Povežite se sa nama

OKO NAS

(NE)USPJEŠNO IZMJEŠTANJE PALEŠKOG POTOKA: Pare potrošene, problem ostao

Objavljeno prije

na

Izmještanjem Paleškog potoka koji protiče ispod pljevaljske deponije Maljevac trebalo je da se zaustavi zagađivanje rijeke Vezišnice. Međutim,  nakon okončanog projekta i potrošenih  pola miliona eura, ekolozi tvrde da cilj nije postignut. Zanemareno je, tvrde, da potok ima i svoje pritoke, pa je u Borovičko jezero preveden samo njegov izvor

 

U okviru projekta remedijacije deponije pepela i šljake Maljevac u Pljevljima,  500.000 eura potrošeno je na izmještanje Paleškog potoka. Taj potok,  koji je tekao cijevima ispod deponije pepela i šljake Termoelektrane,  decenijama je zagađivao rijeku Vezišnicu donoseći joj opasnu, baznu vodu. Koja je, zato, od ušća Paleškog potoka  tzv. mrtva rijeka.

Pod težinom deponije cijevi su vremenom popustile, pa se u Paleški potok slivaju ocjedne vode iz šljake, uništavajući floru i faunu u njemu i rijeci Vezišnici u koju se uliva. To je bio i razlog realizacije skupog projekta njenog izmještanja ispod deponije.  Potok je zvanično uspješno izmješten, što je potvđeno i upotrebnom dozvolom iz juna ove godine,  ali pljevaljski ekolozi tvrde da zagađena voda, starim koritom, i dalje  dotiče do rijeke.

,,Dio Paleškog potoka i dalje se zagađuje preko ocjednih voda Maljevca, što se i  uliva u rijeku Vezišnicu.  Očigledno je da, zbog loše urađenog projekta, problem nije riješen i ne sakupljaju se sve vode prije kontakta sa šljakištem Maljevac. U  Borovičko jezero odveden je samo izvor Paleškog potoka,  a ne i ostali izvori koji se ulivaju u taj vodotok  prije samog šljakišta”, kaže ekološki aktivista Vaso Knežević.

Iz više ekoloških NVO u Pljevljima Monitoru su kazali da u Borovičko jezero ide samo mala količina Paleškog potoka, dok ostatak i dalje ide kroz betonski tunel u  koji se slivaju (,,ocjeđuju”) otpadne vode sa šljakišta i kontaminiraju vodu. Knežević je, ranije novinarima ponudio, dokaze o pH vrijednostima, prema kojem voda  Paleškog potoka prije ulaska u tunel ima  pH 8, a na izlasku iz tunela je pH 12 i više.

Prema njegovim riječima, na izlazu iz tunela nalazi se bazen za prikupljanje ocjednih voda iz šljakišta Maljevac. Tu su, objašnjava on,  dvije  pumpe,  koje bi te ocjedne vode trebale da vraćaju na deponiju. Međutim, kako tvrdi ekološki aktivista, s obzirom na to da te vode nisu samo ocjedne već se konstantno prilivaju zbog neizmještenih pritoka Paleškog potoka iznad Maljevca, stvara se velika količina vode koja bi vrlo brzo popunila kapacitet šljakišta Termoelektrane. Zbog toga, navodno, pumpe uopšte i ne rade, već se zatrovane vode Paleškog potoka i dalje ulivaju u Vezišnicu ,,i nastavlja devastaciju nizvodno, u rijeci Ćehotini, čija je pritoka”. Osnovni promašaj projekta, kažu ekolozi je što nije uzeto u obzir  da Paleški potok ima i svoje pritoke a ne samo izvor, koji je jedini izmješten.

,,Treba utvrditi odgovornost za loš projekat, ali i to što je on tehnički primljen s mnogo propusta. Svakako treba upoznati javnost, a i sve uključene aktere na pomenutim poslovima, da je izmještanje Paleškog potoka u Borovičko jezero promašen projekat i da odgovorni moraju da preciziraju šta će dalje preduzeti kako bi inicijalna ideja projekta bila realizovana. Podsjećam, glavni cilj je bio da Paleški potok više ne protiče ispod šljakišta Maljevac. Od toga smo sada daleko, iako je značajan novac već urnisan” kaže Knežević.

Početkom minule sedmice iz Elektroprivrede su rekli ,,da zbog male količine  vode koja stiže do  Vezišnice nije opasna i da će uključivanjem pumpi koje će vodu vraćati na deponiju taj problem biti riješen”.  U EPCG svoje tvrdnje zasnivaju na analizama Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI).

Početkom godine, iz te kompanije tvrdili su da će voda, starim koritom ispod deponije, teći u Vezišnicu sve do tehničkog prijema izvedenih radova. Takođe i da voda nije zagađena, a da će, sistemom pumpi kasnije biti prepumpavana za orošavanje. ,,Sve je to zatvoren ciklus i nikakva vrsta tehnoloških voda deponije Maljevac nemaju dodira sa ovom vodom. Prepumpavanje će početi odmah nakon tehničkog prijema i dobijanja upotrebne dozvole“, kazali su u januaru iz Elektroprivrede.

Izmještanje Paleškog potoka podrazumijevalo je izradu propusta i pojilišta, pumpne stanice i zatvaranju postojećeg kolektora. Prethodno je obavljena eksproprijacija zemljišta za potrebe projekta. Problem koji je stvarao taj vodotok ekolozi su ocjenjivali kao jedan od najkrupnijih ekoloških problema u Pljevljiva. Podsjećaju da je Vezišnica već godinama mrtva rijeka od mjesta gdje se u nju uliva Paleški potok, pa do njenog ušća u rijeku Ćehotinu. Paleški potok je, tvrde ekolozi, od  izvora do deponije Maljevac u potpunosti čist vodotok.  Očekivalo se da Borovičko jezero nakon relizacije projekta  dobija prilično jak dotok čiste vode, a to bi, kažu, uticalo da se poboljša i riblji fond u jezeru.

Remedijacija deponije pepela i šljake Maljevac realizuje se kao dio projekata Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje. Iz Agencije za zaštitu životne sredine u oktobru su saopštili da su obezbijeđena sredstva za nastavak projekta.

Vlada Crne Gore je još 10. oktobra 2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za projekat Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje – IWMCP, koji je postao efektivan 17. novembra 2014. Ugovorena vrijednost zajma je 50 miliona eura, a do sada je iz budžeta projekta utrošeno 32,9 miliona.

Za implementaciju je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine,  a cilj je rješavaje problema crnih ekoloških tačaka. Tu spadaju, pored pljevaljskog projekta, i  bivše brodogradilište Bijela, priprema tehničke dokumentacije za sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma, kao i rad  na rješavanju pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada.

U okviru istog projekta radi se i na razvoju i unapređenju nacionalnog registra otpada i nacionalnog sistema za evidentiranje i izvještavanje o otpadu (opasni i neopasni). Takava 3R registar otpada omogućava evidenciju tokova otpada, digitalizaciju i automatizaciju procesa koji se sprovode prilikom izdavanja dozvola i saglasnosti za upravljanje otpadom.

Ekologe najviše brine, što se, kažu, stiče utisak da država računa da je tu crnu tačku sanirala, i skinula je sa dnevnog reda. Takvo uvjerenje stekli su nakon izvještaja Komisije za tehnički prijem, ali i u izjavama iz Agencije za zaštitu životne sredine. Ta Agencija je, podsjećaju, u završene projekte ekološke sanacije uračunala i pljevaljski.

,,Komisija  nije našla ništa problematično u relizaciji projekta. U njihovom izveštaju jasno stoji šta se podrazumjeva pod izmještanjem Paleškog potoka, a to je da se izmješta izvorište (što je urađeno) i vode iz pripadajućeg sliva (što nije urađeno). Dakle, izmještanje voda pripadajućeg sliva nije ni započelo,  a Komisija konstatuje da je urađeno sve  u skladu sa zakonom i projektom. Nijednim slovom  ne konstatuje bilo kakve nepravilnosti u vezi sa izmještanjem Paleškog potoka. Sve to je za krivičnu odgovornost”, kaže Knežević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo