Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA HAPŠENJA: Rat klanova se nastavlja

Objavljeno prije

na

Službenici policije uhapsili su u Kotoru četiri kriminalca iz kavačkog klana osumnjičena da su pokušali da ubiju sugrađanina iz suprotstavljenog klana. Narko  klanovi nijesu dozvolili da ih problemi gubljenja ljudstva odvuku od rata započetog prije gotovo deset godina

 

Nakon ubistva vođe takozvanog škaljarskog klana u Turskoj mnogi su prognozirali da će neko vrijeme doći do zatišja u ratu klanova. Nakon ubistva Jovana Vukotića, uhapšena su još dva visokopozicionirana člana suprotstavljenog kavačkog klana – Radoje Živković i Milan Vujotić. Međutim, narkoklanovi, nisu dozvolili da ih gubljenje ljudstva odvuče od rata započetog prije gotovo deset godina.

Službenici policijskog Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala prije nekoliko dana uhapsili su u Kotoru više članova kavačkog klana. Milutin Knežević, Miloš Jovanović, Milutin Čotar i Dejan Rutović uhapšeni su zbog sumnje da su se sa šefovima tog klana Radojem Zvicerom i Milanom Vujotićem dogovarali o ubistvu škaljarca Jovana Jovanovića.

Jovanović je u bezbjednosnim službama označen kao visokopozicionirani član škaljaraca  blizak preminulom Vukotiću. Hapšen je 2017. godine po potjernici NCB Interpol Podgorica, po naredbi Osnovnog suda gdje mu se sudilo zbog napada na sugrađanina Igora Božovića, člana kavačkog klana. Jovanović je bio optužen da je u spuškom zatvoru polio vrelim uljem Božovića, koji se nalazi na spisku osumnjičenih. Prema podacima iz policije i tužilaštva on je trebao biti sljedeća žrtva kavčana.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) navodi da su krivičnu prijavu podnijeli i protiv Igora Božovića i Vladirmira Vučkovića koji su zbog drugih krivičnih djela u Istražnom zatvoru u Spužu, a najavili su i dopunu krivične prijave protiv Zvicera i Srđe Juriševića koji su u bjekstvu. Iz policije je zvanično saopšteno da je devet pripadnika organizovane kriminalne grupe osumnjičeno za planiranje teškog krivičnog djela, da su četiri osobe uhapšene, a da je oduzeto 14 komada vatrenog oružja i 30.000 eura

,,R.Z. (40), M.V. (40) se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo putem podstrekavanja, dok se licima M.K. (38), M.J. (34), M.Č. (57), V.V. (57). I.B. (58), D.R. (43), S.J. (39) na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. U današnjoj koordiniranoj aktivnosti slobode su lišeni M.Č., D.R., M.K. i M.J., dok se lica I.B. i V.V. nalaze u Upravi za izvršenje krivčnih sankcija, zbog drugih prethodno počinjenih krivičnih djela. R.Z. i S.J. se nalaze u bjekstvu i za njima su raspisane međunarodne potjernice, dok se M.V. nalazi u Republici Turskoj, a on je lišen slobode zbog učešća u izvršenju drugog krivičnog djela. U policijskim evidencijama sva procesuirana lica evidentirana su kao pripadnici jedne organizovane krimalne grupe ili njima bliska lica”, piše u saopštenju policije.

Zvicer i Vujotić su, navode, tokom 2020. godine formirali kriminalnu organizaciju i podstrekavali druga osumnjičena lica da preduzmu aktivnosti na lišenju života Jovanovića. Sprovodili su pripremne aktivnosti na lišenju njegovog – vršili njegovo osmatranje i praćenje, prikupljali informacije o njegovom kretanju i boravku.

„Obezbjeđivali su sredstva namijenjena za izvršenje krivičnog djela i uništavanje tragova nakon izvršenja, obezbjeđivali i skrivali oružje namijenjeno za izvršenje krivičnog djela, prikupljali informacije o policijskim službenicima na terenu što bi olakšalo izvršenje krivičnog djela i bjekstvo izvršilaca nakon izvršenja, te skrivali neposredne izvršioce na prethodno pripremljenim lokacijama”, navode iz policije.

Sudija za Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša odredila im je, nakon saslušanja, pritvor do 30 dana. Zvicer je dugo u bjekstvu. Vujotić se trenutno nalazi u turskom zatvoru, a u Crnoj Gori se traži zbog više krivičnih djela.

Specijalno državno tužilastvo podiglo je optužnicu protiv Slobodana Kašćelana (58) i njegove trinaestočlane kriminalne organizacije, među kojima i Vujotića, zbog optužbi da su odgovorni za ubistvo Nikole Stanišića početkom avgusta 2020. godine. Ime Milana Vujotića našlo se i u optužnici SDT-a zbog tvrdnji da je imao ulogu tokom otmice, a potom i ubistva Milete Radulovića zvanog Kapetan, koji je ubijen 14. oktobra 2020. godine. SDT je krajem jula ove godine krivičnom prijavom obuhvatilo 12 osoba, među kojima i Milana Vujotića, zbog sumnje da su organizovali ili bili dio kriminalne grupe, koja je navodno planirala ubistvo Jovana Vukotića, dok se tokom 2020. godine nalazio u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Protiv Vujotića vodi se i krivični proces u Sloveniji, a tamošnje tužilaštvo je krajem prošle godine protiv njega i još 24 osobe podiglo optužnicu zbog međunarodnog šverca narkotika.

Vujotić je čudom preživio kada je početkom februara 2015. godine, usred bijela dana aktivirana eksplozivna naprava ispod njegovog blindiranog automobila audi A-8, u blizini vrtića u Bloku 5 u Podgorici. Istog dana u kasnim večernjim časovima u podzemnoj garaži na Novom Beogradu ubijen je Goran Radoman (37) sa Cetinja, a u ratu dvije kriminalne grupe usmrćeno je najmanje 60 osoba.

Rat škaljaraca i kavačana počeo je krajem 2014. godine, nakon što je u španskoj luci Valensija nestalo 300 kilograma kokaina. Radoman, likvidiran u februaru 2015. godine, bio je prva žrtva rata. Posljednja je bio Jovan Vukotić, ubijeni vođa škaljarskog klana.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo