Povežite se sa nama

MONITORING

NEPRAVDA ZA MAJKE: Kad država laže

Objavljeno prije

na

Naknade za majke sa troje i više djece razmatraće vladin ekspertski tim, žene koje su to pravo ostvarile za iduću sedmicu najavile su nove proteste. To je trenutni presjek stanja oko propisa koji je nepravedno napisan, nepravedno primijenjen i sad se nepravedno prava proistekla iz njega smanjuju, možda i ukidaju. Čitav posao je tako traljavo urađen da su se na svakom koraku nepravde samo množile. I još se množe.

Namjera je na početku, najvjerovatnije, bila dobra. Sredinom 2015. Skupština Crne Gore je usvojila izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojima je majkama sa troje i više djece dato pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. U zavisnosti od toga imaju li 25 ili 15 godina radnog staža, ili su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bile 15 godina i imaju li troje ili četvoro djece doživotna mjesečna naknada utvrđena je na iznos od 70, odnosno 40 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori. U parama: 336 odnosno 192 eura. Nije bilo pravo, vrištalo je od diskriminacije. Šta sa majkama koje nijesu rodile ,,dovoljno” djece, šta sa ženama koje nijesu mogle da rode, šta sa očevima koji su djecu odgajili i tako redom. Nikad se nije čuo jasan odgovor na pitanje zašto neko ko je 15 godina jednom mjesečno govorio ,,Dobar dan” u Zavodu za zapošljavanje i kompletno svoje vrijeme mogao da posveti svojoj djeci treba da bude privilegovan u odnosu na nekoga ko skapava radeći za 300 eura i lomi se kako bi stigao da brine svojim potomcima kojih, za nevolju, ima samo dva komada.

Bližili su se izbori, jednima je dobro došlo da „velikodušni” zakon usvoje, drugima da ga gunđajući primijene. Za su glasali opozicioni i poslanici Socijaldemokratske, Bošnjačke i Liberalne partije, protiv je bila Demokratska partija socijalista. Mlako.

Ni vlast ni opozicija nijesu pokazale javnosti računicu, koliko žena će dobiti pravo na naknadu, niko nije imao pojma koliko će to da košta. Ni otprilike.

Kad su žene počele da se prijavljuju za ostvarivanje, tad već zakonom garantovanog, prava zaškripalo je na sve strane. Redovi pred centima za socijalni rad, haos u evidencijama Zavoda za zapošljavanje. Nekome je falila godina staža, nekome koji mjesec na birou, poneka od žena vajkala se što nije rodila i četvrto dijete, jer bi joj po godinama staža koje je stekla, naknada pripala sa četvoro, ali ne i sa troje djece. Najupornije su se bunile majke iz Rožaja kojima su „nestala” dokumenta iz poslovnice Zavoda za zapošljavanje.

Vlada je pripominjala da su naknade za majke prevelik teret za državni budžet, za ozbiljan korak odlučila se, naravno, tek poslije izbora.

Prema podacima Svjetske banke do kraja novembra 2016. pravo na naknadu dobilo je 21.444 že¬na. Na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja objavljeno je po osnovu rođenja troje i više djece u februaru isplaćeno 4.911,603 eura.

Glanc nova Skupština, bez opozicije, usvojila je nove izmjene zakona kojima su naknade za majke sa troje i više djece, sa 336 smanjene na 264, odnosno sa 192 na 144 eura. Simpatičan detalj je da su poslanici Bošnjačke partije i Liberalne stranke glasali i za naknade i za njihovo smanjivanje.

Prošle sedmice nekoliko hiljada majki koje su ostvarile pravo na naknadu dva dana i jednu noć je ispred vlade protestvovalo tražeći ukidanje propisa kojim su naknade smanjene. Stigle su iz svih krajeva Crne Gore. Kordoni policije ponovo su bili pripravni. Snage reda u jednom trenutku oštro su se suprotstavile pokušaju da se dio žena koje su konačile pred vladom opskrbi ćebadima. Poslije su popustili. Mrvicu je, taktički, popustila i vlada pa su ženama obećali da će uskoro biti pozvane na razgovor sa predstavnicima vlade. Razišle su se.

Premijer Duško Marković u međuvremenu je poručio da će Vlada teško povući odluku o smanjenju naknada, te da će pokušati da to nadoknadi preko drugih modela socijalne politike, kao što su dječji dodatak ili posebne naknade za treće i četvrto dijete.

Za svaki slučaj, premijer je napomenuo i da protestom upravljaju poslanici Demokratskog fronta. Objašnjavajući otkud političari na njihovom skupu, predstavnice majki su kazale da su na proteste pozvale poslanike koji su zakon izglasali. Teško ovdje prolazi logika.

Protesti majki troje i više djece su tokom vikenda organizovani i u nekoliko gradova na sjeveru. Jedna od učesnica protesta u Kolašinu Darija Begović je kazala da je laž da majke organizuje DF. ,,Nećemo više trošiti energiju pravdajući se Vladi, oko toga da li nas i ko organizuje. Istina je da ste nas vi, ne poštujući Ustav i zakone Crne Gore, ujedinili i organizovali”.

Provladini mediji su pumpali priču o ekspertskom timu vlade koji se sprema da predloži, ne smanjenje, nego ukidanje naknada za majke. ,,Strani partneri” poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, kažu, insistiraju na tome. To treba da svakoga u Crnoj Gori impresionira.

Vaspitno valjda, majke su držali u neizvjesnosti do srijede, kada je sastanak sa vladinim zvaničnicima naprasno zakazan i održan. Sa predstavnicama Koordinacionog odbora majki razgovarali su potpredsjednik vlade Milutin Simović, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić i ministar finansija Darko Radunović.Trajalo je više sati, rezultati su mršavi.

,,Ponudili smo da jedan predstavnik odbora koji predstavlja korisnice naknada uzme učešće u radnoj grupi koja je ovih dana započela rad na izmjeni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, kazao je Purišić.

Predstavnica Koordinacionog odbora, Željka Savković objasnila je da bi ekspertski tim radio na ,,kategorizaciji” majki koje su ostvarile pravo na naknadu. ,,Obećavaju da naknade neće biti ukinute, ali su bili obećali i da neće biti smanjene. Sve to uzimamo s rezervom. Protesti se nastavljaju”.

Kad sad ekspertski tim krene da razvrstava majke lako se može roditi još nepravde. Cilj vlasti je jasan – „kategorizacija” treba da posluži za razbijanje ozbiljne socijalne grupacije sklone pobuni u kakvu su se majke sa troje i više djece pretvorile.

Ustavni sud nije razmotrio ni prvobitnu tužbu da je zakon diskriminatorski, niti novopristiglu da se njegovom izmjenom ukidaju stečena prava koja se ne smiju dirati.

Bio bi red da i vlast i Ustavni sud imaju na umu kako je prije nekoliko godina ta institucija proglasila neustavnim zakon prema kojem su poslanici mogli da dobiju penziju nakon „odslužena” dva mandata. Zakon je ukinut, već dodijeljene penzije su ostale.

Akcija za ljudska prava u pismu premijeru Markoviću tvrdi da je zakon koji smanjuje doživotne naknade za majke protivan Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava. Ukazuju da se, osim što je smanjena, naknada više ne zove „doživotna”, te da njena visina više nije vezana za prosječnu zaradu, već su utvrđeni fiksni iznosi. HRA, ukazujući na praksu Evropskog suda za ljudska prava objašnjava da bi se u slučaju procjene pravičnosti smanjenja naknada uzimao u obzir i životni standard osobe koji se na ovaj način ugrožava, odnosno kvalitet njenog života. Ovako smanjene naknade od 264 eura, odnosno 144 eura, predstavljaju iznose ispod prosječne penzije od 276 eura odnosno iznos koji je neznatno viši od najnižeg iznosa penzije – 122 eura.

Finansijski sistem i fiskalnu konsolidaciju u ovoj zemlji ruši dvadesetak hiljada žena kojima je obezbijeđeno pravo da dobijaju, realno, jadne pare. Ipak, postoji još jadnija računica. Za socijalna davanja – materijalno obezbjeđenje porodice, dječije dodatke, korisnike porodiljskog odsustva, tuđu njegu i pomoć, invalidnine, putne troškove invalida, izdržavanje štićenika u domovima, korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca pogrebne troškove korisnika materijalnog obezbjeđenja i još nekoliko manjih stavki – država je prošlog mjeseca potrošila oko pet i po mliliona eura. Za naknade za majke blizu pet. Nije lako rasporediti sirotinju.

Usput, ovih dana je objavljeno da sto privatnika za poreze duguje 63,6 miliona eura.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo