Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEPOTIZAM U RTCG: Happy TV

Objavljeno prije

na

Kada je stupio na dužnost generalnog direktora RTCG, 1. decembra 2011, Rade Vojvodić je izjavio da neće raditi ni po babu ni po stričevima. Ostalu rodbinu nije pominjao.

Vijesti su ove nedjelje objavile da je, od kada je direktor RTCG, Vojvodić zaposlio najmanje šest članova svoje porodice. Objelodanjeno je da je Vojvodić, na neodređeno vrijeme i bez prethodno raspisanog oglasa, zaposlio svog zeta Dragana Markovića, koji je u RTCG šef pravne službe, sestrića Čedomira Markovića, sestričnu Aleksandru Komšić, sestrinog zeta Vladana Kujovića, bratanića Danila Vojvodića i snahu Aleksandru Sekulić-Vojvodić.

Vojvodić nije demantovao ove tvrdnje, već se preko portala RTCG obrušio na, po njemu, specljalizovane grupe, koje primaju platu i imaju sve privilegije u RTCG, a godinama rade protiv interesa Javnog servisa: ,,One i danas pokušavaju da, širenjem glasina i dezinformacija, preko kontakata sa vlasnicima nekih privatnih medija, uspore dalji razvoj RTCG”.

Istakao je Vojvodić da je ,,suština da zaposli ljude koji su dokazani, sposobni i ispekli zanat, kao i da je Savjet RTCG odobrio njihovo angažovanje”. Članovi Savjeta koje je Monitor kontaktirao tvrde drugačije.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Mitrović za Monitor kaže da ne zna li je Vojvodić odobrenje za ova zapošljenje dobio ranije, ali da mu odobrenje nije dao Savjet u novom sastavu, koji je izabran prošle jeseni. .

,,Ovaj Savjet nije dao to odobrenje. Savjet inače samo raspravlja o sistematizaciji i ako ima nekih promjena u okviru nje. O personalnim rješenjima se ne raspravlja”, kaže Mitrović.

,,Ni prethodni a ni aktuelni saziv Savjeta RTCG nije dao saglasnost na bilo koje personalno rješenje jer je to u isključivoj nadležnosti generalnog direktora”, kaže za Monitor član Savjeta RTCG Goran Đurović. On objašnjava da je zapošljavanje u RTCG isključiva odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica a nadležnost Savjeta RTCG je usvajanje akta o sistematizaciji uključujući i opis radnih mjesta u javnom servisu.

,,Sa druge strane Savjet RTCG je kao i generalni direktor odgovoran za zakonitost u radu javnog servisa. Kritike i optužbe o nepotizmu i zapošljavanju mimo zakonskih procedura, koje podrazumijevaju javne konkurse, su pitanja kojim se Savjet RTCG mora baviti ukoliko želi da odgovorno radi svoj posao. Očekujem od predsjednika Savjeta RTCG da ovo pitanje stavi na dnevni red naredne sjednice ovog tijela”, navodi Đurović.

Vratimo se nepotizmu. U junu prošle godine Radomir Pejović, predsjednik Novog sindikata RTCG, podnio je krivičnu prijavu protiv Vojvodića. Pored brojnih nezakonitosti u njoj se navodi da Vojvodić zapošljava članove familije i prijatelje. Kao jedan od primjera navodi se i da je zaposlio zeta Dragana Markovića, na mjesto šefa Pravne službe RTCG.

Marković prati Vojvodića u svim njegovim poslovnim poduhvatima. U Vojvodićevoj firmi Montepano do 2006, uz Vojvodića i Zorana Jelića, DPS kadra, tada direktora Zavoda za zapošljavanje, Marković je bio član Odbora direktora. Kada je Vojvodić decembra 2011. napustio TV IN, za njegovog zamjenika izabran je Marković, koji je bio i član Odbora direktora firme IN CO iz Podgorice koja je stajala iza TV IN.

Zapošljavanje rodbine i prijatelja mimo pravila, Vojvodića prati od početka direktorovanja tzv. javnim servisom. Tek što je preuzeo mandat u martu 2012, Inspekcija rada je utvrdila da je Vojvodić bez objavljivanja oglasa uz još par sitnih nezakonitosti, zaposlio osmoro bivših radnika TV IN, uglavnom novinara. Vojvodić je to demantovao tvrdeći da nije pogriješio on nego inspekcija.

Vojvodić je poznat po tome da sa sobom vodi svoje ljude. Kada je 2001. osnovao TV IN sa Trećeg kanala RTCG poveo je novinare i dio tehnike. Ocijenjeno je da je tada opustošio RTCG – kadrovski, tehnički i finansijski.

Poznato je da su osnivanje prve digitalne televizije na Balkanu – TV IN, finansijski pomogli biznismeni bliski premijeru Milu Đukanoviću, dok su opremu obezbijedili tadašnji prvaci Telekoma. Kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić slovio je za neformalnog vlasnika TV IN-a.

Vojvodićeve veze sa vlašću sežu dotle da je bio vlasnik firme T-mobile, koja je u januaru 2007. osnovala Global Montenegro, kompaniju čiji je vlasnik Milo Đukanović. Optužbe da se nalazi u evidenciji DPS-a, među finansijerima vladajuće partije, demantovao je.

Kada je projekat TV IN propao, Vojvodić sa vraća u državni javni servis, i sa sobom vodi više od polovine radnog osoblja IN televizije. Ima onih koji sumnjaju da je Vojvodić sa sobom iz IN-a administrativno osoblje povukao preventivno. Da se prikriju tragovi kako su nastali milionski gubitci u ugašenoj TV IN.

Nakon godinu dana Vojvodićevog direktorovanja, pravnica u RTCG Mirjana Popović, iz Novog sindikata RTCG, sumirala je stanje: ,,On jeste otpustio 67 radnika, ali je zato doveo svoje miljenike iz TV IN, kao i svoju rodbinu i prijatelje. Zaposlio je i svoju snahu, koja je nakon nepun mjesec dana otišla na trudničko bolovanje.Takođe imamo primjera da je zaposlio radnike koji su već uzeli otpremninu od televizije iako to zakonski ne bi smio da radi”.

Preuzimajući mjesto generalnog direktora RTCG, Vojvodić je najavio da u državnoj televiziji može da ostane 450, od ukupno nešto više od 800 zaposlenih. Da bi u junu prošle godine Savjet RTCG prihvatio Vojvodićev predlog da Javni servis povećava broj radnika sa 649 na 715. Izašlo se u susret zapošljenima koji su trebali da ostanu bez posla jer je Vojvodić doveo desetine svojih novinara i tehničara sa ugašene TV IN. Uzalud je bilo što je u protekle dvije godine dato 700.000 eura za otpremnine da bi smanjio broj zaposlenih.

Početkom ovog mjeseca Vojvodić je precizirao da je u RTCG zapošljeno 720 radnika i da svi imaju rješenje na neodređeno. U okviru mjera štednje rukovodstvo RTCG umanjilo je zaposlenima januarsku platu, a ubuduće im neće biti posebno vrednovan rad u danima vikenda. ,,Građani ne plaćaju Javni servis da bi se nekome isplaćivale plate, već da bi imali uslugu na nivou”, poručio je zaposlenima Vojvodić.

,,Informativni program RTCG je partijski servis”, ocijenio je nedavno nivo usluge javnog servisa Ranko Krivokapić.

Za servisiranje partijskog servisa, samo za putovanja novinara po inostranstvu, dnevnice, taksi, rentakar, godišnje se daje pola miliona eura. Zato na tom servisu možemo uživati u dnevniku u kome se emituju šestominutni izvodi iz intervjua premijera Đukanovića.

,,Kada padnem u depresiju (egzistencijalnu) ja okrenem TV CG umjesto bensedina. Sve pozitivno, nema krize, najuspješniji u regionu, na pragu smo Evrope, nema korupcije, nepotizma, nezaposlenosti…” jedan je od karakterističnih osvrta na program RTCG na društvenim mrežama.

I sam Vojvodić je priznao da je informativni program najgledaniji u odnosu na ostale segmente, kojih uglavnom na javnom servisu nema. ,,Kada sam dolazio u RTCG, pojedinci su bili ‘zabrinuti’ da ću od Javnog servisa napraviti zabavnu televiziju. Upravo se desilo suprotno- programskih sadržaja zabavnog karaktera na našoj televiziji gotovo da i nema”, kazao je Vojvodić.

Ako se ne računa Dnevnik 1, 2 i 3.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo