FOKUS
NOVA GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI I STARE PODJELE: Red crkve, red nacije, red pljačke

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Partizani, četnici, ustaše, bjelaši, zelenaši, popovi i lopovi i eto DPS-u još četiri godine nekontrolisane vlasti. Eventualne saveznike može pronaći na ovoj ili onoj strani – zavisi od trenutnih odnosa političke ponude i potražnje
Nakon što je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sedmoricom sveštenika pušten iz pritvora u Nikšiću, u noći između petka i subote, u Crnoj Gori više nema utamničenih pripadnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Potom su se sa ulica u Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Podgorici, Budvi, Tivtu, povukli i njihovi sljedbenici. Nakon što su par dana klicali privedenim sveštenicima, zahtijevali njihovo oslobađanje, poručivali da oni svetinje ne daju a da je prvi čovjek svih ovdašnjih vlasti – lopov.
Bilo je tu i prevrnutih kontejnera, bačenih kamenica i flaša, poneka psovka na račun policije ili prolaznika druge vjere i nacije… Suštinski, ništa čega se, uz kraće ili malo duže pauze, nijesmo nagledali i naslušali od 1990. pa do kraja prošle godine, kada nas je zadesio prvi krug uličnih borbi u organizaciji političara vlasti i opozicije (DPS i DF, prije svih drugih) a pod patronatom popova SPC-a. To pokazuje da smo i dalje, tamo gdje smo bili na kraju minulog vijeka. I, uglavnom, sa istim akterima.
Konačno, kući su otišli i policajci koji su od 12. do 15. maja obezbjeđivali te skupove „visokog rizika“. Epilog trodnevnog druženja: povrijeđeno je više od 45 demonstranata i 26 policajaca. Najgore je, čini se, prošao dvadesetjednogodišnji O.M. iz Pljevalja, inače lice sa invaliditetom. Na snimcima koji su se danima vrtjeli na regionalnim portalima vidi se kako ga nekoliko policajaca pod opremom za razbijanje demonstracija udara pendrecima, rukama i nogama. Dok jedan od njih nije uspio da ga zaštiti i odvoji od kolega.
„Na video zapisu je očigledno da policijski službenici nastavljaju sa postupanjem i onda kada je prestao svaki osnov i smisao dalje intervencije”, saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije krajem prošle nedjelje. Iz Savjeta su pohvalili odnos načelnika CB Pljevlja Dragana Slavulja koji im je, kažu, obezbijedio svu traženu dokumentaciju. Pa je, za razliku od događaja u Podgorici krajem 2015. godine, utvrđen identitet postupajućih službenika. Sada Savjet očekuje reakciju Unutrašnje kontrole. Istome se nada i javnost.
Iz opozicionih redova na račun pljevaljske policije, umjesto pohvala, stiže mnoštvo teških optužbi. Mladi Pljevljak je, bez povoda, brutalno pretučen od „deset kiborga ovoga režima“ ustvrdio je Nebojša Medojević na kolegijumu Skupštine. „Njihov komandant Slavenko Bajić, koji je tukao vladiku Metodija, sjedio je u automobilu 50 metara odatle i naređivao da tuku građane u Pljevljima“, zna lider DF-a. Medojević je inače usred najvećih tenzija na crnogorskim ulicama, na društvenim mrežama objavio fotografiju dječaka u modricama, uz tvrdnju da je i on žrtva ovdašnje policije. Ubrzo se pokazalo da je u pitanju gruba laž – fotografija je napravljena prije nekoliko godina u Americi. Medojeviću, inače, nije prvi put da pretjera sa lažim objavama. (Jeste li zaboravili „snimak“ migranta koji napada njemačkog policajca – zapravo kadar iz SF serije koju predsjednik PzP-a nije gledao).
Izgleda kako on nije svjestan posljedica koje bi njegovo neodgovorno postupanje moglo imati. „Mi smo mala zemlja, znamo ko je tukao koga i to će izazvati velike probleme u Crnoj Gori“, kaže Medojević uz ocjenu da iz ove sutuacije postoje dva puta – ili oružani sukobi ili političke promjene.
Ni drugi se lideri DF-a nijesu ustezali da potpale vatru koliko je to u njihovoj moći. I ostave utisak osoba koje imaju veliki uticaj na aktuelne događaje. Makar dok ih iz MCP-a, u jedva uvijenoj formi, nanovo ne opomenu da ne svojataju njihovu borbu protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Andrija Mandić je ponovo drugima navlačio uniforme. „Vidjeli ste sinoć šta je bilo bez ičijeg poziva, a biće vjerovatno i noćas”, govorio je u parlamentu predsjednik Nove, pokušavajući da zastraši kolege iz vladajuće koalicije: „A ako vladiku Joanikija pošaljete u Spuž, spremite se da i vi obučete uniforme i zastupate to što mislite da je ispravno”.
Potom je Milan Knežević obavijestio javnost da se na njega priprema atentat. Ili na nekog drugog čelnika DF-a, nijesu sasvim sigurni mediji preko kojih se informišu on i njegove koalicione kolege. Od izvršnih vlasti je zatražio dozvolu da on, njegovo obezbjeđenje i porodica nose oružje. „Moji su đedovi za vrijeme Turske išli u Skadar da se svete. Moja braća neće ići u Skadar, ići će u Podgoricu, na određene stanove političkih nalogodavaca, ukoliko se nastavi obračun sa liderima srpskog naroda u Crnoj Gori“, poručuo je Knežević. To je obećanje, a ne prijetnja, kaže. Sako nije skidao.
„Bolje je uništiti Đukanovića nego Crnu Goru“, oglasio se i portparol Nove srpske demokratije Marko Kovačević. „Vrijeme je da Milo Đukanović ode i za to ne treba birati način. Jer ga ne bira ni on u svom zločinačkom djelovanju“.
Sjetimo se sada zbog čega je sve zimus policija hapsila a tužilaštvo pokretalo istragu (recimo, kada je onaj onome na Fejsbuku napisao da je ljudska prdnjava). Pa razmislimo zašto se sada ne radi ništa slično. Makar kada su u pitanju sijači mržnje bez poslaničkog imuniteta. Nema sumnje da će jedno od najlakše prihvatljivih objašnjenja biti ono prema kome zapaljiva retorika i novo prebrojavanje po vjerskoj i nacionalnoj osnovi i te kako odgovara vlastima. Pa ih podstiču da se razmašu.
Ništa novo. Vlast skreće pažnju sa stvarnih problema, prikriva svoju odgovornost za rastući kriminal, ekonomske promašaje, pljačku i korupciju. Političku utakmicu prevode na teren na kome su, evo trideset godina, Đukanović i njegovi neprikosnoveni. Partizani, četnici, ustaše, bjelaši, zelenaši, popovi i lopovi i eto DPS-u još četiri godine nekontrolisane vlasti. Eventualne saveznike će pronaći na ovoj ili onoj strani – zavisi od trenutnih odnosa političke ponude i potražnje. Pride, dio odgovornosti za ono što nas čeka DPS bi mogao prebaciti na svoje oponente. Otprilike: litije otjerale turiste/investitore… Baš onako kako su i odgovornost za negativan izvještaj Fredom hausa tvorci hibridnog režima u Crnoj Gori pokušali pretovariti na donosioce loših vijesti.
DPS želi na izbore bez prethodne priče o izbornom zakonodavstvu i predizbornim manipulacijama. I bez formiranja prelazne vlade. Prije sudske odluke o koruptivnim aferama – od Telekoma do Koverte. I svih ostalih priča koje je, recimo, pokrenuo odbjegli tajkun Duško Knežević. Vlast ne želi da na glasanje izađemo svjesni razmjera i posljedica dolazeće ekonomske krize. Pokušavaju sakriti razloge zbog kojih će gradnja prve dionice autoputa trajati makar upola duže od ugovorenog roka. Čik da saznamo ko je za to odgovoran a ko će profitirati iz nastale situacije. DPS će sve učiniti da zabašuri težinu pitanja – zašto smo poslije osam godina pristupnih pregovora sa EU tek na polovini tog puta. U najboljem slučaju. Ili opet na početku. Ako se obistine najpesimističkije najave.
Uostalom, dugogodišnji i DPS ideolog i kvazi državnik koji je obećavao članstvo u EU do 2020. godine danas je – u bjekstvu. Pravosnažno osuđen kao organizator i vođa kriminalne grupe iz Budve. Doduše, nemali dio njegove novostečene imovine već je u EU (i Švajcarskoj). A Svetozar Marović nije jedini novobogataš među sabraćom iz vladajuće partije. Ni najveći.
Da li lideri opozicije sve ovo ne vide i ne znaju? Ili im je lični prestiž i blagostanje važniji od prosperiteta građana – naših koliko i njihovih. Dok, makar se tako čini, značajan dio današnje Crne Gore ipak shvata da nije svejedno da li će se DPS režim urušiti pod teretom kriminala i korupcije ili će ga odnijeti talas neke nove AB revolucije, ponovo diktirane i provedene po mjeri i želji naručilaca sa strane.
Četrnaest godina od održavanja referenduma o nezavisnosti isti ljudi i dalje vode referendumsku kampanju.
„Ovoj djeci i omladini pripada budućnost, a ne onima koji koriste retoriku Ante Pavelića i optužuju nas za velikosrpski nacionalizam“, besjedi zimus episkop Joanikije na jednoj od litija ispred Manastira Đurđevi stupovi.
Da svemu da mjeru, da zanjiše klatno hosa, oglašava se predsjednik Milo Đukanović. Predstavljajući rezultate svog dvogodišnjeg mandata uoči Dana nezavisnosti, vrijeme je posvetio priči o ugroženosti srpskog naroda u Crnoj Gori koju, kaže, promovišu njegovi samozvani lideri. „Predstavljaju se kao žrtve progona Srba u Crnoj Gori i trpe poraze jer vode glupu politiku koja je u sukobu sa interesima Crne Gore…“.
Onda nam je predsjednik pokazao koliko je on hrabar i pametan. Pa je najavio, parafraziramo, da će svako ko je od Crne Gore nešto nezakonito uzeo, to morati i da vrati! Sad ljudi pogleduju kroz prozore kad će Milo, braća, sestre, kumovi, drugovi, poslovni partneri, znani i neznani investitori krenuti da na oltar otadžbine polože ono što je nekad bilo njeno. Pa se, ne znaju kako, obrelo u njihovim rukama, džepovima, posjedovnim listama, of-šor računima… Samo je jedan Đukanovićev gaf bio nalik ovome. Ono kada je 2012, u ekspozeu pred formiranje svoje, za sada posljednje, Vlade obećao reviziju svih privatizacionih ugovora. Ha!
Mimo te dosjetke, predsjednik je sa Cetinja poručio da vrh SPC-a „nipodaštava državu“. Pa onda najavio nastavak dijaloga koji, prema njegovim tvrdnjama, „postoji i danas van javnosti“. Iskoristio je prigodu da ponovo najavi stvaranje pravoslavne crkve nacionalnih Crnogoraca, konstatujući, kako to možda i nije najracionalnije rješenje: „Ne mislim da je to najbolje rješenje, bolje je da imamo pravoslavnu crkvu koja će okupiti sve pravoslavne vjernike, ali ne možete nametnuti sva rješenja koja mislite da su opravdana“.
Očekivano, uzvraćeno je iz vrha MCP-a. „Bezbožnici koji se odriču ćivota Svetoga Petra Cetinjskoga i krštene Crne Gore i svih Crnogoraca, svih Srba kroz vjekove, hoće da stvaraju svoje satanske crkve”, nasložio je mitropolit Amfilohije cijeneći da „to može samo neko ko je izgubio pamet, ko je satanizovan“.
Političari, uglavnom, otvaraju karte čekajući raspisivanje izbora. Onih za koje su opozicioni predstavnici svojim potpisom garantovali da na njih neće izaći pod ovim uslovima. Jedni, dakle, peglaju uniforme. Drugi se spremaju da po uzoru na engleskog kralja Henrija VIII Tjudora osnuju vlastitu crkvu (samo što je on to uradio prije nekih pet vijekova, 1534. godine). Onda ni nepotvrđene dojave da se jedan od viđenijih sveštenika sa Cetinja sprema za, makar privremenu, seobu među političare, kako bi se stavio na čelo liste ne damo svetinje ne zvuče skroz nevjerovatno.
A četrnaesta godišnjica nezavisnosti? Čime se to možemo pohvaliti osim što smo stariji, internet nam je brži, telefoni pametniji, a na kablovskoj imamo više otključanih kanala? Broj nezaposlenih raste, kupovna moć pada, crnogorski pasoš carinike asocira na šverc narkotika, a naša kolektivna i individualna nesloboda postala je vidljiva i sa Sjevernog pola. Ubijaju nas, tuku i straše i policajci i kriminalci. Živimo na kredit, stiješnjeni između bahatih kriminalaca i nemoralnih političara. Dok popovi više brinu o svojoj imovini nego o dušama vjernika.
Milo sotono, Risto lopove … Ili bješe obrnuto? Iste se pjesme tri decenije pjevaju Crnom Gorom. Đe je sve stalo, a oni i dalje vladaju. I vagaju ko je jači. Dok nas ne potope valovi haosa. Ili razum ne isklija na površinu.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
U ljubavi i ratu sve je propušteno
-
RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa
-
MONITOROVA ANKETA: Šta slavimo 21. maja
-
ISPOVIJESTI PORODICA GOLOOTOČANA (II): Iz gimnazije na Goli otok
-
JURE RADNIĆ, GLUMAC: Kazalište je imuno na krizu
-
KUDA IDE AMERIKA DONALDA TRAMPA: Džin koji posrće
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
1 danna
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.
Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.
Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.
Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević, upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.
Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“
Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.
Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.
Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.
Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.
Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.
I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.
Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…
„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta
Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i budvanskom parlamentu, iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.
Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika, čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine drži kao taoca. Neki opozicioni poslanici znak protesta zatvorili su put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.
Istovremeno, u Budvi je u ponedeljak izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića, i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića. Ipak, na tome se stalo.
Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima. Ljepota poroka.
Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije, politička kriza i dalje traje. Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.
Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.
Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK) za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.
Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv. “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.
U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda, nešto iza kulisa. “ Spajić je htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije, nakon što je Andrija Mandić posle kratkog kolegijuma Skupštine, izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta. Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali da u ponedjeljak prezentuju u Skupštini.
DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka. Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima, ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK. Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni. Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te da to moraju da znaju kolege iz DPSa. Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.
On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije. “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.
Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.
“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.
Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.
“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.
Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.
Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta. Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.
Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti, Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima

Odisej u Gazi

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS4 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno4 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU4 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost