Vijugava kamena staza koja između stijenja i mora vodi do plaže Mogren, jedne od najljepših budvanskih plaža, odnijela je, strahuje se, u ponedjeljak, 14. januara, još jednu ljudsku žrtvu. Na zlokobnom šetalištu nestala je šesnaestogodišnja A. K. iz Budve, učenica srednje škole, koju su tokom jakog nevremena praćenog vjetrom sa nezaštićene staze najvjerovatnije odnijeli morski talasi koji su u snažnim naletima zapljuskivali obalu. Djevojka je sa svojim drugom odlučila da se, uprkos jakom jugu, prošeta do omiljene plaže. Potraga za nestalom učenicom koju je odmah organizovala Služba zaštite i spašavanja, ekipe policije i specijalna helikopterska jedinica MUP-a, nije dala rezultate.
Nevjerica i ogorčenje zahvatila je građane Budve koji pamte čitav niz nesreća vezanih za poznatu plažu Mogren. Divlja ljepota Mogrena, oštre stijene u moru i iznad njega sa neobezbijeđenim ogoljenim šetalištem uzima sve veći broj žrtava a da niko zbog toga u takozavnoj turističkoj metropoli ne snosi nikakvu odgovornost. Ljudi i djeca ginu na stazi, utapaju se u moru oko Mogrena koje je postalo plava grobnica onih koji su poželjeli da se prošetaju ka pješčanoj plaži pored Starog grada.
Nestanak mlade Budvanke uzburkao je duhove u gradu. Bijes građana usmjeren je na gradsku upravu koja godinama ništa nije preduzela da nesreće preduprijedi ali jednakom žestinom i prema javnom preduzeću Morsko dobro koje gazduje obalom. Ova tragedija još jednom je na drastičan način pokazala da vlast u Budvi ne radi u interesu građana.
Vlast je posvećena interesima investitora i profitera, trgovaca nekretninama sa raznih adresa koji u ovom gradu i ne žive. U trci za prikupljanjem placeva, zgrada i kvadrata zaboravljaju se osnovne potrebe Budvana i njihovo pravo na normalan i kvalitetan urbani život.
Informaciju o broju ljudi nestalih u talasima oko Mogrena u posljednjih pola vijeka, koju možda posjeduje Odjeljenje bezbijednosti Budve, Monitor nije dobio. Upućeni smo na Ministarstvo unutrašnjih poslova od čijeg tima za odnose sa javnošću odgovor po pravilu stiže ili suviše kasno za tekst ili nikada.
Od Budvana koji duže pamte saznaje se kako je najmanje sedmoro ljudi- muškaraca, žena i djece – izgubilo život na stazi ka plaži Mogren.
Jedna od prvih žrtava nevremena i jakog juga bila je žena iz Budve koja je na Mogren odlazila da nakupi drva u šumi u zaleđu plaže. Iako se sjećaju tog događaja, stariji Budvani ne znaju njeno ime. Ostala je legenda po kojoj je maloljetni sin nastradale žene u pratnji svoje bake povremeno dolazio na mjesto nesreće i bacao u more hljeb, kako njegova majka ne bi bila gladna.
Nedugo za njom, na isti način utopio se posjetilac iz Slovenije, „direktor nekog preduzeća”, tvrdi sagovornik Monitora, koji se još sjeća jezivih scena kada je more izbacilo leš utopljenika ispred hotela Avala.
Na budvanskoj stazi smrti život je izgubio i kondukter iz Kotora, poznat po nadimku Škiko, čijeg se punog imena Budvani takođe ne sjećaju.
Najtužniji, krvavi danak Mogrenu i njegovoj surovoj prirodi, dali su njemački turisti u avgustu 1986. godine, kada su sa šetališta talasi odnijeli dva dječaka koji su sa svojim roditeljima bili gosti hotela Avala.
Nakon večere, dok su njihovi roditelji boravili u hotelu, dječaci, jedan od 11 i drugi od 14 godina, su se nakratko izgubili i otišli stazom u pravcu plaže Mogren iako je vladalo jako ljetne nevrijeme. Ubrzo su nestali u talasima. Sveobuhvatna potraga spasioca bila je bezuspješna. Njihova gotovo neprepoznatljiva tijela more je nakon nekoliko dana izbacilo na Slovensku plažu, pojedinačno u razmaku od sedam dana. Tako je jedno ljetovanje u Avali, pored plaže Mogren, zauvijek unesrećilo dvije porodice iz Njemačke.
Nakon ove tragedije uprava hotela Avala postavila je metalnu ogradu na početak staze, pored otvorenog bazena, koja je tokom vremenskih nepogoda zaključavana. Ova zaštita nije dugo ostala na svom mjestu. Pokušali su i sa postavljenjem rampe ali je i ta barijera ubrzo nestala.
Nesreće se nižu jedna za drugom, pa je 12. septembra ove godine, dok je sa svojim prijateljima šetala ka Mogrenu, nastradala ruska državljanka Tatjana Barbanova, koju su ogromni talasi odvukli u nemirno more. Ni njeni prijatelji a ni spasioci koji su ubrzo pristigli, nisu uspjeli da je spasu.
Pominje se i slučaj neimenovanog gosta Avale kojeg su spasioci iz uzburkanog mora izbavili i reanimacijom povratili u život. Znatan je broj budvanske djece i momaka koji su za dlaku izbjegli smrt u morskim talasima na istom ovom mjestu.
Mlada Budvanka posljednja je tragična žrtva Mogrena.
Zapanjujući je nivo nebrige gradske vlasti koja za dugi niz godina nije našla za potrebno da osigura put koji vodi na glavnu gradsku plažu. Jedna gusta metalna ograda dužinom cijele staze i kapija na njenom početku, spasila bi živote nesrećnih ljudi i djece.
Dvije smrti u posljednja četiri mjeseca traže ostavke odgovornih, kažu sagovornici Monitora. Prije svih ostavku direktora Morskog dobra Rajka Barovića i upravnog odbora firme koja ubira ogroman prihod od obale kojom upravlja. Oni tvrde da ništa manja nije odgovornost gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića kao ni uprave hotela Avala. „Neko za ovo mora biti odgovoran”, kažu uznemireni građani.
Besmislenost ovih tragedija tim je veća kada se zna da je plaža Mogren prava fabrika novca. Na ime zakupa za dvije pješčane plaže na Mogrenu Morsko dobro prihoduje oko 60.000 eura godišnje. Dovoljno za nekoliko kapija i ograda, makar bile i od pozlate. Eksperti iz Morskog dobra završili su posao postavljenjem table upozorenja.
Promet koji zakupci plaže Mogren ostvare tokom jedne turističke sezone mjeri se stotinama hiljada eura. Na pijesku su sagradili pravo poslovno carstvo, niz kafića, restorana, prodavnica sa uslugama svake vrste, sa stotinama plažnih kompleta raširenih mimo propisa na više od dvije trećine plaže, ali za kapiju i ogradu ideje i novaca nije bilo.
Posljednjih dvadesetak godina plaža Mogren 1 bila je u rukama Budvanina Radenka Marovića koji je ulaz na plažu naplaćivao jedan euro, iako je to bilo u suprotnosti sa Zakonom od morskom dobru. I pored nezakonitog ubiranja prihoda, za putić kojim turisti dolaze, nije bilo sredstava.
Da se od plaže i prirodnih ljepota Mogrena samo uzimalo pokazuje podatak da je sporna staza u sadašnjoj širini i dužini napravljena daleke 1929. godine. Po mjerilima ondašnjeg broja stanovnika Budve i rijetkih turista koji su tek počeli otkrivati njene draži.
Osamdeset godina od tada, nepromijenjeni puteljak opslužuje na hiljade turista koji se njime tiskaju, držeći malu djecu čvrsto za ruke da ne padnu u more.
Ovaj horor „krasi” strogi centar „turističke prijestonice” Crne Gore čija vlast ‘ladno potroši od 120.000 pa do nekoliko miliona eura za jedan muzički koncert.
Kad se reflektori ugase nestane lažni sjaj, privid blagostanja i uspjeha turističkog grada čije nagomilane troškove i pokradene kredite vraćaju građani Budve.
Provod na plaži
Plaža Mogren je omiljeno sastajalište mladih Budve u dugom zimskom periodu. Tamo se okupljaju noću, sjede, razgovaraju, slušaju muziku, popiju…Mogren je jedini izbor koji imaju u „metropoli” koja nema bioskopa, pozorišta, pravih koncerata..
Čak je i jedina gradska biblioteka izmještena „izvan grada”. Budvanski srednjoškolski centar Danilo Kiš nema salu za fizičko vaspitanje za preko 2000 učenika. Dugogodišnji direktor ove ustanove Srđa Popović zauzet je prečim poslovima, vođenjem tajnih dosijea sigurnih glasača DPS-a.
Branka PLAMENAC
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice