Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Njima njihovi računi

Objavljeno prije

na

Uvesti takse na mobilne telefone, električna brojila, kablovsku televiziju i ugostiteljske objekte u kojima se može duvaniti ili povećati stope PDV–a i poreza i doprinosa na zarade. Te dvije varijante poslanicima je ponudio ministar finansija Milorad Katnić na ovonedjeljnoj skupštinskoj raspravi o rebalansu budžeta za 2012. . Ministar je objasnio da će rebalans omogućiti jeftinije zaduženje kod Svjetske banke. Vlast je i Novu 2012. godinu čestitala građanima poskupljenjem. Cijena struje skočila je 7,8 odsto. Da se u praznično vrijeme ne bi šokirali, poskupljenje struje od 20 odsto odgođeno je za sredinu godine. Uskoro.

Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) tada je poručeno da Elektroprivreda svojim ponašanjem rizikuje generalni bojkot plaćanja računa. Čak su se pobunili i u Savezu sindikata (SSCG), pa je vječiti sindikalac Danilo Popović izjavio: ,,Mjere koje se mogu preduzeti su štrajkovi i protesti, kao i bojkot plaćanja računa”.

Poskupljenja su i bila povod za građanske proteste u organizaciji USSCG, MANS-a i Studentske unije. SSCG još pregovara sa Vladom. Možda čeka najavljeno poskupljenje struje od 20 odsto, pa da i ti sindikalisti grunu na ulice.

Zvonko Pavićević, predsjednik Samostalnog sindikata prosvjete, za Monitor kaže da je i na prethodnim protestima upućen poziv građanima da bojkotuju plaćanje ugradnji i nameta od po euro na mobilne, električna brojila i kablovsku televiziju: ,,Naša je dužnost da upozorimo građane da je dosta zavlačenja ruku u naše džepove. Stalno ponavljamo da je neophodna neposlušnost na odluke i račune koje vlast pravi a mi plaćamo. Na građanima je da odluče da li će to prihvatiti kao jednu od mjera suprotstavljanja takvim odlukama”.

MANS-a je apelovao na građane da bojkotuju Prvu banku, kafiće Grand, Mašu i Carine, hotele Splendid, Avalu, Premijer, Mediteran…

,,Ne treba pridavati važnost ni njima ni njihovim mišljenjima”, odgovorio je na to u Pobjedi vlasnik Maše Radenko Radoičić.

Radoičić kao da je sažeo stav Vlade i većine kompanija koje posluju u Crnoj Gori, a koje se, kada je riječ o cijenama, ne obaziru na potrošače. Svijetli primjer za to je gorivo koje je najskuplje u regionu. Za to nema nekog razloga što se tiče cijene na svjetskom tržištu. Opet neobjašnjivo – najavljeno je da će ove nedjelje pojeftiniti cijelih šest centi.

Predrag Boljević, savjetnik za telekomunikacije i energetiku u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP), mjesecima upozorava da mobilni operateri nezakonito stiču profit i pljačkaju korisnike. Razgovarali pet ili 59 sekundi, operateri razgovor zaokruže i naplate kao minut. Boljević tvrdi da mobilni operateri tako nezakonito dolaze do miliona eura. Operateri su odgovorili da je sve u skladu sa najboljom evropskom praksom.

Raskubanju će se sada dodati i po euro ,,za Deripasku”.

Advokat Veselin Radulović smatra da je poziv na građansku neposlušnost ,,potpuno legitiman i rekao bih nužan, jer ovdje nije riječ o taksama, kako to pokušava da prikaže Vlada već o pokušaju klasičnog reketiranja. Poslanik koji glasa za takvu ‘taksu’ koja treba da nadoknadi troškove ugradnje aktivni je saučesnik u organizovanom kriminalu. Crna Gora nema državnog tužioca koji bi se pozabavio ovim reketima kojima Vlada plaća svoju korumpiranost, pa građani imaju obavezu da pružaju nenasilan otpor i da zahtijevaju da se odluke donose u njihovom interesu i u institucijama, a ne u kafanama i u interesu kriminalaca u Vladi i onima van nje. Niko se ne može obavezivati da plaća korupciju, pa makar je Vlada zvala i taksom”.

Neki su već preduzeli korake. Na Fejsbuku postoje stranice koje pozivaju potrošače da bojkotuju kompanije za koje se smatra da visokim računima pljačkaju građane. Bojkotujmo Telekom i fiksnu telefoniju, Stop plaćanju visokih računa za struju, Plaćajte manje i živite bolje – EPCG…

Osnivač Fejsbuk stranice Bojkotujmo Telekom CG novinar Predrag Tomović za Monitor kaže: ,, Ideju da osnujem FB grupu za bojkot Telekoma dala mi afera u kojoj je američka komisija za hartije od vrijednosti utvrdila višemilionsku korupciju prilikom privatizacija Crnogorskog Telekoma. To me je podstaklo da otkažem sve navodne usluge koje ta kompanija nudi kao monopolista korisnicima u Crnoj Gori. Razlozi su još i najskuplji internet u regionu, telefonski impuls, arogantan odnos prema korisnicima… Otkazao sam Extra TV, promijenio operatera mobilne telefonije, odnosno bacio SIM karticu sa brojem 067 i ukinuo fiksni telefon. Za njih to nije veliki gubitak, ali je meni kao građaninu taj čin otpora satisfakcija i nema tog novca kojim se to može platiti”.

On kaže da su ga nakon osnivanja Fejsbuk stranice kontaktirali iz Telekoma i tražili sastanak sa predstavnicima grupe. ,,Nijesmo prihvatili. Dok ne promijene odnos prema korisnicima, postanu odgovorniji i profesionalniji i jeftiniji, mi ćemo ih bojkotovati”.

U Crnoj Gori nije razvijena kultura građanske neposlušnosti. U Hrvatskoj i Srbiji su postale tradicionalne manifestacije koje pozivaju građane na bojkot mobilnih operatera, benzinskih pumpi, trgovačkih lanaca… S manje ili više uspjeha, ovakve manifestacije skreću pažnju velikim kompanijama na nezadovoljstvo potrošača.

,,Cijene skaču, a trgovci zloupotrebljavaju situaciju. Nekoliko puta smo pokušali da indirektno pozovemo potrošače na bojkot, ali to nije dalo rezultate. Kada je hljeb poskupljen na 70 centi poručili smo da se kući peče hljeb bar dva dana, kao upozorenje pekarima i trgovcima, ali ništa od toga nije bilo”, kaže za Monitor direktorica CEZAP-a Olga Nikčević.

Podaci CEZAP-a govore da se potrošači najviše žale na usluge EPCG, Elektrodistribucije, telekomunikacionih i kablovskih operatera.

Pored žalbi i plaćanja računa samo kada se mora, potrošači su razvili poseban vid subverzivne djelatnosti. U EPCG tvrde da ih najviše opterećuju dugovanja domaćinstava. Ona duguju prosječno 360 eura po mjernom mjestu ili ukupno oko 119 miliona eura. Za EPCG su, kažu, veći problem dugovanja domaćinstava nego desetine miliona koje ne plaćaju KAP, Željezara i Željeznica…

Da je naplata najveći problem pokazuju i muke drugih preduzeća po Crnoj Gori, posebno vodovoda.

Nagomilani dugovi i prazni novčanici dovode do smanjenja potrošnje. Broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori u aprilu ove godine prvi put je, od novembra 2007, pao ispod milion i iznosio je 983 hiljade. Smatra se da je jedan od razloga pada i taj što je Vlada nedavno predložila odluku prema kojoj svaku SIM karticu treba mjesečno oporezovati sa jedan euro. Prodaja svih naftnih derivata u Crnoj Gori u prva dva mjeseca ove godine manja je za oko 20 odsto nego prošle godine.

Zbog sve praznijih džepova građana, a ne bojkota.

Dublje zavlačenje ruke u prazne džepove samo može da rađa i jača otpor. Treba li podsjećati da su zbog nevelikog poskupljenja mesa u Poljskoj 1980. izbili štrajkovi. Rodio se pokret Solidarnost. Crnogorska vlast nije slušala glasove upozorenja. Slušaće oluju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo