Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA NADA ZA BERANSKI AERODROM: Njemački investitor traži šansu

Objavljeno prije

na

Njemački državljanin Majk Štajnmiler zainteresovan je za aktiviranje aerodroma u Beranama. Tvrdi da samo traži šansu, te da je otvoren da javnosti da na uvid sve relevantne podatke o svom projektu i kompaniji. Vlada, ipak, i dalje ćuti o ovoj ponudi

 

Njemački državljanin Majk Štajnmiler prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je ovih dana stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja. No, zbog toga što su brojni investitori širili lažne nade, lokalna javnost misli da je to samo još jedno od predizbornih obećanja.

Štajnmiler, međutim, tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboravljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

„Za nekoliko dana počinje Minhenska konferencija gdje je moja kompanija zvanični partner. Ja iza sebe imam veliki broj projekata, i sigurno zbog projekta u Beranama ne bih dovodio u pitanje svoju poslovnu reputaciju, ni u Njemačkoj, ni u međunarodnim okvirima” – kaže Štajnmiler.

On tako odgovara na pitanje kako će uvjeriti stanovnike Berana i sjevera da njegova obećanja nijesu neiskrena. Kaže, međutim, da početak valorizacije aerodroma u Beranama u ovom trenutku zavisi isključivo od Vlade Crne Gore, koja iz njemu nepoznatih razloga ne odgovara na njegove dopise.

„Lopta je u rukama Vlade, to je u ovom trenutku takozvano usko grlo. Sve što su do sada tražili od mene, pružio sam na uvid i dao sam. Ne znam zašto već neko vrijeme ćute” – kaže Štajnmiler.

On je potvrdio da je jednom prilikom za njega intervenisala njemačka Ambasada, i to onda kada je pokušavao da dobije prolaz kod Vlade Zdravka Krivokapića, ali tada nije naišao na razumijevanje.

„Nije htio niko da nas primi. Kada je tadašnji njemački ambasador pozvao telefonom, u deset sati naveče primljeni smo na kratak razgovor. Jednom i više nikad. Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – tvrdi Štajnmiler.

Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji jedan švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura. „Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – kazao je Štajnmiler.

On se početkom sedmice sastao sa predsjednikom opštine Berane Vukom Todorovićem i skoro čitavim rukovodstvom tog sjevernog grada. Sa opštinskim arhitektima i urbanistima, pravnicima. Sastanak je trajao neobično dugo, nakon čega je predsjednik opštine rekao da cijeni namjere potencijalnog njemačkog investitora i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.

„Ovdje ima mnogo stvari koje su u nadležnosti države, i bez odluke Vlade u vezi sa tim, Opština Berane ne može ništa preduzimati. U svakom slučaju, do Opštine Berane sugurno neće biti i mi ćemo podržati sve” – rekao je Todorović.

On je izjavio da će Štajnmileru dostaviti podatke potrebne za kompletiranje projekta.

„Nakon toga, kada budemo vidjeli čitav projekat, inicirali bismo zajednički sastanak u Vladi Crne Gore, jer je u njenoj nadležnosti davanje koncesija, kao i mnogih drugih stvari” – kazao je Todorović.

Predsjednik opštine Berane smatra da su „benefiti od ovog projekta veliki za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru.”

Majk Štajnmiler vlasnik je kompanije Elite-private-jet-sevice i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije aerodroma u Beranama.

„Četiri puta sam se sastao s premijerom Dritanom Abazovićem. Došli smo do toga da pošaljem pismo o namjerama što sam i učinio 25. maja prošle godine. Iz Vlade su 7. juna potvrdili da su dobili pismo o namjerama i odredili termin sastanka. Potom smo imali sastanak kod premijera, na kojem su bili i drugi ministri. Traženo je da pismo o namjerama pošaljem i Ministarstvu kapitalnih investicija. To sam učinio 13. juna. Dobio sam potvrdu da je i to pismo stiglo, ali od tada čekam” – kaže Štajnmiler.

Ovaj četrdesettrogodišnji čovjek je bivši vojni pilot. Pilotsku karijeru je završio 2004. godine, od kada se posvetio poslovima u civilnom avio-saobraćaju. Tvrdi da je vrlo brzo postao najmlađi svjetski organizator letova u civilnom saobraćaju, kao i da je te godine nominovan i za najboljeg svjetskog menadžera u avio-saobraćaju.

Njegova kompanija Elite-private-jet-sevice već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični  prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako neka delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio-prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.

„Tražimo samo koncesije na dvadeset godina. Pustite nas da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – tvrdi Štajnmiler.

On je spreman da javnosti stavi na uvid sva dokumenta koje je do sada pripremio, kao i pisma namjera koja je poslao predsjedniku Vlade i ministru kapitalnih investicija. Ministar kapitalnih investicija je kasnije izjavio da nije dobio od Njemca nikavku ponudu, a Štajmiler je na to novinarima pokazao odgovor iz tog ministarstva u kojem ga putem mejla obavještavaju da su dobili pismo namjera.

Pregledom na internetu može su utvrditi da se izjave državnih zvaničnika o planovima za beranski aerodrom, izgradnji takozvanog air parka sa dva propratna biznisa, poklapaju sa datumima o kojima govori ovaj njemački državljanin. Predsjednik tehničke Vlade Dritan Abazović nedavno je na samitu u Davosu aktuelizovao to pitanje, kazavši da Crna Gora ne odustaje od otvaranja trećeg aerodroma.

Vlasnik kompanije Elite-private-jet-sevice ističe da je spreman da predstavi sve detalje u vezi sa aerodromom i izgradnjom dviju fabrika, o kojima je bilo riječi i sa predstavnicima Vlade.

„Na tražim nikakvu finansijsku pomoć. Investicija je u potpunosti naša, ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.

On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner s najpoznatijim evropskim i svjetskim avio-prevoznicima.

„Ono što obećam, ja to završim” .

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. U protekle tri i po decenije, od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje. Razumljiva je skepsa u javnosti. Postavlja se pitanje, šta uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama o koncesijama, može da izgubi Berane.

                                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo