Povežite se sa nama

MONITORING

Ni ruke ne peru

Objavljeno prije

na

Kada se detaljno iščita, nakon pritiska u javnost nedavno dospjeli dokument, rađen pod nadzorom kancelarije UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – može se zaključiti samo jedno: opasno po život. Majke i djeteta.

Malo šta, kao tih četrdesetak stranica, koje potpisuju neonatolog iz Litvanije Audrius Maciuleavicius i akušer iz Moldavija Stelian Hodorogea, tako hirurški precizno i tačno, raskrinkava stanje u našem zdravstvenom sistemu. U onom njegovom dijelu najvažnijem za društvo, za porodicu, za jedno biće – rađanje. Stručno: perinatalna njega. Prevedeno: kasna trudnoća, porođaj i period nakon njega.

Istraživanje je sprovedeno od 5. do 14. decembra 2011. godine. Treba znati: u Crnoj Gori postoji osam porodilišta nivoa između 233 i 850 porođaja godišnje, kao i dodatna četiri, manja porodilišta, sa 3, 10, 55 i 126 porođaja godišnje.

Rezultati iskazani kroz pojedinačne prosječne ocjene za pet posjećenih gradova – Opšte bolnice Cetinje, Kotor, Berane i Nikšić, te Klinički centar Podgorica – poražavajući su.

Oblast ,,bolničke zdravstvene statistike” UNICEF je ocijenio prosječnom ocjenom 1.1! Istražitelji su precizno zabilježili glavne probleme bolničke zdravstvene statistike: vođenje kliničkih kartona je ispod standarda. Nepostojanje ili nedovoljno korišćenje formulara za praćenje. Neprecizno dostavljanje podataka i njihova neprecizna lokalna upotreba.

Pomenuto je da se podaci šalju i sumiraju u Institutu za javno zdravlje. Međutim, veliki problem je, stoji u izvještaju, što se podaci ne koriste za korigovanje nedostataka, već se statistika pravi samo zbog zakonske obaveze. Posljednja aktivnost analiziranja podataka, evidentirano je, realizovana je i podaci prezentirani zdravstvenim radnicima – 2007. godine! Bez predloga rješenja za unapređenje kvaliteta njege.

Inspektori ukazuju da statističke informacije nijesu uvijek tačne. U ustanovi sa notiranom stopom carskih rezova od 20 odsto inspektori su kontrolom knjige porođaja u samom porodilištu utvrdili da je oko dva puta veća (16 carskih rezova na 39 porođaja – 41 odsto). To, prema riječima Monitorovog sagovornika iz zdravstvenog sistema Crne Gore, koji je insistirao na anonimnosti, ukazuje na pojavu da se podaci falsifikuju sa ciljem da se prikriju nedostaci i odgovornost za loše stanje.

Ni stanje oprema i zaliha, nije mnogo bolje. Nijedna od ocjenjivanih ustanova nije adekvatno pripremljena da pruži njegu u toku i poslije porođaja, koju preporučuje SZO. Nema adekvatno opremljenih pojedinačnih porođajnih sala. Nema stolica za porođaj. Nedovoljan je broj sprava za mjerenje tjelesne težine, zidnih i elektronskih toplomjera. Ne postoji dovoljan broj stolova za reanimaciju novorođenčadi sa izvorima grijanja. Nedovoljno opreme za smanjenje bolova i promovisanje partnerstva: gimnastičkih lopti, stolica za alternativne položaje pri porođaju, stolova i stolica za partnere; setova za hitnu akušersku intervenciju…

Inspektori su zaključili da svuda ne postoje pojedinačne porođajne sale. Zbog toga, tvrde, ne postoji mogućnost da se pratiocima, otac ili druga bliska osoba, dozvoli prisustvo porođaju. Ne promovišu se djelotvorne tehnologije tokom porođaja: šetnja i kretanje, nehorizontalni položaji, kontakt koža na kožu i rano dojenje i uspostavljanje veze između bebe i majke.

I dalje se, dijagnostifikovano je, u fazi porođaja koriste brojne zastarjele tehnologije, koje nisu zasnovane na naučnim dokazima. Neke metode primjenjuju se više nego liberalno, recimo epizitomija koja se negdje primjenjuje u 80 odsto slučajeva! Istovremeno, niz djelotvornih tehnologija, koje preporučuje SZO, ne primjenjuju se.

Jedno povlači drugo: nedovoljno korišćenje efikasnih tehnika koje se primjenjuju u toku porođaja, rezultira visokom stopom carskih rezova, te velikom učestalošću podstaknutog porođaja. Inspektori zaključuju da sa lošim praćenjem dobrobiti fetusa i nedovoljno čestim korišćenjem „pomognutog” vaginalnog porođaja, ovakva praksa(!) dovodi do čestih slučajeva asfiksije, stanja izazvanog nedostatkom kiseonika kod bebe u toku porođaja. Skoro 800 beba starosti do godinu bude liječeno u ovoj ustanovi (čak jedna od 10 beba), zbog nedostatka kiseonika. To može dovesti do manjih ili većih oštečenja mozga kao i smrti bebe!

Što se tiče njege nakon porođaja, glavni problem je to što se bebe odmah odvajaju od majki i samo nekoliko porodilišta primjenjuje praksu smještaja beba uz majke. Kontakt koža na kožu, što sprečava hipotermiju i infekcije nastale u medicinskoj ustanovi, kao i rano dojenje se ne primjenjuju. Kvalitet promovisanja dojenja zdravog novorođenčeta je loš, zapisano je u izvještaju.

Inspekcija je utvrdila da ne postoji koncept toplog lanca ni u jednom od posjećenih porodilišta: temperatura u salama za porođaj se ne prati. Ne postoji praksa da se novorođenčad obrišu, stave kod majke i pokriju kako bi se spriječila hipotermija. Ne nose se kapice i čarape. Umjesto toga, u mnogim ustanovama novorođenčad se povijaju i odvajaju od majki. Bez obzira što su povijena ona ne mogu proizvoditi toplotu u dovoljnoj mjeri, pa je neophodno da budu prislonjena uz majku.

Tokom jedne decenije stopa carskih rezova drastično je porasla: sa 10 odsto iz 2000. godine, na skoro 24 odsto iz 2010. godine. Inspekcija je utvrdila da je jedna od ustanova lažno prijavila da je od ukupnog broja porođaja imala 20% carskih rezova, a da je u stvari imala čak 41% carskih rezova. Tako, inspekcija tvrdi, da je u stvari stopa carskih rezova u nekim ustanovama 35-40%, te da ne postoje nacionalne kliničke smjernice niti lokalni protokoli o indikacijama i procedurama carskog reza!

Kontrolori su zaključili da, generalno, u mnogim ustanovama perifernog nivoa, postoji veoma mali stepen pripravnosti za rješavanje glavnih komplikacija! Kada je inspekcija pitala medicinsko osoblje kakve hitne mjere primjenjuju u slučaju eklampsije ili teške preeklampsije (izuzetno teško zdravstveno stanje koje može dovesti i do smrti trudnice ili bebe) lokalno osoblje je ponudilo dosta čudne odgovore: „… mi nemamo takvih slučajeva, jer je njega prije porođaja vrlo kvalitetna”. Kada su pitani o postupanju u slučaju distocije, veoma teške komplikacije, odgovorili su – „nikad nijesam imao slučaj ramene distocije”.

Da li to znači – pita se sagovornik Monitora – da imamo zastrašujuću činjenicu kada se ovaj problem pojavi u crnogorskom porodilištu da su majka i dijete vjerovatno osuđeni na smrt i koliko je ljudi do sada umrlo zbog njihovog neznanja?

Inspekcija takođe zaključuje da osoblje nije obučeno za reanimaciju novorođenčadi! Izvor našeg lista postavlja pitanje – koliko je do sada ljudi u crnogorskim porodilištima umrlo zbog toga što medicinsko osoblje ne umije da pruža reanimaciju?

Nije to sve: kao i u slučaju zdravih novorođenčadi, majkama nije dozvoljeno da njeguju bolesnu novorođenčad. Te bebe su odvojene od majki, ne dobijaju majčino mlijeko za hranjenje i umjesto toga, pretjerano se koriste vještačka hrana i cucle.

Inspekcija je, vjerovali ili ne, utvrdila i da se „najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija – pranje ruku – ne primjenjuje na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori.” Onda: nema potpuno opremljenih mjesta za pranje ruku. Pa: kontrola infekcija je nedovoljna.

Tek sistemski nedostaci: ne izrađuju se nacionalni, niti lokalni protokoli koji bi dali jasna uputstva ljekarima kako da postupaju u određenim situacijama. Utvrđeno je da ne postoje ni lokalni algoritmi za upravljanje ozbiljnim komplikacijama. Ne postoji organ na nacionalnom nivou koji bi bio odgovoran za postavljanje standarda njege. Nema unutrašnje revizije! I tako redom.

Možda će nekoga začuditi zašto je iza ovakvog, alarmirajućeg, istraživanja, pod patronatom UNICEF-a, stalo Ministarstvo zdravlja. Dokument je, kako je u intervjuu TVCG, priznala doktorica Mira Jovanovski Dašić, trebalo da bude povjerljivog karaktera. „Međutim, počeli su ljudi da politizuju, da pričaju o toj ocjeni kao da nešto neko želi da sakrije, pa prema tome, sada je na uvidu.”

Prema upućenim izvorima Monitora iz sistema zdravstva, kad je sadržina spisa počela je da curi u javnost, Ministarstvo se odlučilo na kontrolu štete. Tako je, 11. jula ove godine (na početku perioda ljetnjih odmora!), značajno nakon što je izvještaj završen i dostavljen na crnogorsku adresu, Ministarstvo promovisalo čitavo istraživanje. Opasno po život.

Bebe prije svega

Dokument o kome se, u medijima neobjašnjivo malo pričalo, sam po sebi je horor, pa je dobro što će šira javnost biti upoznata s njegovom sadržinom. To je pravo lice našeg zdravstvenog sistema koje niko, ali baš niko, godinama nije kontrolisao, kaže za Monitor Dejan Cvijanović iz NVO Krug života. ,,Smatramo da za ovakvo stanje treba da se utvrdi odgovornost pojedinaca, nosioca zdravstvenog sistema. Ne treba zaboraviti da se dokumenat može smatrati i kao dokaz da se propusti koji se čine u zdravstvenim ustanovama mogu svrstati u krivična djela. Zahtijevamo od nadležnih organa da hitno sprovedu istragu u pomenutim bolničkim centrima i da se pojedinci ,,zaslužni” za ovakvo stanje po hitnom postupku smijene. Takođe zahtijevamo da se formira radno tijelo koje će imati jedinu svrhu da se u najhitnijem roku riješe najakutniji problemi. Živote naše djece, naročito beba, treba staviti ispred svih drugih interesa i to se ne smije odlagati.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo