Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni krediti ne pomažu

Objavljeno prije

na

Ulcinj vjerovatno u posljednjih 65 godina nije bio u jadnijem stanju. Računi krajnje lošeg upravljanja opštinom, naravno uz ogroman doprinos centralnih vlasti, doveli su taj grad, njegove građane i privredu u veoma nelagodnu poziciju. Ogromni dugovi, višak zapošljenih u javnim službama, nedostatak razvojnih i urbanističkih planova, srušeni hoteli i uništena preduzeća, uz očekivanje da istražni organi saopšte rezultate svog višenedjeljnog ispitivanja rada lokalne samouprave, pružaju tužnu sliku tragičnog zaostajanja. RAČUNI: Rezultat ove arogantne i neodgovorne vlasti, koju od septembra 2006. godine čine Demokratska unija Albanaca, Demokratska partija socijalista i Partija demokratskog prosperiteta, a koju oličavaju gradonačelnik Gzim Hajdinaga i lider lokalnog DPS-a i predsjednik opštinskog parlamenta Ljuiđ-Ljubo Škrelja, veoma je mjerljiv: za njihove vladavine, Ulcinj je postao jedina nerazvijena opština na Crnogorskom primorju! A računi nerada, neznanja, promašaja, nedostatka vizije i lošeg menadžmenta, tek su počeli da pristižu. Svaki dan s njima na vlasti za Ulcinj je čisti trošak. Ova opština odavno je zrela za prinudnu upravu. Trenutnu vlast održava samo prijateljski odnos lidera DPS-a Mila Đukanovića i DUA Ferhata Dinoše, kao i planovi crnogorskih tajkuna i njihovih zaštitnika u vlasti za valorizaciju ulcinjskih resursa: Velike plaže, Ade, Solane, Šaskog jezera i Valdanosa. No, njihov poraz u bici za Valdanos (simbolički govoreći, rat još traje), postaje generator za vraćanje toliko potrebnog samopouzdanja kod građana Ulcinja, nagovještaj novog početka.

KREDIT: O katastrofalnom stanju u opštinskoj upravi svjedoči nezvaničan podatak da dugovi opštine premašuju cifru od deset miliona eura. Koliko je ta suma, govori činjenica da je lani budžet realizovan s oko pet miliona eura, a bio je planiran na 12,9 miliona. Zapošljenima u opštini duguje se šest mjesečnih zarada, a mnogo više radnicima u preduzećima i institucijama čiji je osnivač lokalna samouprava. Kako para nema , opštinski su se čelnici dosjetili da uzmu kredit od oko dva miliona eura od poslovnih banaka kako bi bar podmirili zarade. Garantovaće opštinskom zemljom u Ulcinjskom polju i u Štoju, ili sredstvima koja dobiju od Egalizacionog fonda; svake godine oko 630 hiljada eura. Da su preduzeće, niko im ne bi dao kredit. Ali, ni ta dva miliona eura neće biti dovoljna ni za zarade zapošljenima. To je, kako saznajemo, bio zahtjev premijera Igora Lukšića, upućen nedavno čelnicima lokalne samouprave. Jer, ako radnici u državnoj upravi redovno ne dobijaju plate, povećava se prostor za korupciju.

BOMBA: Iako većina članova lokalnog odbora DPS-a nikada nije sa zadovoljstvom prihvatala s vrha nametnutu koaliciju s Dinošinom strankom, kao bomba je odjeknula vijest da je samo u prvoj polovini prošle godine (u maju su održani lokalni izbori) budžet opštine oštećen za gotovo milion eura na osnovu ugovora sa trećim licima. Optužba je bila veoma teška, jer je dolazila od bivšeg člana Glavnog odbora DPS-a Hilmije Dervišija. Kako je ta optužba izrečena prije šest mjeseci na sastanku jednog Mjesnog odbora DPS-a, a u javnosti je plasirana upravo sada, jasno je bilo da je ona usmjerena ka gradonačelniku Ulcinja, a možda još više ka predsjedniku Opštinskog odbora DPS-a. Jer, u susret Kongresu uskoro slijede izbori u ulcinjskom odboru, u kojem je Škrelja već godinama neprikosnoveni šef. Nakon što je na sastanku tog Mjesnog odbora, koji je inicirao Škrelja, zaključeno da treba napraviti novi zapisnik, jer je prethodni, navodno, dorađivan, a i Derviši potvrdio da ,,nije baš sve onako rekao”, u DPS-u su naprosto ućutali. Škrelja vjerovatno procjenjuje da mu je teško da na javnoj sceni “raskrinka” sve one nezadovoljnike u njegovoj partiji koji bi rado htjeli da mu vide leđa, te da, možda, dokaže da je u pitanju bila osveta. No, nemjerljiva šteta po njega, njegovu partiju i opštinsku vlast u Ulcinju već je napravljena. Premijer Lukšić odmah je zatražio da se provjere navodi o nepravilnostima. U slučaj se uključilo i Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal, a inspektori za privredni kriminal iz Podgorice i Bara sa čitavim su slučajem upoznati još prije dva mjeseca. Najjača opoziciona partija Nova demokratska snaga FORCA, koja ima 11 od ukupno 33 odbornika u lokalnoj Skupštini, predložila je da se pokrene parlamentarna istraga o finansijskom stanju u toj opštini i da se formira anketni odbor koji bi provjerio trošenje novaca poreskih obveznika. Stoga svi u Ulcinju očekuju da se uskoro nešto desi. Pitanje je samo dokle će se ići u, kako je to rekao mlađani premijer, ,,sankcionisanju nepravilnosti i njihovih nosilaca”.

Čekajući ljeto i nove partnere

Ulcinjani će, ni krivi ni dužni, imati ove godine dobru turističku sezonu. Uz ovakvu lokalnu upravu i svoj odnos prema najvažnijoj privrednoj grani, jasno je da su izuzetno malo doprinijeli da tako bude. Činjenica da je tek prije nekoliko dana održana Osnivačka Skupština Turističke organizacije dovoljno govori. Jer, nju je trebalo održati prije sedam godina. Odbijanje svih tzv. strateških investitora da izvršavaju svoje davno preuzete i potpisane obaveze u Ulcinju, kao što je slučaj s hotelima Lido, Galeb, Otrant i Albatros, pokazuje da oni više nemaju kredibiliteta ni kod tih njihovih partnera.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo