Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA-STARA STRATEGIJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Monopol za privilegovane

Objavljeno prije

na

Vlada je nakon godina protesta odlučila da preispita gradnju malih hidroelektrana. Mještani Šavnika i dalje ne vjeruju obećanjima Vlade nego stražom sprječavaju gradnju Bukovice 1 i 2 na istoimenoj rijeci

 

,,Nema insistiranja na projektima koji se kose sa interesima lokalne zajednice i neće biti potrebe da niko u Crnoj Gori svojim životom brani rijeke, šume, jezera”, izjavio je premijer Duško Marković na nedavnom premijerskom satu.

Samo par dana prije toga premijer je osvrćući se na proteste, koji traju u Šavniku zbog gradnje malih hidroelektrana(mHE) na rijeci Bukovici, ustvrdio da se to važno pitanje politizuje. To što male HE grade kompanije sa licima povezanim sa vlašću, uglavnom sa predsjednikom države i partije Milom Đukanovićem,  izgleda nije politika, već biznis. Građani to nikako da shvate, pa već godinama, mještani Andrijevice, Plava, Berana, Bijelog Polja, Murina, Gusinja, sela Bukovica i Štitarica organizuju proteste, pitajući Vladu kako mogu da žive bez vode i tražeći da se uvede zabrana na gradnju novih postrojenja.

Upornost se isplatila pa je Vlada naprasno odlučila da preispita posao oko gradnje malih HE. ,,Protesti mještana nisu novina, a vi me pitate danas za Bukovicu, a ja znam da na različitim lokacijama građani unazad nekoliko godina protestuju, potpuno razumijevajući njihov protest jer su to rijeke na koje su oni navikli da koriste vodu i za vodosnabdijevanje i za svoje poljoprivredne aktivnosti. Ne možemo ostati naravno nijemi na bilo kakav protest bilo kojeg od građana”, izjavila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Iz Vlade su saopštili da neće davati nove koncesije za mHE. Kod dosadašnih, Vlada nije konstatovala nijednu zloupotrebu u procesu dodjele koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, ali će ipak preispitati svu dokumentaciju u vezi sa postojećim ugovorima o malim HE. Prema tvrdnjama NVO Green Home večina izgrađenih malih HE odobrena je uz kršenje zakona. Naime, za 50 malih elektrana potpisani su ugovori bez plana davanja koncesija za korišćenje vodotoka i prateće studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, kazala je Nataša Kovačević iz NVO Green Home. ,,Svi ugovori zaključeni do 2016. treba da budu raskinuti kroz proces za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti opštih akata’’, kazala je Kovačević.

Vlada je za sada ukinula jednu od naknada za obnovljive izvore energije na računima za struju, oko kojih je u javnosti bilo mnogo buke jer je bilo očigledno da građani svojim parama finansiraju biznise privilegovanih bogataša.  Vlada je tu grešku priznala pa je najavila da će ubuduće davanje koncesija za gradnju malih elektrana biti moguće jedino ukoliko bi vlasnici prodavali struju po tržišnim cijenama bez subvencija sa računa potrošača.

Vlada ponovo obmanjuje javnost da će građani biti djelimično rasterećeni plaćanja po osnovu korišćenja obnovljivih izvora energije, zaključili su iz URA. Prevara se sastoji u tome što će se umjesto iz novčanika potrošača struje, novac tajkunima od sada plaćati direktno iz budžeta.

Odluka Vlade da ne daje nove koncesije za gradnju malih HE je dobra ali zakašnjela, ocijenio je član predsjedništva Građanskog pokreta URA Dejan Mijović. On je istakao da Vlada prećutkuje da takva odluka u ovom trenutku najviše odgovara onima koji su već izgradili mHE: ,,Tom odlukom Vlada obezbjeđuje najbližim članovima, kumovima i prijateljima porodice Đukanović i čelnika DPS-a monopol na garantovane visoke prodajne cijene električne energije”.

Da se podsjetimo vlasničke strukture kompanija koje se bave obnovljivom energijom i gradili su i grade male HE. Kompanija Đukanovićevog sina Blaža, BB Hidro, vlasnik je dvije koncesije za male HE. Predsjednikov brat od ujaka Milovan Maksimović gradiće još dvije, a kum Vuk Rajković dobio je koncesiju za četiri HE. U poslu sa malim HE je i građevinski investitor Tomislav Čelebić. Konzorcijum u kome su Oleg Obradović, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović već je sagradio šest malih HE, a dobili su koncesije za još 13. Kompanija Kronor, iza koje stoje Žarko BurićŽeljko Mišković i Predrag Bajović, zet bivšeg premijera Igora Lukšića, otvorili su HE sredinom 2017. godine. Fudbalski reprezentativac Stefan Savić, član konzorcijuma Hydro Bjelojevićtakođe je u ovom poslu. Igor Mašović, član Opštinskog odbora DPS-a Andrijevice i brat gradonačelnika potkomovske varošice ima dvije male HE. Dvije HE rade pod okriljem firme MN Power koja je u vlasništvu supruge Nenada Mićunovića, sinovca Branislava Brana Mićunovića.

Ova biznis elita je dosada od države i građana dobila subvencije od oko 30 miliona eura, a iza sebe je ostavila devastirane rijeke i u mnogim slučajevima lokalno stanovništvo bez pristupa vodi.

Da je riječ o naknadnoj pameti Vlade i pojedinih nevladinih organizacija, ocijenio je Milan Kastratović iz NVO Perućica. On je optužio Green Home da se nije protivila izgradnji malih HE: ,,Očigledno Green Home se više bavi politikom i finansijama, dok se u prvi plan naknadno vrši istraga ko je griješio prilikom davanja dozvola, zaboravljajući da sve ove godine nije imao nijedan značajan istup gdje bi se oštro suprotstavio gradnji mHE iako je za to imao prilike i ogromni budžet iz evropskih fondova”,  kazao je Kastratović.

On je preporučio građanima da i dalje samostalno brane rijeke, a ne da to u njihovo ime ,,radi neko kojem je glavni cilj profit, pa makar to bile i NVO organizacije ogrnute evropskim plaštom’’.

A i pored Vladinih odluka, sa gradnjom malih HE se ne staje. Nevladine organizacije Ozon, Breznica i Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) ističu da svakodnevno dobijaju različite informacije i foto dokumentaciju sa terena iz kojih se jasno vidi da se nesmetano, pa čak i sa većim intezitetom nastavlja sa pripremnim radovima na većini započetih objekata. Sve uz već uobičajeno uništavanje riječnih korita i okolnog šumskog ekosistema. Ove nevladine organizacije zahtijevaju da se pod hitno obustave svi započeti radovi na izgradnji malih HE: ,,I najvećim laicima je jasno da je javni interes stavljan iza privatnog, što daje povoda da se naročito državno tužilaštvo aktivno uključi i u komunikaciju sa građanima, kao i kroz analizu svih relevantnih dokumenata izdatih za male hidroelektrane”.

Mještani Šavnika i dalje ne vjeruju obećanjima Vlade pa stražom sprječavaju gradnju Bukovice 1 i 2 na istoimenoj rijeci. Njima su u isto vrijeme kada i informacija o Vladinom moratorijumu na gradnju malih HE, iz režimskih novina plasirani kolosalni planovi za razvoj ove siromašne opštine, a sve zahvaljujući malim HE.

Predsjednik Opštine Šavnik Mijomir Vujačić objašnjava da za ovu  izuzetno nerazvijenu opštinu sa samo 2.000 stanovnika, izgradnja dvije mHE predstavlja najveću privatnu direktnu investiciju u istoriji, procijenjenu na 8,8 miliona eura. Budžet Opštine od koncesije treba da ima korist od tri miliona eura, a tokom 24 mjeseca izvođenja projekta postoji šansa za zaposlenje oko 60 ljudi, kazao je Vujačić. Najavio je i obezbjeđivanje konstantnog i stabilnog napajanja grada strujom, poboljšanje vodosnabdijevanja kroz izgradnju vodovoda, probijanje pristupnih puteva do privatnih imanja prema zahtjevu Mjesne zajednice Boan radi unapređenja poljoprivrede, te saniranje postojećih puteva. Šavnik će prvi put imati i snjegočistatač, a Hydra MNE će još finansijski podržati sve aktivnosti osnovnih škola u ovom gradu.
„Investitor je u obavezi da na godišnjem nivou izvrši poribljavanje Bukovice sa 15.000 komada mlađi i obezbjeđuje dva ribočuvara”, kazao je Vujačić.

Izvršni direktor konzorcijuma Hydra MNE Boban Garović izjavio je da njihova dokumentacija sadrži mnogo više nego što to zakon predviđa, te da
Crna Gora u pojedinim zakonskim regulativama ima radikalnije procedure od EU. Garović se ipak poziva na evropska iskustva, pa navodi da u Evropi radi oko 24.000 mHE, a više od dvije trećine vodotoka za proizvodnju struje su iskoristile Norveška, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Švedska…

Međunarodne ekološke organizacije upozoravaju da je na prostoru od  Slovenije do Albanije planirana izgradnja 3.000 malih hidroelektrana.  Napominju da su zemlje Balkana utočište nekih od posljednjih evropskih rijeka slobodnog toka, te da bi gradnjom planiranih malih HE Balkan i Evropa mogli ostati bez jednog od najvrednijih resursa – vode.

Kako izgleda rijeka bez vode, suvog korita, ukroćena u cijevi, uvjerili su se mještani kod rijeke Šekular kod Berana, i oni na Hridskoj i Treskavičkoj rijeci u Plavu.

Čuvari Bukovice i dalje protestuju – neće da im rijeku obuzdaju u cijevi. A velike planove čelnika Opštine i investitora sasvim podržavaju – da se stočarima i poljoprivrednicima omoguće struja, voda i put… Samo ističu da  se u šavničkoj opštini to radi privilegovanima.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo