Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NESTANAK BIVŠEG ŠEFA ULCINJSKE POLICIJE: Zamka i tajna

Objavljeno prije

na

Elezović je nestao četiri dana prije nego je trebalo da bude priveden pred specijalnu tužiteljku Miru Samardžić koja rukovodi istragom protiv 24-člane kriminalne grupe osumnjičene za šverc marihuane iz Albanije, preko Bara i Ulcinja, uhapšene u operaciji Zamka

 

Već nekoliko dana crnogorska javnost s pažnjom prati priču o nestanku bivšeg šefa ulcinjske policije Rudolfa Elezovića.

Elezovićev nestanak prijavila je, krajem maja, njegova supruga Marina navodeći da se njenom suprugu trag gubi 27. maja. „Telefon mu je ugašen i supruga nema komunikaciju sa njim od tada“, prenijeli su ovdašnji mediji navode svojih izvora uključenih u istragu.

Uskoro se pojavljuju i oprečne informacije o nestanku policijskog funkcionera, trenutno angažovanog u graničnoj policiji. Prema nekim informacijama, Elezović je Crnu Goru napustio 27. maja preko graničnog prelaza sa Albanijom. Drugi, pak, pišu kako su sva dokumenta nestalog policajca pronađena u njegovom domu što je, smatraju, dokaz da nije otišao u inostranstvo (najvjerovatnije Albaniju). Ili, makar ne preko regularnih graničnih prelaza.

Elezović je, u svakom slučaju, nestao četiri dana prije nego je trebalo da bude priveden pred specijalnu tužiteljku Miru Samardžić koja rukovodi istragom protiv za sada 24-člane kriminalne grupe, uhapšenih u operaciji Zamka, i  osumnjičenih za šverc  više od 2,5 tone marihuane iz pravca Albanije, preko Bara i Ulcinja, ka zemljama regiona i dalje ka Evropskoj uniji.

Izvor Monitora iz policije objašnjava da istraga o njegovom nestanku ide u dva pravca. Istražitelji ne isključuju mogućnost da se Elezoviću nešto dogodilo, ali i razmatraju opciju da je napustio Crnu Goru zbog istrage u operaciji Zamka.

To je, na posredan način, u srijedu potvrdio i ministar unutrašnjih poslova  Sergej Sekulović. On je, odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Dejana Đurovića „kako je moguće da nestane bivši visoki funkcioner, odnosno načelnik Centra bezbjednosti u Ulcinju“ odgovorio da policija ima određena operativna saznanja o nestanku ali da ta saznaja u ovom momentu ne može saopštiti. „Cijenim da je u ovom momentu glavno da se nadamo da je taj čovjek živ, a sve ostalo ćemo vidjeti. Određena saznanja i tragovi postoje ali ih ne mogu podeliti sa javnošću“, kazao je Sekulović.

Policija istražuje da li je Elezović imao podatke o tome šta je ko od osumnjičenih ispričao nakon hapšenja, te tako došao do informacije da je nekoliko osumnjičenih označilo neke pripadnike policije iz Bara i Ulcinja  kao osobe koje su im pomagale u poslu sa drogom.

Akcija hapšenja kriminalne grupe izvedena je u februaru, nakon desetomjesečnog praćenja i prikupljanja operativnih podataka. Crnogorski istražitelji prilikom realizacije ove akcije imali su pomoć međunarodnih partnera. ,,U dosadašnjoj istrazi, presijecanjem krijumčarskih ruta koje su koristili pripadnici ove kriminalne grupe, u 11 pojedinačnih zapljena pronađeno je i oduzeto pola tone marihuane. Ista grupa se tereti za krijumčarenje dvije i po tone marihuane”, saopšteno je iz policije nakon izvedene akcije kodnog naziva Zamka.

U ovom predmetu tužilaštvo ima svjedoka saradnika koji je detaljno ispričao kako je funkcionisala kriminalna grupa. On je dao imena policajaca koji su, navodno, za novac propuštali veće količine droge, dok su zapljene vršili u sitnim slučajevima kako bi prikazali uspješno sprovođenje policijskih akcija u borbi protiv krijumčarenja narkotika. Da su pripadnici policije direktno umiješani u posao sa drogom tvrdili su, navodno, još neki od uhapšenih u policijskoj akciji Zamka.

Ostaje da se vidi da li će ti navodi biti potkrijepljeni i konkretnim dokazima koji bi, u tom slučaju, potvrdili sumnje stare duže od dvije decenije: da se šverc narkotika koji donosi ogroman profit, realizuje i uz pomoći policijskih službenika. Na odgovor će javnost morati još da pričeka, baš kao i na saznanje  da li svjedok saradnik govori istinu ili je kompromitujuću priču ispričao kako bi olakšao svoj status u postupku.

Izgleda kako je priča (priznanje) uhapšenih švercera proizvelo i prve reakcije. „Četiri skutera zapaljena su u ulcinjskom naselju Totoši u noći između nedjelje i ponedjeljka, a prema nezvaničnim informacijama oni pripadaju mještaninu A.K. koji je navodno dobio status svjedoka saradnika u predmetu koji je policija vodila pod nazivom Zamka, objavile su Vijesti.

U međuvremenu, u istragu o nestanku Rudolfa Elezovića uključili su se i skadarska policija i tužilaštvo.  „Očekuje se da će albanske vlasti započeti potragu u Skadru i duž rijeke Bojane, a u međuvremenu je tužilaštvo u Skadru već pokrenulo istragu nakon spisa koji su dobili od kolega iz Crne Gore“, prenose ovdašnji mediji, napominjući kako je Elezović, kao načelnik OB Ulcinj a potom i starješina granične policije, uspostavio dobre kontakte sa kolegama iz Albanije.

Svetlana ĐOKIĆ

Istraga i unaprjeđenje

Policija Federacije BiH (FBiH) zatražila je bezbjednosnu provjeru za 21 osobu iz Crne Gore zbog veza sa Naserom Keljmendijem, koji je označen kao jedan od najvećih narko-bosova u Evropi, objavio je Dan u maju 2013. Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač potvrdio je tada da je potpisao spisak za 21 osobu iz Crne Gore čije su provjere tražene. ,,Riječ je o tajnoj istrazi i za sada ne mogu iznositi detalje”, rekao je Lukač. Na spisku za provjeru, prema pisanju Dana,  nalazili su se tadašnji pripadnik ANB Duško Golubović, bivši gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga i načelnik policije u tom gradu Rudolf Elezović. Elezović je potvrdio telefonske kontakte sa Keljmendijem ali je objasnio da on nije inicirao nijedan razgovor, već je samo odgovarao na Keljmendijeve pozive.

Elezović je potom, po odlasku sa mjesta šefa OB Ulcinj, u ljeto 2014. godine imenovan  za rukovodioca Odjeljenja za suzbijanje krijumčarenja i svih vidova pograničnog i međunarodnog kriminala u Odjeljenju granične policije Bar, piše u septembru te godine portal Ul-info:

„U njegovoj nadležnosti su nadzor i kontrola prelaženja državne granice u Luci Bar, granični prelazi Sukobin i Bar, kao i cijela državna granica na teritoriji opština Ulcinj i Bar. Ovo Odjeljenje takođe se bavi otkrivanjem i sprječavanjem ilegalnih migracija ljudi i prometa roba preko državne granice van utvrđenih graničnih prelaza, i u tom smislu ostvaruje saradnju i razmjenjuje informacije sa graničnim službama susjednih država“.

R.M.

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo