Povežite se sa nama

MONITORING

Nije fer

Objavljeno prije

13 godina

na

opozicija

U Americi je istraživanje javnog mnjenja ove sedmice pokazalo da republikanski kandidat, za tri odsto glasova, vodi ispred kandidata demokrata. Prošle sedmice je vodio demokrata. Izbori su 6. novembra. U Francuskoj je policija pretresla stan i kancelariju bivšeg predsjednika države u okviru istrage o mogućem nelegalnom finansiranju predsjedničke kampanje 2007. Za razliku od tih područja u kojima se sve oteže i komplikuje, u Crnoj Gori sve ide brzo i efikasno. Neko vrijeme se baje kad će izbori biti, ali, kad se jednom riješi, sve bude obavljeno za tili čas i – istorija može ponovo da počne. Što je najvažnije, nema naknadnih pitanja o parama. Bliži smo shvatanju da je vlast od Boga data. Ovih dana počela je da se vrti ista pokvarena ploča iz 2009. Na samom početku te godine, Vlada je predložila da Skupštini bude skraćen mandat jer smo, mjesec ranije, podnijeli zahtjev za članstvo u EU. Zbog brojnih i veoma značajnih obaveza, Vladi i Skupštini je trebao pun mandat od četiri godine. Tako i bi. Sad smo počeli pregovore sa EU, vladi opet treba puni mandat.

,,Za mene se ne postavlja pitanje da li je ovo trenutak kada bi na kraju dobro obavljenog posla, koji su nam verifikovali evroatlantski partneri, trebalo povući racionalne poteze i organizovati sve izbore koji nam slijede u nekoliko narednih mjeseci i pripremiti državni aparat za obavljanje odgovornih poslova u narednoj fazi integracija”, objasnio je nekidan Milo Đukanović, predsjednik DPS-a.

Široki su vidici: ,,Nijesmo zlopamtila, ni oni koji žive sa definicijom defintivnih saveznika ili neprijatelja. Jedino je definitivno da moramo biti posvećeni nacionalnim interesima”, objasnio je presjednik DPS-a.

I mali koalicioni partner je spreman za samostalan nastup, ali će još vidjeti. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić poletno je uzeo barjak auto-puta, za slučaj da se DPS odluči za prekid ljubavi.

Upućeni u unutarpartijska zbivanja u DPS-u ocjenjuju da su želja za oslobađanjem od SDP-a i plan da DPS sam osvoji apsolutnu vlast, malo izgubile krila nakon izbora u Herceg Novom i Tivtu. Prigodno glumljeno zadovoljstvo rezultatima izbora, krilo je razočarenje što u Novom nijesu osvojili vlast, a u Tivtu im je opet trebao kolaicioni partner. SDP, kakvo iznenađenje!

I prije četiri godine i danas, opozicija je razmišljala. Osobito SNP. Hoće li, neće li, napraviti zajedničku listu. Pričalo se mjesecima, ostali su u više kolona.

Sad se priča o Demokratskom frontu. Nova i Pokret za promjene predložile su da na njegovom čelu bude Miodrаg Lekić, bivši diplomata, sada profesor. On je načelno prihvatio. U frontu bi, nadaju se inicijatori, trebalo da bude dio opozicije, i dio nevladinog sektora. Oni vjeruju da će Demokratskom frontu dati podršku i neki nezavisni intelektualci.

Zamjenik direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je da je veoma dobro da i političari počnu da biju bitku i pružaju otpor preko demokratskog fronta, kao što to građani na organizovan način čine putem građanskog fronta.

Profesor političke psihologije Filip Kovačević Danu je kazao da vjeruje da Lekić ima podršku međunarodnih krugova.

Kao i obično, misterija je šta planira SNP. Predsjednik te partije Srđan Milić kazao je da će prihvatiti poziv na razgovor sa Miodragom Lekićem o formiranju Demokratskog fronta. Predlog da Lekić bude na čelu fronta Milić smatra interesantnim i podsjeća da je bivšeg diplomatu, kao zajedničkog kandidata opozicije, predlagao još 2008. godine.

Nešto ranije, Milić je za RFE izričito rekao da niko ne bi trebao da podcjenjuje priču o bojkotu izbora. ,,Sad ću da kažem da smatram da u ovom trenutku ne postoje apsolutno ni fer, ni demokratski uslovi za izbore”. Na pitanje da li to znači da će izbore bojkotovati rekao je: ,,Namjerno sam naglasio: nećemo biti dio priče o datumu izbora. Sve ostalo što ćemo raditi u narednom periodu biće dogovoreno na sjednici Glavnog odbora, nakon svih ovih elemenata koje možemo očekivati u julu… Dakle, jasno i glasno ćemo da kažemo šta je ono što bi trebalo obezbijediti da bi izbori bili fer i demokratski”. Ne zna se kad.

Iz vladajuće partije stigli su glasovi da su fer i demokratski uslovi za izbore obezbijeđeni time što je usvojen novi Zakon o izboru odbornika i poslanika. Bez tog dokumenta pod miškom, valjda, nijedan aktivista DPS-a neće krenuti u kupovinu ličnih karata. Ranka Čarapić će ga držati na centralnom mjestu svog radnog stola, a tajna policija će isti, u skladu sa prirodom posla, naučiti napamet.

Ako je Milo Đukanović zamislio da izbori budu u septembru, onda bi ljudi koji govore da se ozbiljno bave politikom, na početku jula morali da znaju šta će sa tom bačenom rukavicom. Scenario o ranim jesenjim izborima poznat je mjesecima. Opozicioni političari imali su kad da precizno smisle i svakom građaninu Crne Gore daju da zna koji su to tačno uslovi da bi izbori bili fer i demokratski.

Teško da neko u ovoj zemlji može da zamisli budućeg DPS-ovog kandidata za predsjednika države, kako strepi da će mu, zbog načina na koji finansira kampanju, jednoga dana na vrata zakucati Ranka Čarapić ili bilo koja njena, od ove vlasti posađena, nasljednica. Kosa crta nasljednik.

Istorijski događaj da je Osnovni sud u Herceg Novom izrekao zatvorske kazne trojici optuženih zbog kupovine ličnih karata uoči izbora u Herceg Novom, samo je prašina jednaka onoj kad carinike osude zbog pet eura mita. Cijeli postupak, dakako, nije pokrenut tako što su policija ili tužioci uočili nešto neobično, nego je kupovinu prijavio Pokret za promjene. Na pitanje – je li iko pitao Miliju Krgovića, osuđenog za kupovinu ličnih karata, što su mi trebale i ko ga je poslao da ih kupi – javnost ne zna zvanični odgovor. Možda ih skuplja, ko salvete.

Predsjednik PZP-a Nebojša Medojević ocijenio je da je ,,kupovina ličnih karata djelo organizovane grupe funkcionera DPS koje ima sve elemente organizovanog kriminala i koje zaslužuje temeljnu i opširnu istragu kojom se moraju obuhvatiti čelni ljudi DPS-a”. To bi bio baš zgodan uslov za fer izbore. Samo, uz prethodni, da Vrhovna Ranka ode kući. Ranka je nefer i nedemokratska.

Oko sedam miliona eura građani ove zemlje daju za javni servis RTCG. Te pare mirno se mogu uračunati u DPS-ov trošak za izbore. Naravno, uz pare za aparate koji Pobjedu drže u životu. Sve drugo, krajnje je nefer i nedemokratski.

Skoro da je simpatično kad zrnce djelovanja tajne policije osjeti SDP. To DPS koristi kao vaspitnu mjeru. Nedavno je poslaniku te partije malčice prijetio jedan od lokalnih dobitnika tranzicije. Očas je transkript njihovog razgovora ukrasio stranice Pobjede. Odakle – ne zna se. Da policija katkad bude partijska policija primijetio je i predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić. Partijska policija je nefer i nedemokratska.

Ako opozicija ne izbori minimum uslova za suzbijanje izbornog nasilja, bojkot je legtiman odgovor. Bojkot izbora u Crnoj Gori je, naravno, težak zadatak. Već smo gledali partijske aktiviste kako čuče u žbunju i paze ko je došao da glasa, a ko nije. U međuvremenu je DPS značajno osavremenio i unaprijedio svoje poslovanje, tako da telefonom poziva one koji zaborave na pravo da biraju. Njih.

Bojkot je ozbiljan i rizičan posao, ali su izbori pod ovim uslovima legalizacija zločina i pljačke. To svi akteri alternativne scene, kako god se zvali i organizovali, moraju imati na umu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo