivanje kadrovskih rješenja (valja počistiti za Vesnom Bratić) Zakon o porijeklu imovine i preispitivanje svih ugovora prethodnih vlada (to je, svojevremeno, obećavao i Milo Đukanović), nastavak reformi službi bezbjednosti, novi zakon o popisu stanovništva u skladu sa evropskim standardima… Ima još. „Nastavak borbe protiv kriminala i korupcije, dinamiziranje pregovora sa EU, nastavak započetih ekonomskih reformi, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije i zaustavljanje odlaska postojećih investitora, regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom, nastavak reforme javne uprave, ravnomjerni regionalni razvoj, pročišćavanje biračkog spiska”, nabrajao je Abazović.

Malo li je za godinu dana. Prema do sada saopštenom, rok trajanje buduće vlade ograničen je, približno, na taj period.  Međutim, Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima koji su skupa sa DPS-om potpisale partije članice buduće vlade, predviđa i mogućnost produženja saradnje novoformirane parlamentarne većine. To znači da buduća vlada može trajati do roka za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, u drugoj polovini 2024.

Od svih mogućih prioriteta kojih bi se mogli dosjetiti, u dokumentima buduće vlade nijesu pomenuta samo dva – zakon o vladi i zakon o Skupštini. Oni su bili na listi prioriteta odlazeće Vlade i parlamentarne većine.To što ih  Crna Gora nema stvorilo je preduslove za aktuelnu pravno-političku zbrku u vladi i parlamentu. Slučajno ih nema?

U Sporazumu koji je do novinara došao nezvaničnim kanalima, piše da su potpisnici Sporazuma  „saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalifikovanom većinom svih članova Vlade“. Da li je baš tako i, ako jeste, šta to tačno znači nije precizirano. A imamo u opticaju makar dvije interpretacije. Iz SDP-a, kao nezvanični autori inicijalnog teksta  Sporazuma tvrde da je riječ o dvotrećinskoj većini. Prema potpredsjedniku SNP-a Draganu Ivanoviću odluke donosi prosta većina članova vlade (11 članova) kada su u pitanju i moguće problematične odluke, poput potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, a možda i još nekim vjerskim zajednicama pošto se u Sporazumu one pominju u množini. ,,Mi smo uspjeli da izdejstvujemo da se to (kvalifikovana većina) skine iz Sporazuma. Odlučivaće se prostom većinom na vladi, pa i o tom pitanju (Temeljni ugovor)”.

Od mandatara smo prvo čuli da će vlada ,,tu kvalifikovanu većinu tek utvrditi poslovnikom”. A onda i nešto drugačije formulisanu izjavu: ,,Što se tiče izjave Dragana Ivanovića pročitao sam je. Gospodin Ivanović je poslanik i zna da kvalifikovana većina nije prosta većina”.

Koga sve to, makar malo, podsjeća na Krivokapićevu Vladu i način njenog funkcionisanja, taj sluti – i dalje imamo problem. Vidjećemo može li ga ublažiti preraspodjela funkcija po dubini. I kako će na sve to reagovati ,,oštećena strana” iz redova DF-a i Demokrata.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić je, u srijedu, podnio ostavku na mjesto v.d. predsjedavajućeg Skupštinom i poslaničku funkciju. To nije riješilo problem ko, prema Poslovniku o radu Skupštine, može zakazati sjednicu ako predsjednika nema, a njegov zamjenik to neće da uradi. Dan kasnije, poslanik URA-e Miloš Konatar  pred novinarima u parlamentu objavljuje da je ,,46 poslanika odlučilo da sazove sjednicu za četvrtak 28. april sa početkom u 12 sati na Cetinju. Odredili smo da sjednicom predsjedava potpredsjednik Ibrahimović. Očekujem od generalnog sekretara i službe Skupštine da sarađuju sa Ibrahimovićem”.  Ostaci doskorašnje većine još nijesu odgovorili na izazov.

Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Slijede seobe na nove položaje. Neki su tu igru već igrali.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo