Povežite se sa nama

OKO NAS

Nikčević ponovo u akciji

Objavljeno prije

na

Sila Boga ne moli, pa i kad joj pribjegavaju neki njegovi izaslanici na zemlji obučeni u odore Srpske pravoslavne crkve. Polovinom maja, iz Parohijalnog doma u hercegnovskom Starom gradu, magistar farmacije Tatjana Ostojić, koja je u tom objektu petnaest godina držala apoteku Farmabela, ostala je i bez apoteke i bez posla. Apoteku su prinudno iselili predstavnici Crkvene opštine Stari grad, vlasnici tog prostora.

,,Apotekarski pult-receptura izbačena je na Trg belavista, polomljene su police, nestale apotekarske vage, vrijedne ikone, apotekarske posude, ali i ljekovi – opijati, sedativi, antibiotici, jaki analgetici… Pričinjena mi je šteta od oko 30.000 eura”, kazala nam je Tatjana Ostojić.

O tome je istog dana obavijestila i policiju koja je podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenika Živana Vukojevića zbog krivičnog djela samovlašća.

Nesporazum oko iseljavanja iz tog prostora, za koji je uredno plaćala zakupninu i druge račune, sa predstavnicima Crkvene opštine sveštenicima Radomirom Nikčevićem i Živanom Vukojevićem, počeli su u martu, kada su joj rekli da se mora iseliti do 1. maja. Sveštenici nisu uvažili njenu molbu da tu ostane do kraja sezone dok za apoteku ne obezbijedi potrebne uslove i dozvole Ministarstva zdravlja, kazala nam je Ostojić.

Iz Crkvene opštine tvrde da su svi ljekovi i oprema iz apoteke smješteni u drugoj prostoriji.

Nije ovo prvi put da se neki sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ponašaju nasilnički. Po takvim incidentima poznat je pomenuti Radomir Nikčević.

Nikola Dimitrijević, zakupac poslovnog prostora u Parohijalnom domu Crkvene opštine Stari grad, takođe je nedavno nasilno iseljen, nakon što su osobe u u njegovoj pratnji obile bravu.

Nikčević se nije libio ni fizičkih napada na sveštenike Crnogorske crkve. U ljeto 1998. godine kancelarija Crnogorske pravoslavne crkve obavijestila je javnost da je sveštenik Srpske pravoslavne crkve Radomir Nikčević napao i maltretirao sveštenika CPC Milutina Cvijića, prijeteći mu i fizičkom odmazdom ako se bude zadržavao na Cetinju.

U decembru 2000. godine kao cetinjski paroh protojerej Radomir Nikčević zatvorio se u Vlašku crkvu na Cetinju i, kako je tvrdio, stupio u najstroži post, odnosno prestao da uzima hranu i vodu. Nikčević se na taj korak odlučio jer su, kako je izjavio, crkvu pokušale da zauzmu pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.

,,Napadačima sam rekao da su vrata minirana i da ću upotrijebiti eksploziv ukoliko uđu u hram”, hvalio se Nikčević.

Zanimljivo je bilo nakon toga njegovo putešestvije po Australiji.

,,Kada je neko spreman da govori protivu Crne Gore i niječe Crnogorce ka narod i naciju odmah mu se, u okviru srpske zajednice, posveti sva moguća medijska pažnja. Najsvježiji primjer je gostovanje popa Nikčevića, ‘junaka godine’, jerbo je odbranio Vlašku crkvu od nasrtaja Crnogoraca!? Čim je sletio na sidnejski aerodrom prostrli su mu crveni tepih…Teško je zloupotrijebio mogućnost koja mu se ukazala, jer umjesto da govori o crkvenim pitanjima i propovijedima – on se bavio agitacijom u duhu dnevno-političkih prilika. Započeo je sa temeljnim objašnjenjima kako je Crnu Goru stvorila SPC”, napisao je tim povodom Mihailo Mandić, predsjednik Etničke zajednice Crnogoraca u Australiji.

Bivši radnici štamparije u Nikšiću, čiji je vlasnik postala Mitropolija crnogorsko-primorska, ,,obilježili” su u novembru 2005. godine dvije godine od početka štrajka zato što ih je novi vlasnik istjerao na ulicu, jer su se usudili da traže – zarađeno. Štrajkači su izjavili novinarima da je tome ponajviše kumovao izvršni direktor štamparije protojerej SPC Radomir Nikčević, protiv koga su pokrenuli i dva sudska postupka kod Osnovnog suda u Nikšiću i na Cetinju.

Šest godina kasnije Nikčević se ,,proslavio” time što je spalio optužnicu ispred zgrade Osnovnog suda u Nikšiću podnijetu protiv njega zbog zloupotrebe službenog položaja. Nikčevića je Državno tužilaštvo optužilo da je kao direktor Informativno-izdavačke kuće Mitropolije cetinjsko-primorske, nepravilnim obračunom zarada oštetio državu za oko 95.000 eura, prenijeli su mediji. Protojerej je rekao da smatra da je tužilaštvo ,,sredstvo političkog pritiska jedne minorne bahate stranke na vlasti”.

Vjernici CPC uputili su u ljeto 2000. godine otvoreno pismo

tadašnjem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, u

kojem ga obavještavaju da su sveštenici Srpske crkve nasilno 20. januara 2004. godine ušli u crkvu Svetog Jovana Krstitelja u Bajicama. Istovremeno su sapoštili da ništa nije poreduzeto prema osobama iz SPC, koje su 12. jula 2000. obile dvije crkve u Bajicama, izbacile iz njih inventar i pri tome povrijedila jednu mještanku.

Po čestim incidentima svojevremeno je bio poznat i sveštenik SPC Dragan Stanišić.

Prema tvrdnjama mještana, na parastosu Dušanu Gvozdenoviću, prvom predsjedniku Odbora za obnovu crnogorske pravoslavne crkve, u cetinjskom selu Vučji Do, 20. aprila 1998. godine Stanišić je u crkvu došao nepozvan i ponašao se nasilnički. Čak je i pucao na parastosu.

Tada su ga mještani cetinjskih sela Prediš, Pejovići, Lješev Stup i Malošin Do optužili da je sedam godina ranije iz njihove crkve otuđio razne vrijedne relikvije. O tome je više pisao i Monitor.

Veliki broj pritužbi medijima i nadležnim državnim organima stizao je na ponašanje sveštenika u manastiru Ostrog. Posebno je bilo potresno svjedočenje kaluđerice Olimpijada Ikonić dato listu Liberal, koja je tri decenije provela u Manastiru Ostrog. Ona je, kako je ispričala sredinom devedesetih, tamo doživjela niz neprijatnosti od sveštenika. Pokradene su joj lične stvari, spavala je u štali, a, kako je ispričala medijima, više puta je tukao kaluđer Teofan Žarković. Uzaludno je obilazila mnoge sudove i ministarstva.

Slučaj u Herceg Novom i nije neko iznenađenje.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo