Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ništa bez veze

Objavljeno prije

na

Da će pripravnički staž odraditi u Skupštini Crne Gore nadalo se krajem prošle godine 127 visokoškolaca sa svježim diplomama. Toliko ih se prijavilo na konkurs koji je Uprava za kadrove Crne Gore raspisala drugog decembra prošle godine , za devet pripravničkih mjesta u parlamentu. Osim uobičajenih uslova koji se traže za radna mjesta u državnoj upravi, oglas je predviđao i polaganje testova iz engleskog jezika i rada na računarima. Te testove položila su 72 kandidata.

ČUDNA ODLUKA: Posao je, na osnovu rješenja generalnog sekretara Skupštine Damira Davidovića i bez prethodno obavljenih intervjua sa svim kandidatima, dobilo njih devet koji nijesu bili niti najbolji na testovima, niti su imali najvisočije ocjene na studijama. U pisanoj odluci Davidovića, u koju je Monitor imao uvid, ni riječi o razlozima zašto su baš ti kandidati izabrani.

Takođe, primljena su dva kandidata koji su test engleskog položili iz drugog puta, nakon što su tražili da im se pruži druga prilika. Pravilnik o testiranju kandidata Uprave Crne Gore, a ni Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne propisuje takvu mogućnost. U Upravi za kadrove, međutim, objašnjavaju da oni tu mogućnost nude svima kada za to postoje opravdani razlozi.

U Upravi za kadrove, takođe, napominju da oni, po zakonu, nemaju mogućnost uticaja na konačnu odluku o izboru kandidata, pa ni u slučaju pripravnika u Skupštini. Uprava za kadrove osnovana je 2004. godine sa ciljem da „ unaprijedi sistem upravljanja kadrovima u državnoj upravi, i da poveća stepen njihove stručne osposobljenosti”. U konkretnom slučaju njeno postojanje se svelo tek na uzalud utrošeni papir za testove koji poslodavcu ne znače mnogo.

Na osnovu kog kriterijuma je Davidović napravio odabir pripravnika nijesmo uspjeli saznati, pošto se nije javljao na telefon. Nakon upoređivanja uspjeha na testovima i uspjeha na studijama kandidata koji su zadovoljili uslove iz konkursa, a bez obavljenog razgovora sa svima, apsolutno je nejasno kojim se kriterijuma Davidović vodio. U najmanju ruku, bila je to čudna odluka. A „čudne odluke državnih organa”, objašnjava se upravo na sajtu Uprave za kadrove, u publikaciji Prevencija korupcije, jedan su od znakova „koji novinarima istraživačima mogu da ukažu da se radi o korupciji”.

VEZE: Moguće da nije nevažno: jednostavno Gugl pretraživanje biografija primljenih kandidata pokazuje da među njima ima onih koji su od početka studija u podmlatku Socijaldemokratske partije i onih koji, bar u internet zajednicama, imaju prijatelje poput Raška Konjevića poslanika iste partije (iako nijesu skloni virtuelnim prijateljstvima sa političarima). Tu su i kandidati koji su prethodno bili zaposleni u civilnom sektoru i u bliskoj „saradnji” sa parlamentarcima. Za ostale je samo sigurno da nijesu dugo čekali na posao – diplome su im otkucane tek koji mjesec prije raspisivanja oglasa.

Odabir pripravnika u parlament tek je jedna od živopisnih ilustracija onoga što je u svom posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore za 2009. godinu konstatovala Evropska komisija: „Postupci zapošljavanja u javnoj upravi su generalno zasnovani na javnim oglasim ali koncept zapošljavanja i napredovanja zasnovanog na zaslugama nije predviđen propisima niti se primjenjuje u praksi”. U izvještaju se naglašava da je potrebno uspostaviti „profesionalnu, odgovornu, transparentnu državnu službu zasnovanu na zaslugama i oslobođenu političkog uplitanja”

EK od Crne Gore traži da uspostavi takozvani merit sistem prilikom zapošljavanja državnih službenika. To bi, između ostalog, značilo i aktivniju ulogu Uprave za kadrove u tom procesu. Uprava ne bi trebalo samo da prikuplja dokumenta i vrši testove, već i da rangira kandidate. Ta rang lista bi bila obavezujuća za poslodavca.

U Upravi za kadrove objašnjavaju da u praksi i zakonodavstvu evropskih zemalja postoji pravilo da je poslodavac dužan da zaposli prvih petoro, ili troje, sa rang liste koju utvrdi ustanova poput ovdašnje Uprave za kadrove.

Ovako, obesmišljena je svaka uloga Uprave za kadrove.

NEPOTIZAM: Slučaj izbora pripravnika u Skupštinu bez jasnih kriterijuma i nije top story za one koji pokušavaju da nađu zaposlenje u Crnoj Gori. I nije usamljen slučaj. Nedavno je i Tea Gorjanc-Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava ukazala na sličan slučaj, prilikom izbora sudija u Viši sud u Podgorici.

 

,,Prilikom izbora sudija u Viši sud u Podgorici u oktobru 2008, ne zna se zbog čega su izabrani kandidati koji su čak prema krajnjim ocjenama imali manje ili iste ocjene. Tačno je da se u tom slučaju niko nije žalio (nije podnio tužbu), ali mislim da je to zbog toga što se još uvijek nema povjerenja u to da se žalba neće uzeti za zlo prilikom sljedećeg konkursa”, upozorila je.

Ona je ocijenila da će dok se ne preciziraju normativi za vrednovanje okvirno propisanih kriterijuma za izbor na radno mjesto u državnoj upravi i sudstvu uvijek postojati „mogućnost za značajnu prevagu subjektivne ocjene članova izborne komisije tj. proizvoljnosti, nad objektivnom ocjenom kandidata”.

„Nakon nekog vremena prestala sam da se javljam na konkurse Uprave za kadrove”, kaže mlada pravnica, koja je željela da ostane anonimna. „Bilo je jasno da mi je potrebna veza, ili bar dokaz o odgovarajućoj političkoj pripadnosti. Sada sam zaposlena u državnoj upravi, ugovorom o djelu, i čekam da me prime, odnosno da potpišem ugovor o radu”. Ona objašnjava da bi u slučaju da joj sadašnji poslodavac ispuni obećanje, bio raspisan oglas, a oni koji bi se, pored nje, na taj oglas javili bi testove radili – uzalud.

Da je nepotizam teški problem Crne Gore, konstatovano je više puta, sa različitih i domaćih i međunarodnih adresa. Pri tom, složili su se sociolozi, nepotizam ne znači samo privilegije i usluge za bliske rođake, već i druge vrste veza poput kumstva, prijateljstva, ili političke pripadnosti.

Mediji odavno ukazuju na nepotizam u sudstvu, tužilaštvu, Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Skoro je opozicija optužila Ministarstvo inostranih poslova da ne bira diplomatski kadar po zaslugama i stručnosti. Iz opozicije su pitali nadležne u MIP-u kako to da „niko drugi od velikog broja mladih, obrazovnih i ambicioznih ljudi, koji rade u MIP-u, nijesu imenovani za diplomate, nego baš sin Miomira Mugoše ili kćerka Dušanke Jeknić.

Nije bolje ni na Univerzitetu. Na Pravnom fakultetu uknjižena su dva slučaja da su sinovi profesora asistenti na predmetima svojih očeva. Da se ne pominje politička diskriminacija.

A visokoškolci upravo tamo nauče šta su potrebne vještine za rad u državnim organima. Znanje, politički aktivizam u partijama na vlasti ili tek lijepe oči kojima poslodavac ne može da kaže ne.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo