Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA MILIONSKA AFERA U BUDVI: Rijaliti na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

Lokalitet Vještice u naselju Bečići mjesto je radnje nove afere koja potresa Budvu, u kojoj je opštinska kasa oštećena za osam miliona eura. Nakon istrage po nalogu Državnog tužilaštva policijski inspektori Uprave policije podnijeli su, početkom ove sedmice, krivične prijave protiv sedam osoba i tri kompanije, zbog sumnji da su nezakonitim radnjama nanijeli štetu Opštini Budva.

Osam miliona štete, istrage i hapšenja u najavi, predstavljaju epilog najvećeg investicionog poduhvata u oblasti infrastrukture ,,ne samo u Budvi nego i u Crnoj Gori”, projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukciju kanalizacione mreže u Opštini Budva. Afera Vještice dokazuje kako nijedna, manja ili veća investicija koju je izvela lokalna uprava u Budvi, nije prošla bez korupcije i ugrađivanja ekipe lokalnih funkcionera DPS-a, koja je osvojila vlast u Budvi 2005, koju je tužilaštvo u nekoliko postupaka označilo kao „organizovanu kriminalnu organizaciju”.

Krivična prijava podnijeta je protiv bivšeg predsjednika Opštine Lazara Rađenovića, koji je u vrijeme izvršenja ovog krivičnog djela obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja na organizovan način. Ovo je peta afera u kojoj je umiješan Rađenović, koja ga je zatekla u pritvoru u Spužu, određenom tokom istrage u predmetima označenim kao TQ Plaza i Plato Jaz. Osumnjičen je i u aferi oko transakcije zemljišta na Jazu, dok je u međuvremenu nepravosnažno osuđen na šest godina zatvora u aferi Košljun.

Budva drži neslavan rekord u broju osumnjičenih i okrivljenih lica koja su koruptivnim poslovima oštetila grad za desetine miliona eura. Ovo je sedma kriminalna afera koju je Državno tužilaštvo otvorilo u Budvi od 2010. godine.

U aferama Zavala, Auto moto, Košljun, TQ Plaza, Plato Jaz, Prijevor i postrojenje za prečiščavanje vode, hapšeno je, pravosnažno i nepravosnažno osuđeno, oko 50 osoba. Uz nove krivične prijave i afere koje čekaju rasvetljavanje, budvanska ,,kriminalna organizacija” mogla bi brojati preko 70-ak članova.

Krivične prijave podnijete su protiv Dragana Vukadinovića, ovlašćenog zastupnika crnogorske filijale njemačke kompanije WTE Wassertechnik, inače odbornika DPS-a u budvanskom parlamentu. Zatim protiv Stjepana Skočajića iz Beograda, izvršnog direktora budvanske firme Biochem industries doo, čiji je osnivač istoimena firma u Škotskoj, te Gorana Bojanića i Mirka Latinovića, izvršnog direktora i vlasnika kompanije Trejdjunik iz Budve, Gojka Kapisode iz Beograda i na kraju protiv NN lica za kojim se traga, odnosno protiv misterioznog šefa ove nove budvanske kriminalne organizacije.

,,Policijsko-tužilačke aktivnosti, sprovedene u prethodnom periodu po nalogu tužilaštva, ukazuju na sumnju da su se osumnjičeni tokom 2010. godine u Budvi, udružili radi vršenja krivičnih djela i stvorili kriminalnu grupu, u cilju sticanja nezakonite dobiti ili moći, koristeći u tu svrhu poslovne strukture Opštine Budva, preduzeća Tradeunique CG doo Budva, Wte Wassertechnik GMBH – dio stranog društva u Podgorici i Biochem industries doo Budva, kojima su rukovodili. Oni su, kako se sumnja, svojim nezakonitim radnjama, koje su preduzeli u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, nanijeli štetu Opštini Budva u iznosu od oko 8.000.000 eura”, navodi se u prijavi policije.

NN lice je, pogađamo, Svetozar Marović, visoki funkcioner DPS-a, koga tužilaštvo pokušava locirati u svakoj aferi. Otvorena je sezona lova na validne dokaze o ulozi Marovića kao glavnog bosa, idejnog tvorca i organizatora moćne kriminalne grupe čiji su poslovi gradski budžet Budve oštetili za više desetina miliona eura. Raste broj svjedoka saradnika spremnih da krivicu svale na Marovića, koji redom tvrde kako su silom i zastrašivanjem bili primorani na vršenje nezakonitih radnji.

Kakvom je to silom raspolagao Marović koji u Budvi nema nijednu izvršnu funkciju niti mehanizme da nekoga natjera na krivično djelo, nije navedeno. Većina optuženih bili su u velikoj ljubavi, kumovskim i prijateljskim vezama sa njim. Bili su krajnje ponizni i snishodljivi prema uticajnom, drugom čovjeku vladajuće partije dok je dijelio položaje, tantijeme i unosne poslove. Bili su glasniji od njega svuda, u medijima, u Skupštini, u ubjeđivanju građana Budve u opravdanost i dobrobit pogubnih projekata, bjesomučne urbanizacije, špekulacije sa opštinskim zemljištem, veličanju spektakularnih koncerata na koje su otišli milioni zbog kojih sada odgovaraju… Dok su naprasno sticali velelepne vile i hotele, zgrade i stanove, jahte, bankovne račune, zimovanja po ekskluzivnim skijaškim centrima i šopinge po evropskim metropolama, nisu strahovali od Marovića.

Ulogu četrvrtog svjedoka saradnika, osumnjičenog u poslu izgradnje postrojenja u Vješticama, prihvatio je beogradski biznismen Mirko Latinović, vodeći građevinski operater u Budvi, angažovan na izgradnji hotela Splendid, naselja Rusko selo iznad Svetog Stefana, te spornog stambeno-poslovnog centra TQ Plaza u Budvi.

Prema navodima medija Latinović je u svom iskazu pred Specijalnim tužiocem kao glavnog organizatora višemilionskih malverzacija u Budvi označio Marovića koji ga je ,,uz ozbiljne prijetnje primorao da uđe u brojne sumnjive poslove”. Potvrdio je priču Rajka Kuljače po kojoj je Maroviću pripalo više stanova i poslovnih prostora u TQ Plaza koji su registrovani na treća lica. Latinović tvrdi kako ništa ne zna o spornim aneksima ugovora o zajedničkoj investiciji kojima je Opština oštećena za nekoliko miliona eura, o vrhunskoj korupciji kojom je umjesto Opštini, kvadrate luksuznog centra podijelio opštinskim funkcionerima. Kao glavne krivce za budvanske kriminalne operacije imenovao je Marovića, Rajka Kuljaču, Lazara Rađenovića i Aleksandra Tičića, tim koji je organizovao sve poslove, dok su ostali osumnjičeni samo parafirali.

Teško je zamisliti moćnog biznismena Latinovića kako prestravljen stiže iz Beograda, dovlači tešku mehanizaciju i nevoljno ulazi u posao u kome bez ijednog centa preuzima najatraktivniji plac u Budvi, na njemu izgradi stanove i lokale koje prodaje po enormnim cijenama, gradi par hiljada kvadrata na kvarno bez prijave nadležnim organima, Maroviću na ime reketa predaje trećinu zgrade, čitavih 7.000 kvadrata, prelazi potom na milionski posao u Bečićima bez javnog tendera, sve pod prijetnjom ,,bosovih” do zuba naoružanih gorila.

Izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Bečićima pratile su slične kontroverze. To je najskuplji poduhvat te vrste u Crnoj Gori zbog kojeg se Opština Budva kreditno zadužila oko 65 miliona eura.

Opština je u julu 2009. zaključila Ugovor o projektovanju, izgradnji, finansiranju i upravljanju zbrinjavanjem otpadnih voda u Budvi sa firmom WTE Wasertechnik Gmbh iz Njemačke, u vrijednosti od 60 miliona eura.

Vlada je odobrila Opštini državnu garanciju za kredit u iznosu od 29 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Opština je bez saglasnosti Vlade izdala garancije na 66 miliona eura firmi WTE Essen koja je vodila izgradnju postrojenja, dok je kao podizvođač odabrana firma Trejdjunik.

Pomenuti ugovor dobio je prvi ankes pola godine kasnije, zatim su uslijedila dva dopunska sporazuma kojima je promijenjen obim i isporuka radova. Odustaje se od izgradnje postrojenja u Svetom Stefanu, smanjuje kapacitet PPOV u Buljarici i Petrovcu, sa novim iznosima za rekonstrukciju postojeće mreže. Vrijednost posla vrtoglavo raste, da bi na kraju dug Opštine Budva dogurao do 121 milion eura.

Premašili sto miliona

Prema izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji završnog računa Opštine za 2014. godinu, ukupan dug Opštine na dan 31.12.2014. za PPOV iznosi 121.242.541 eura, od čega se 65 miliona odnosi na glavnicu a 32 miliona na kamate kredita kojeg će Opština vraćati do 2034. godine. Ostatak je treća tranša kredita. Poređenja radi, zajednički projekat izrade postrojenja za preradu otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor iznosi 10,2 miliona eura, a za Herceg Novi 30 miliona. Ova investicija za cijelo Crnogorsko primorje planirana je na iznos od 150 miliona. Ispalo je da budvanski projekat košta toliko. Kako i ne bi kada je samo za izradu projektne dokumentacije za PPOV u Bečićima plaćeno fantastičnih 5,6 miliona eura.

Ogorčeni mještani Bečića

Ni toliki milioni nisu pomogli da se posao obavi valjano. Dok sa jedne strane čiste more, i to samo na jednom dijelu budvanske rivijere, sa druge je napravljena ekološka katastrofa. Preplaćeni projektanti i izvođači nisu predvidjeli gdje će sa otpadom, pa je napravljena privremena deponija na koju se odlaže kanalizacioni otpad na otvorenom, od kojeg se neprijatni mirisi šire Bečićima. Mještani su ogorčeni, u blizini postrojenja život je postao nesnošljiv, a rješenja nema na pomolu.

Najskuplja voda u regionu

Neko mora i da vraća pokradene milione, pa je korumpirana budvanska vlast našla spasonosno rješenje u enormnom poskupljenju vode. Budvani plaćaju najveću cijenu vode u regionu. Kubni metar utrošene vode staje 2,09 e ljeti ili 1,34 e u zimskom periodu, dok je cijena za pravna lica 4,19e za kubik tokom sezone i 2,69e zimi. Istovremeno je određena mjesečna taksa od osam eura na svaki ugrađeni vodomjer u Budvi, trošio vodu ili ne.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo