Novoizgrađeni brod Kotor, a uskoro i Bar daju nadu da se naše pomorstvo pomalo kreće u pravom smjeru, smatraju u Udruženju pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore. Dugogodišnji direktor Prekookeanske plovidbe u Baru, kapetan duge plovidbe Luka-Batko Đakonović kaže da je ovo značajna stvar za Crnu Goru. „Čim imate dovoljno kadra, onda je to solidna osnova da se oforme dobre ekipe na brodovima. Ali, nužan je takođe kvalitetan menadžment na kopnu”, dodaje on. ZAKUP: Ali, tek što je Kotor sagrađen, izdat je – u jednogodišnji zakup južnokorejskoj kompaniji STX Pan Ocean! „Brod dnevno troši 25 tona nafte, a do Crne Gore bi mu trebalo 25 dana. Kad dođe u Mediteran i bude na dan-dva od Crne Gore, brod će biti dovezen u Boku na zvanično krštenje”, saopšteno je iz Crnogorske plovidbe. Nije zvanično objavljeno koliki je iznos zakupa broda, kao ni da li su da bi brod bio registrovan pod crnogorskom zastavom plaćeni porez na dodatu vrijednost i carina, što je na njegovu kupovnu cijenu znatna svota. Veliko je takođe pitanje da li je kupovina broda za rasute terete dobar potez za Crnu Goru. Inače, činjenica je da iako su kineski brodovi lošijeg kvaliteta nego oni koji se izrađuju u Evropi, njihova cijena i brzina gradnje privlače brodarske kompanije da ih kupuju. Kina je postala najveći graditelj brodova na svijetu. Niskim cijenama i podsticajima države naprosto je pregazila megadivove Japan i Južnu Koreju.
KRIZA: Svi naši sagovornici napominju da na svjetskom pomorskom tržištu već godinama vlada kriza. Čak i najveće kompanije teško se s njom nose. „Najlakše je sada uzeti kredit, zadužiti buduće generacije i kupiti brodove. Muka je kako brod uposliti, jer su troškovi njegovog tekućeg održavanja ogromni”, kaže stručnjak za transportnu politiku Emin Duraković. On tvrdi da je bilo bolje s tim novcem kupiti šest ili sedam polovnih kontejnerskih brodova, koji bi plovili po Mediteranu, a koji su profitabilniji od ovih koji su u Kini kupljeni za prijevoz rasutih tereta, a na kojima bi se zaposlio veliki broj naših pomoraca. Prema njegovim riječima, prije toga trebalo je obaviti dogovore s tzv. strateškim alijansama, odnosno velikim pomorskim kompanijama koje dominantno vrše transport. I član Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice kapetan Lado Vuković kaže da je nužan veliki oprez. „Vozarine su niske, a istovremeno su niske i cijene brodova, pa se neki manji brodovi mogu naći za relativno povoljne cijene”, ističe on. No, problem je što je za kupovinu polovnih brodova teško naći kredit od banaka.
SANKCIJE: Evidentno je, takođe, da bi već na samom početku brodovi te državne kompanije zaplovili pod teškim bremenom hipoteka prošlosti. Jer, crnogorska vlast uspjela je svojom politikom u vrijeme „nepravednih i ničim izazvanih sankcija” međunarodne zajednice prema nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji da potopi prekrasnu crnogorsku trgovačku flotu od 43 broda, ukupne nosivosti 1,4 miliona tona i prosječne starosti od 14 godina. Kotor je prema broju registarskih tona po glavi stanovnika bio najpomorskiji grad na planeti! Ta je flota 1989. ostvarila prihod od 131 milion dolara, koliko je zvanično iznosila i zarada od turizma. Nakon tog nezapamćenog brodoloma, tačnije zločina i kasnije tranzicione pljačke, trebaće decenije da se ta flota obnovi. Tužno iskustvo barske privatne kompanije Nimont u prvoj deceniji ovog milenijuma dovoljno je poučno za sve koji ozbiljno razmišljaju o grani privrede po kojoj je Crnogorsko primorje bilo poznato stoljećima. Stoga Duraković tvrdi da ne postoji vizija obnove pomorske flote, a da je ono što se radi u suprotnosti s usvojenom Strategijom razvoja saobraćaja.
FLOTA: Vjetrovi s kopna (razorena ekonomija i politička baruština) očito nijesu naklonjeni hiljadama crnogorskih pomoraca, koji su se pokazali kao žilavi, uporni i vješti i „hljeb sa sedam kora” morali u prethodne dvije decenije da zarađuju na tuđim brodovima. Na žalost, još dugo će tako ostati. Jer, kada krajem marta iz daleke Kine zaplovi i Bar, na ta dva broda pod crnogorskom zastavom posadu će činiti manje od 50 ljudi! Zvanično je saopšteno da će se flota, „pod povoljnim kreditnim aranžmanima”, obogatiti sa još dva broda. Nije rečeno kada će se to desiti i da li će i oni ići u najam. Ali, cilj će biti postignut: biće dovoljno materjala za političku propagandu i predizborne govore vladajuće koalicije. Istovremeno je Atlantska plovidba iz Dubrovnika najavila da će samo tokom ove godine iz brodogradilišta na Dalekom istoku preuzeti sedam novih brodova.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice