Elezović je nestao četiri dana prije nego je trebalo da bude priveden pred specijalnu tužiteljku Miru Samardžić koja rukovodi istragom protiv 24-člane kriminalne grupe osumnjičene za šverc marihuane iz Albanije, preko Bara i Ulcinja, uhapšene u operaciji Zamka
Već nekoliko dana crnogorska javnost s pažnjom prati priču o nestanku bivšeg šefa ulcinjske policije Rudolfa Elezovića.
Elezovićev nestanak prijavila je, krajem maja, njegova supruga Marina navodeći da se njenom suprugu trag gubi 27. maja. „Telefon mu je ugašen i supruga nema komunikaciju sa njim od tada“, prenijeli su ovdašnji mediji navode svojih izvora uključenih u istragu.
Uskoro se pojavljuju i oprečne informacije o nestanku policijskog funkcionera, trenutno angažovanog u graničnoj policiji. Prema nekim informacijama, Elezović je Crnu Goru napustio 27. maja preko graničnog prelaza sa Albanijom. Drugi, pak, pišu kako su sva dokumenta nestalog policajca pronađena u njegovom domu što je, smatraju, dokaz da nije otišao u inostranstvo (najvjerovatnije Albaniju). Ili, makar ne preko regularnih graničnih prelaza.
Elezović je, u svakom slučaju, nestao četiri dana prije nego je trebalo da bude priveden pred specijalnu tužiteljku Miru Samardžić koja rukovodi istragom protiv za sada 24-člane kriminalne grupe, uhapšenih u operaciji Zamka, i osumnjičenih za šverc više od 2,5 tone marihuane iz pravca Albanije, preko Bara i Ulcinja, ka zemljama regiona i dalje ka Evropskoj uniji.
Izvor Monitora iz policije objašnjava da istraga o njegovom nestanku ide u dva pravca. Istražitelji ne isključuju mogućnost da se Elezoviću nešto dogodilo, ali i razmatraju opciju da je napustio Crnu Goru zbog istrage u operaciji Zamka.
To je, na posredan način, u srijedu potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović. On je, odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Dejana Đurovića „kako je moguće da nestane bivši visoki funkcioner, odnosno načelnik Centra bezbjednosti u Ulcinju“ odgovorio da policija ima određena operativna saznanja o nestanku ali da ta saznaja u ovom momentu ne može saopštiti. „Cijenim da je u ovom momentu glavno da se nadamo da je taj čovjek živ, a sve ostalo ćemo vidjeti. Određena saznanja i tragovi postoje ali ih ne mogu podeliti sa javnošću“, kazao je Sekulović.
Policija istražuje da li je Elezović imao podatke o tome šta je ko od osumnjičenih ispričao nakon hapšenja, te tako došao do informacije da je nekoliko osumnjičenih označilo neke pripadnike policije iz Bara i Ulcinja kao osobe koje su im pomagale u poslu sa drogom.
Akcija hapšenja kriminalne grupe izvedena je u februaru, nakon desetomjesečnog praćenja i prikupljanja operativnih podataka. Crnogorski istražitelji prilikom realizacije ove akcije imali su pomoć međunarodnih partnera. ,,U dosadašnjoj istrazi, presijecanjem krijumčarskih ruta koje su koristili pripadnici ove kriminalne grupe, u 11 pojedinačnih zapljena pronađeno je i oduzeto pola tone marihuane. Ista grupa se tereti za krijumčarenje dvije i po tone marihuane”, saopšteno je iz policije nakon izvedene akcije kodnog naziva Zamka.
U ovom predmetu tužilaštvo ima svjedoka saradnika koji je detaljno ispričao kako je funkcionisala kriminalna grupa. On je dao imena policajaca koji su, navodno, za novac propuštali veće količine droge, dok su zapljene vršili u sitnim slučajevima kako bi prikazali uspješno sprovođenje policijskih akcija u borbi protiv krijumčarenja narkotika. Da su pripadnici policije direktno umiješani u posao sa drogom tvrdili su, navodno, još neki od uhapšenih u policijskoj akciji Zamka.
Ostaje da se vidi da li će ti navodi biti potkrijepljeni i konkretnim dokazima koji bi, u tom slučaju, potvrdili sumnje stare duže od dvije decenije: da se šverc narkotika koji donosi ogroman profit, realizuje i uz pomoći policijskih službenika. Na odgovor će javnost morati još da pričeka, baš kao i na saznanje da li svjedok saradnik govori istinu ili je kompromitujuću priču ispričao kako bi olakšao svoj status u postupku.
Izgleda kako je priča (priznanje) uhapšenih švercera proizvelo i prve reakcije. „Četiri skutera zapaljena su u ulcinjskom naselju Totoši u noći između nedjelje i ponedjeljka, a prema nezvaničnim informacijama oni pripadaju mještaninu A.K. koji je navodno dobio status svjedoka saradnika u predmetu koji je policija vodila pod nazivom Zamka, objavile su Vijesti.
U međuvremenu, u istragu o nestanku Rudolfa Elezovića uključili su se i skadarska policija i tužilaštvo. „Očekuje se da će albanske vlasti započeti potragu u Skadru i duž rijeke Bojane, a u međuvremenu je tužilaštvo u Skadru već pokrenulo istragu nakon spisa koji su dobili od kolega iz Crne Gore“, prenose ovdašnji mediji, napominjući kako je Elezović, kao načelnik OB Ulcinj a potom i starješina granične policije, uspostavio dobre kontakte sa kolegama iz Albanije.
Svetlana ĐOKIĆ
Istraga i unaprjeđenje
Policija Federacije BiH (FBiH) zatražila je bezbjednosnu provjeru za 21 osobu iz Crne Gore zbog veza sa Naserom Keljmendijem, koji je označen kao jedan od najvećih narko-bosova u Evropi, objavio je Dan u maju 2013. Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač potvrdio je tada da je potpisao spisak za 21 osobu iz Crne Gore čije su provjere tražene. ,,Riječ je o tajnoj istrazi i za sada ne mogu iznositi detalje”, rekao je Lukač. Na spisku za provjeru, prema pisanju Dana, nalazili su se tadašnji pripadnik ANB Duško Golubović, bivši gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga i načelnik policije u tom gradu Rudolf Elezović. Elezović je potvrdio telefonske kontakte sa Keljmendijem ali je objasnio da on nije inicirao nijedan razgovor, već je samo odgovarao na Keljmendijeve pozive.
Elezović je potom, po odlasku sa mjesta šefa OB Ulcinj, u ljeto 2014. godine imenovan za rukovodioca Odjeljenja za suzbijanje krijumčarenja i svih vidova pograničnog i međunarodnog kriminala u Odjeljenju granične policije Bar, piše u septembru te godine portal Ul-info:
„U njegovoj nadležnosti su nadzor i kontrola prelaženja državne granice u Luci Bar, granični prelazi Sukobin i Bar, kao i cijela državna granica na teritoriji opština Ulcinj i Bar. Ovo Odjeljenje takođe se bavi otkrivanjem i sprječavanjem ilegalnih migracija ljudi i prometa roba preko državne granice van utvrđenih graničnih prelaza, i u tom smislu ostvaruje saradnju i razmjenjuje informacije sa graničnim službama susjednih država“.
R.M.