Hoće li mandatarov predlog ekspertsko apostolske vlade, koji su svi lideri nove većine prihvatili, preživjeti svjetovne mentore dijela nove vlasti i sve nevjerne tome, biće poznato kada mandatar svoj predlog ministara iznese javnosti i parlamentu. A njen uspjeh zavisiće od toga hoće li Krivokapićevi apostoli znati da se nose sa zemaljskim temama
Posljednje u nizu obećanja mandatara Zdravka Krivokapića, da će Crna Gora dobiti novu vladu do 11. novembra, možda i bude ispunjeno. U četvrtak, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, prema najavama medija, Krivokapić će u javnost izaći sa imenima 12 ministara, koji će činiti novu, ekspertsku vladu. Da će vlada, ipak biti ekspertska, kako su, nakon izbora javnosti i obećala trojica lidera pobjedničkih lista – Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, mandatar je saopštio krajem protekle sedmice, u trenutku kada se činilo da od tog koncepta neće biti ništa, i nakon gotovo dva mjeseca sporenja predstavnika nove većine, oko modela vlade, ali i personalnih rješenja.
Preokret u pregovorima uslijedio je neposredno nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je, prema riječima biznismena Miodraga-Dake Davidovića iz Nikšića, finansijera dijela opozicije i bliskog Mitropoliji, ostavio oproštajno pismo za mandatara Krivokapića . ,,Ono je namijenjeno njemu i narodu”, saopštio je.
Detalji pisma nijesu izašli u javnost, ali je nakon toga espresno dogovoreno da će vlada ipak biti ekspertska. ,,Na današnjem sastanku lidera pobjedničkih koalicija potvrđen je naš raniji dogovor o izboru ekspertske vlade koju će podržati tri koalicije koje su pobijedile na parlamentarnim izborima”, saopštio je mandatar nekoliko sati nakon objave o smrti mitropolita Amfilohija. Sa konceptom ekspertske vlade složili su se svi lideri pobjedničke većine, pa i lideri Demokratskog fronta, koji su se tom konceptu danima prethodno oštro protivili, iako su ga podržali nakon izbora.
„Ponosan sam što smo uspjeli da nađemo neko rješenje koje će omogućiti da Crna Gora dobije Vladu. To rješenje nije onako kako smo zamišljali mi iz DF-a, ali je važno da građani znaju da će uskoro biti konstituisana Vlada”, saopštio je Andrija Mandić, koji je prethodno u domaćim, ali i beogradskim medijima pod kontrolom Aleksandra Vučića, oštro istupao protiv koncepta ekspertske vlade, optužujući sve koji podržavaju taj model da su igrači režima i antisrbi. I samog mandatara optuživao je za DPS igrača.
Mandić je u intervjuu RTCG-u kasnije pojasnio da se predstavnici nove većine u parlamentu i mandatar, ,,iz obaveze prema mitropolitu Amfilohiju”, nijesu mogli sastati, a da ne postignu neki dogovor“.
Vlada, očito formirana uz „božju pomoć“, će, kako je vidi mandatar Krivokapić, biti ekspertsko- apostolska. On je saopštio da će ako njegov predlog bude izglasan u parlamentu, ,,nova vlada imati 12 ministarstava, te da to za njega ima simboliku 12 apostola o kojima nas je stalno podučavao naš mitropolit”. Nastavio je: ,,Svjedočeći žrtvu mitropolitovu, želimo i mi pojedinačno da damo žrtvu kako bi Crna Gora bila drugačija, bila pravo mjesto za život naših potomaka, da ne bi bježali s ovih prostora, nego ovdje, u ovom predivnom ambijentu gradili zajedničku budućnost”.
Krivokapić je zbog ove izjave, naišao na oštre kritike onih koji su već upozoravali da je Crkva preko mjere uključena u politički život zemlje.
Uslijedile su i druge vrste kritika, „nevjernih toma“, koji su prethodno pristali na mandatarov predlog.
Lider Pokreta za promjene, Nebojša Medojević, koji je stavio potpis na dogovor pobjedničke većine o ekspertskoj vladi, dva dana kasnije je saopštio da će vlada biti „autokratska i nedemokratska“. Kao valjda sve vlade u kojima on ne zauzima mjesto.
Medojević se prethodno zdušno zalagao da on bude jedan od ministara u vladi, javno pokazujući afinitet za potpredsjedničko mjesto, i poziciju nadzornika službi. Mandatar je međutim presjekao da nova vlada ne samo da neće imati političare u svojim redovima, nego ni potpredsjednike.
Posjetu Crnoj Gori zbog smrti mitrpolita Amfilohija, srpski predsjednik Aleksandar Vučić, iskoristio je i da poruči da se „neće miješati u formiranje crnogorske vlade“. A onda se umiješao, ocijenivši „da on ne podržava koncept ekspertske vlade“.
Vučić je, gostujući na TV Vijesti, kazao da se nije saglasio sa liderima Demokratskog fronta. ,,Rekli su mi da su pristali na ekspertsku vladu. Mene uopšte ne slušaju, ja se sa tim ne bih saglasio. Nikada se ne bih saglasio sa manjinskom podrškom vladi”, kazao je Vučić.
Bez obzira na melodramatiku predsjednika Srbije, do sada je njegov uticaj na lidere DF-a bio veliki. Hoće li mitroplitov amanet preživjeti svjetovne mentore dijela pobjedničke većine i nevjerne tome, biće poznato kada mandatar svoj predlog iznese u parlamentu. Prije toga Krivokapić treba da dobije saglasnost partijskih organa vladajućih koalicija.
Dogovor nove većine je i da vlada bude kratkog roka, najduže godinu dana, te da pripremi uslove za prve fer i demokratske izbore.
Prema pisanju Vijesti, vlada će i organizaciono imati dosta izmjena u odnosu na aktuelnu. Pored premijera, imaće ukupno 12 ministarstava i dvije kancelarije – za ljudska i manjinska prava i za evropske integracije. Aktuelna Vlada ima 22 resora – premijera, tri potpredsjednika i 18 ministarstava.
Kako pišu Vijesti, planirano je ukidanje Ministarstva saobraćaja, a novi resori biće ministarstvo ekologije i ministarstvo kapitalnih investicija. Javna uprava biće pripojena Ministarstvu pravde, a Ministarstvu prosvjete treba da pripadnu resori kulture, sporta i nauke.
Kad je izbor ministara u pitanju, i dalje je među najspornijim resorima Ministarstvo odbrane i policije. Lider liste Crno na bijelo ponovio je da sa tim sektorom „nema kompromisa“.
Na pitanje je li na sastanku s Krivokapićem dogovoreno kome pripada sektor bezbjednosti, on je kazao da ,,nije dogovoreno personalno, ali tu sa nama nema kompromisa jer mi se nećemo kockati Crnom Gorom. Dok bude zavisilo od nas, nećemo. Ako njima to ne odgovara, ako oni žele da uvedu ljude koji nisu dobronakloni prema ovoj zemlji, ja to ne mogu da prihvatim i slobodno neka nađu četiri druga poslanika da im naprave tu većinu”, poručio je. On je ranije više puta napomenuo da na ta mjesta ne mogu biti birani lideri DF-a, a u novom konceptu vlade to može da znači ni eksperti bliski njima.
Prethodno je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke u intervjuu za Dan kazala da SAD „podstiču mandatara Zdravka Krivokapića i ostale čelnike većinske koalicije da obezbijede da pojedinci koji će biti izabrani na funkcije u novoj vladi – posebno na osjetljivim položajima u bezbjednosnom sektoru – imaju dokazanu posvećenost zapadnim vrijednostima, suverenitetu Crne Gore i evroatlantskom kursu, koji uključuje i odgovornosti članstva u NATO-u”.
Imena eksperata za taj sektor moguće će biti i dalje predmet sporenja u pobjedničkoj većini. Prema pisanju Vijesti kao jedno od imena koje se pominjalo za ministra unutrašnjih poslova bio je Andrija Jovićević, nekadašnji ministar koga je DF protežirao i kao svog mogućeg predsjedničkog kandidata na izborima 2018, ali on navodno više nije u opciji za to mjesto.
Među imenima kojima mediji spekulišu da mogu biti kandidati Krivokapića za ministre eksperte, ima i onih koji dio civilnog sektora vidi kao neevropski orjentisane kad su u pitanju ljudska prava. Advokat Velibor Marković, prema pisanju Vijesti, mogući je kandidat za mjesto u vladi. Na društvenim mrežama to je izazvalo velike polemike i negodovanja zbog njegovog javnog uvredljivog odnosa prema ženama i osobama drugačije seksualne orjentacije.
No, treba se strpiti dok mandatar javno objavi imena.
Izvjesno je da će nova vlada imati jaču opoziciju od svih prethodnih. Ne samo od strane bivše vlasti, već i u svojim redovima. Hoće li takva vlada, sa ograničenim rokom, uspjeti da započne ozbiljnu demontažu sistema koji je trideset godina gradila Demokratska partija socijalista, sa mnoštvom problema poput endemske korupcije, naraslog javnog duga, politički zarobljenih institucija, veliko je pitanje. Njen uspjeh zavisiće od toga hoće li Krivokapićevi apostoli znati da se nose sa zemaljskim temama.
Milena PEROVIĆ