Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA VLADA, HVALA MANDATARU: I bi apostolska

Objavljeno prije

na

Hoće li mandatarov predlog ekspertsko apostolske  vlade, koji su svi lideri nove većine prihvatili, preživjeti svjetovne mentore dijela nove vlasti i sve nevjerne tome, biće poznato kada mandatar svoj predlog ministara  iznese javnosti i  parlamentu. A njen uspjeh zavisiće od toga hoće li Krivokapićevi apostoli  znati da se nose sa zemaljskim temama

 

Posljednje u nizu obećanja mandatara Zdravka Krivokapića, da će Crna Gora dobiti novu vladu do 11. novembra, možda i bude ispunjeno.  U  četvrtak, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, prema najavama medija, Krivokapić će u javnost izaći sa imenima 12 ministara,  koji će činiti novu, ekspertsku  vladu. Da će vlada, ipak biti ekspertska, kako su, nakon izbora  javnosti i obećala trojica lidera pobjedničkih lista –  Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, mandatar je saopštio krajem protekle sedmice, u trenutku kada se činilo da od tog koncepta neće biti ništa, i nakon gotovo dva mjeseca sporenja predstavnika nove većine, oko modela vlade, ali i personalnih rješenja.

Preokret u pregovorima uslijedio je  neposredno nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je, prema riječima biznismena Miodraga-Dake Davidovića iz Nikšića, finansijera dijela opozicije i bliskog Mitropoliji,  ostavio oproštajno pismo za mandatara Krivokapića . ,,Ono je namijenjeno njemu i narodu”, saopštio je.

Detalji pisma nijesu izašli u javnost, ali je nakon toga espresno dogovoreno da će vlada ipak biti ekspertska. ,,Na današnjem sastanku lidera pobjedničkih koalicija potvrđen je naš raniji dogovor o izboru ekspertske vlade koju će podržati tri koalicije koje su pobijedile na parlamentarnim izborima”, saopštio je mandatar nekoliko sati nakon objave o smrti mitropolita Amfilohija. Sa konceptom ekspertske vlade složili su se svi lideri pobjedničke većine, pa i lideri Demokratskog fronta, koji su se tom konceptu danima prethodno oštro protivili, iako su ga podržali nakon izbora.

„Ponosan sam što smo uspjeli da nađemo neko rješenje koje će omogućiti da Crna Gora dobije Vladu. To rješenje nije onako kako smo zamišljali mi iz DF-a, ali je važno da građani znaju da će uskoro biti konstituisana Vlada”, saopštio je Andrija Mandić, koji je prethodno u domaćim, ali i beogradskim medijima pod kontrolom Aleksandra Vučića, oštro istupao protiv koncepta ekspertske vlade, optužujući sve koji podržavaju taj model da su igrači režima i antisrbi. I samog mandatara optuživao je za DPS igrača.

Mandić je u intervjuu RTCG-u kasnije pojasnio  da se predstavnici nove većine u parlamentu i mandatar, ,,iz obaveze prema mitropolitu Amfilohiju”, nijesu mogli sastati, a da ne postignu neki dogovor“.

Vlada, očito formirana uz „božju pomoć“, će, kako je vidi mandatar Krivokapić,  biti ekspertsko- apostolska.  On je saopštio  da će ako njegov predlog bude izglasan u parlamentu, ,,nova vlada imati 12 ministarstava, te da to za njega ima simboliku 12 apostola o kojima nas je stalno podučavao naš mitropolit”. Nastavio je: ,,Svjedočeći žrtvu mitropolitovu, želimo i mi pojedinačno da damo žrtvu kako bi Crna Gora bila drugačija, bila pravo mjesto za život naših potomaka, da ne bi bježali s ovih prostora, nego ovdje, u ovom predivnom ambijentu gradili zajedničku budućnost”.

Krivokapić je zbog ove izjave, naišao na oštre kritike onih koji su već upozoravali da je Crkva preko mjere uključena u politički život zemlje.

Uslijedile su i druge vrste kritika,  „nevjernih toma“, koji su prethodno pristali na mandatarov predlog.

Lider Pokreta za promjene, Nebojša Medojević, koji je stavio potpis na dogovor pobjedničke većine o ekspertskoj vladi, dva dana kasnije  je saopštio da će vlada biti „autokratska i nedemokratska“. Kao valjda sve vlade u kojima on ne zauzima mjesto.

Medojević se prethodno zdušno zalagao da on bude jedan od  ministara u vladi, javno pokazujući afinitet za potpredsjedničko mjesto, i poziciju nadzornika službi. Mandatar je međutim presjekao  da nova vlada ne samo da  neće imati političare u svojim redovima, nego ni potpredsjednike.

Posjetu Crnoj Gori zbog smrti mitrpolita Amfilohija, srpski predsjednik Aleksandar Vučić, iskoristio je i da poruči da se „neće miješati u formiranje crnogorske vlade“. A onda se umiješao, ocijenivši „da on ne podržava koncept ekspertske vlade“.

Vučić je, gostujući na TV Vijesti, kazao da se nije saglasio sa liderima Demokratskog fronta. ,,Rekli su mi da su pristali na ekspertsku vladu. Mene uopšte ne slušaju, ja se sa tim ne bih saglasio. Nikada se ne bih saglasio sa manjinskom podrškom vladi”, kazao je Vučić.

Bez obzira na melodramatiku predsjednika Srbije, do sada je njegov uticaj na lidere DF-a bio veliki. Hoće li mitroplitov amanet preživjeti svjetovne mentore dijela pobjedničke većine i nevjerne tome, biće poznato kada mandatar svoj predlog  iznese u parlamentu.  Prije toga Krivokapić treba da dobije saglasnost partijskih organa vladajućih koalicija.

Dogovor nove većine je i da vlada bude kratkog roka, najduže godinu dana, te da pripremi uslove za prve fer i demokratske izbore.

Prema pisanju Vijesti, vlada će i organizaciono imati dosta izmjena u odnosu na aktuelnu. Pored premijera, imaće ukupno 12 ministarstava i dvije kancelarije – za ljudska i manjinska prava i za evropske integracije. Aktuelna Vlada ima 22 resora – premijera,  tri potpredsjednika i 18 ministarstava.

Kako pišu Vijesti, planirano je ukidanje Ministarstva saobraćaja, a novi resori biće ministarstvo ekologije i ministarstvo kapitalnih investicija. Javna uprava biće pripojena Ministarstvu pravde, a Ministarstvu prosvjete treba da pripadnu resori kulture, sporta i nauke.

Kad je izbor ministara u pitanju, i dalje je  među najspornijim resorima Ministarstvo odbrane i policije. Lider liste Crno na bijelo ponovio je da sa tim sektorom „nema kompromisa“.

Na pitanje je li na sastanku s Krivokapićem dogovoreno kome pripada sektor bezbjednosti, on je kazao da ,,nije  dogovoreno personalno, ali tu sa nama nema kompromisa jer mi se nećemo kockati Crnom Gorom. Dok bude zavisilo od nas, nećemo. Ako njima to ne odgovara, ako oni žele da uvedu ljude koji nisu dobronakloni prema ovoj zemlji, ja to ne mogu da prihvatim i slobodno neka nađu četiri druga poslanika da im naprave tu većinu”, poručio je. On je ranije više puta napomenuo da na ta mjesta ne mogu biti birani lideri DF-a, a u novom konceptu vlade to može da znači ni eksperti bliski njima.

Prethodno je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke u intervjuu za Dan kazala da SAD „podstiču mandatara Zdravka Krivokapića i ostale čelnike većinske koalicije da obezbijede da pojedinci koji će biti izabrani na funkcije u novoj vladi – posebno na osjetljivim položajima u bezbjednosnom sektoru – imaju dokazanu posvećenost zapadnim vrijednostima, suverenitetu Crne Gore i evroatlantskom kursu, koji uključuje i odgovornosti članstva u NATO-u”.

Imena eksperata za taj sektor moguće će biti i dalje predmet sporenja u pobjedničkoj većini. Prema pisanju Vijesti kao jedno od imena koje se pominjalo za ministra unutrašnjih poslova bio je Andrija Jovićević, nekadašnji ministar koga je DF protežirao i kao svog mogućeg predsjedničkog kandidata na izborima 2018, ali on navodno više nije u opciji za to mjesto.

Među imenima kojima mediji spekulišu da mogu biti kandidati Krivokapića za ministre eksperte, ima i onih koji dio civilnog sektora vidi kao neevropski orjentisane kad su u pitanju ljudska prava. Advokat Velibor Marković, prema pisanju Vijesti, mogući je kandidat za mjesto u vladi. Na društvenim mrežama to je izazvalo  velike polemike i negodovanja zbog njegovog javnog uvredljivog odnosa prema ženama i osobama drugačije seksualne orjentacije.

No, treba se strpiti dok  mandatar  javno objavi imena.

Izvjesno je da će nova vlada imati jaču opoziciju od svih prethodnih. Ne samo od strane bivše vlasti, već i u svojim redovima. Hoće li takva vlada, sa ograničenim rokom, uspjeti da započne ozbiljnu demontažu sistema koji je trideset godina gradila Demokratska partija socijalista, sa mnoštvom problema poput endemske korupcije, naraslog javnog duga, politički zarobljenih institucija, veliko je pitanje. Njen uspjeh zavisiće od toga hoće li Krivokapićevi apostoli  znati da se nose sa zemaljskim temama.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo