„EU je velika kuća u kojoj imate svoju sobu, ali prije nego što u nju uđete, morate očistiti cipele”, znao je često govoriti bivši njemački kancelar Helmut Kol. Na taj način on je poručivao kandidatima za ulazak u EU da se u toj zajednici moraju poštovati pravila. A radi se o sto hiljada novih propisa koje će narednih godina morati da usvoji Crna Gora i koji će bitno promijeniti život običnih građana. Moraće i ove gore da trpe nove regule. Sticanje novih znanja i kompetencija je ključ za dugoročni uspjeh. Svi koji na to ne budu spremni ili se tome ne prilagode biće osuđeni na stagnaciju. Dakle, uključivanje i participacija predstoji Crnoj Gori i njezinim građanima. Zato se već, na zahtjev Brisela i Berlina, na tom putu kreće s poglavljima 23. i 24. koja će značiti veliku unutrašnju rekonstrukciju, što će dovesti do upristojenja Crne Gore. Naša unutrašnja politika biće politika EU. Promijeniće se modeli komunikacije na političkom nivou, što će relaksirati vještački održavane i podgrijavane podjele u crnogorskom društvu.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Zdravko Petak kaže da nema nijedne zemlje koja nije profitirala od ulaska u EU. „Članstvo u Uniji na dugi rok svakako donosi političke i ekonomske dobitke, a povoljno je i na kratak rok. Jer, 80 odsto evropskog novca ide na strukturno-kohezijsku i agrarnu politiku”, navodi on. To Crnoj Gori može godišnje donijeti i do 200 miliona eura, koji bi se mogle investirati ili koristiti za pokriće budžetskog deficita. Za svaki uplaćeni euro u budžet EU, Crna Gora će iz njega dobijati tri eura.
Potvrđuje to primjer Poljske koja je uspjela da privuče novac iz fondova EU i da praktično ne osjeti ekonomsku i finansijsku krizu. Da će još rasti strane investicije, pokazuje primjer Slovačke u koju je do 2011. godine uloženo oko 60 milijardi dolara. Prosječna plata u toj zemlji je 745 eura, što je sve direktno povezano sa činjenicom da je Slovačka članica EU. Istovremeno dosadašnji ekonomski model Crne Gore (varanje, a ne stvaranje) krahirao je i ova država više ne može sama da se nosi s njegovim tragičnim posljedicama.
Petak smatra da je najveća korist od članstva u Uniji u učenju kako bi trebala funkcionisati država. „To su fundamentalna znanja koja ćete dobiti od najboljih sa svakog područja, a koja nije moguće dobiti ako nijeste za evropskim stolom. To je u rangu poslovnih konsultacija za koje kompanije, pa i države izdvajaju golem novac”, objašnjava on.
Visoki funkcioner francuskog Ministarstva vanjskih poslova Gzavije Denio kaže da prednosti za građane ima mnogo. „Da uzmemo, na primjer, samo program Erazmus koji studentima omogućava da putuju i studiraju na drugim univerzitetima u okviru EU pod istim uslovima kao i državljani zemlje u kojoj se nalazi fakultet. Toga nije bilo kada sam ja studirao. Ako tražite posao i ne uspijete ga naći u svojoj zemlji, moći ćete da ga pokušate naći u drugoj državi Unije. Ako ste poljoprivrednik, dostupna su vam sredstva za modernizaciju proizvodnje i mnoga druga kojima se podstiče agrar; to je omogućilo da EU postane prva poljoprivredna sila u svijetu”, navodi on. I zaista: poljski seljaci su 2000. godine bili najveći protivnici ulaska svoje zemlje u Uniju, a na kraju se pokazalo da su upravo oni najveći dobitnici od članstva Poljske u EU.
Takođe, Crnogorci u zemljama EU više neće biti gastarbajteri. Ukoliko žele da rade u nekoj članici Evropske unije, građani Crne Gore će se u njoj moći zaposliti bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola. Značajno je svakako i to što će crnogorski radnik, koji se odluči preseliti i raditi u nekoj drugoj državi, članici EU, imati jednako pravo na socijalno osiguranje i penziju. To mu pravo pripada bez obzira na razloge promjene posla. Još važnije je saznanje da će se od dana pristupanja EU naša turistička ponuda doživljavati kao dio iste familije na tržištu od 500 miliona ljudi.
Crna Gora ima cijene veće za 10 do 30 odsto od onih u zemljama EU gotovo u svim sektorima, s izuzetkom električne energije. Zbog toga će cijene većine proizvoda dnevne potrošnje u našoj zemlji pasti s ulaskom u Uniju.
Telefoniranje će biti tri puta jeftinije (a tek roming), pristup internetu takođe, polise osiguranja biće upola jeftinije, padaće kamatne stope, a porasti socijalna prava građana. „Za zemlje koje su izašle iz socijalizma specifično je da su ta prava srezana još devedesetih ali su ulaskom u EU postepeno ponovo rasla, dok su stare članice ušle s određenim nivoom prava koji je trebalo održavati. Mi smo praktično dotaknuli dno, pa svako približavanje EU znači rast tih prava”, smatraju u crnogorskim radničkim asocijacijama.
Tek će ulaskom u EU biti stvoreni preduslovi da se ostvari ustavno načelo da je Crna Gora socijalna i ekološka država. U narednih šest-sedam godina samo će u saniranje ekoloških nevolja i u očuvanje i zaštitu prirode morati da bude uloženo oko 1,2 milijardi eura, što znači godišnji budžet države.
Blagodati Evrope trebalo bi da osjete i naši automobili. Uz bolje puteve, u Crnoj Gori će se morati uvoziti kvalitetniji naftini derivati. Ostaje samo pitanje kada će se to desiti. Već je sada jasno da će Crna Gora imati strožije kriterijume za ulazak u Uniju. To znači da će ona biti čistijih cipela, a vjerovatno i bogatija, kada uđe u veliku kuću.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice