Povežite se sa nama

MONITORING

NEPOTIZAM NA LOKALNOM NIVOU: Porodične manufakture

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori ne postoji zakonska odredba, niti kodeks kojim bi se stalo na put zapošljavanju u državnim organima i institucijama, bliskih srodnika, kumova ili drugih osoba, povezanih sa javnim funkcionerima. Kada je Vlada radila Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2010-2014, preskočila je nepotizam. Iz Evropske komisije su upozorili da Crna Gora nije prepoznala nepotizam kao pojavni oblik korupcije.

Iako nepoznat na papiru, nepotizam u životu odlično funkcioniše. O njemu najbolje svjedoče dojučerašnji istomišljenici.

Ostavku ulcinjskog šefa DPS-a u Ljora Nrekića tražilo je nedavno preko 60 članova ove partije u tom primorskom gradu. Iznijeli su brojne činjenice o njegovom bogaćenju i nepotizmu.

,,Predsjednik opštinskog odbora obezbijedio je sebe materijalno i finansijski. Njegova kćerka i sin nisu čekali ni dana na ZZZCG, već su isti tren zaposleni i to kćerka kod oca u Elektrodistribuciji u Ulcinju, dok sin odrađuje pripravnički staž u Centru za socijalni rad”. Članovi DPS-a iz Ulcinja su pisali i šefu partije Đukanoviću i navodili da zakone državne i partijske ne krši samo Nrekić već i ,,direktori Srednje mješovite škole Bratstvo-jedinstvo, osnovnih škola Maršal Tito, Boško Strugar, Marko Nuculović i Bedri Elezaga, kao i Niže muzičke škole, koji zapošljavaju članove svoje uže porodice, kao i članove drugih partija, ne vodeći računa o zapošljavanju nezaposlenih članova naše partije”.

Lom izazivaju i unutarkoalicione razmjene vatre. DPS je Upravnom sudu podnio tužbu protiv koalicionih partnera na državnom nivou SDP-a i Bošnjačke stranke. Razlog otkazi 34 DPS-ovaca u Opštini Rožaje, nakon što je vlast preuzela koalicija SDP-BS.

Iz DPS-a kažu da je na mjesto njihovih, nova vlast zaposlila svoje članove, pa dodaju: ,,Većina tih radnih mjesta ne bi morala imati bilo kakvu funkcionalnu zavisnost od partijske, odnosno stranačke pripadnosti”. Ne bi, ali je imala i ima.

Bivši predsjednik Opštine Rožaje Nusret Kalač ocijenio je da se radi o političkom revanšizmu. Iz Bošnjačke stranke su mu odgovorili spiskom: Nusretov brat Hajran je direktor Doma zdravlja, njegov drugi brat Ramo je bio na rukovodećem mjestu u Gradskoj biblioteci, a treći brat je primao platu u Gradskom zelenilu. Za svog mandata zaposlio je i snahu, suprugu, sinovca, sestru, sestrića…

Vrijeme ne stoji. Sada iz DPS-a optužuju koaliciju SDP-BS, što nastavljaju njihovu praksu: za vršioca dužnosti direktora biblioteke imenovana je Fetija Kurtagić, supruga predsjednika SO Huseina Kurtagića. Safet Dacić, šurak predsjednika Opštine Ejupa Nurkovića vršilac je dužnosti u preduzeću Vodovod i kanalizacija. Šurak potpredsjednika Vlade i predsjednika BS Rafeta Husovića, Ismet Kalač postavljen je za šefa kabineta predsjednika Opštine. Na čelo Vatrogasne jedinice postavljen je Sead Hasić, bliži gradonačelnikov rođak…

I u susjednom Plavu, funkcioner SDP-a Enes Drešković optužio je svog koalicionog kolegu iz DPS-a Husniju Šabovića da je u državnom preduzeću Nacionalni park Prokletije zaposlio zeta i majčinog ujaka.

Opštine Rožaje i Plav, su pored Andrijevice i Berana razglednice crnogorskog siromaštva. U njima je broj korisnika socijalne pomoći veći od broja zaposlenih. U Rožajama na 2.598 zaposlenih ima 6.318 korisnika socijalne pomoći, dok u Plavu ima 1,3 hiljade radnika, a 3,7 hiljada penzionera i korisnika socijalne pomoći.

Posao u tim opštinama je premija. I bivši predsjednik Opštine Berane Vuka Golubović prvo je zbrinuo svoje – brata Milana promakao u direktora Direkcije za izgradnju i razvoj Berana, suprugu Miljanu Vučeljić za direktoricu Komunalnog preduzeća, kuma Dragana Delevića kao sekretara za finansije, razvoj i saobraćaj, Vesnu Novović, sestru od tetke, u fotelju direktorice Centra za kulturu, i tako redom – braću izvanju, snahe i ostale…

Nakon martovskih izbora i pada s vlasti Golubovića u opštinskoj kasi je ostala rupa od 15,3 miliona eura. Koalicija Zdravo Berane SNP – DF, koja je preuzela vlast u ovom gradu, – „rezultate rada DPS od 2006. do 2014.” predala je Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije. Bivšeg gradonačelnika i saradnike zbog „zluopotreba službenog položaja” i „nesavjesnog rada u službi”, ali i „zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije”. Vuka Golubović je odbacio sve navode iz krivičnih prijava, rekavši da je to „samo politički trik i alibi za novu vlast”.

Prije šest godina odbornički klub SDP Kolašin podnio je prijavu Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije protiv tadašnjeg gradonačelnika Milete Bulatovića i doskorašnjeg predsjednika lokalnog parlamenta Mila Šukovića. SDP je dvojicu čelnika Grupe građana, dugogodišnjeg koalicionog partnera DPS, osumnjičio da su „zloupotrebom političke moći, učinili više krivičnih djela sa koruptivnim elementima”. Dokle je odmakla istraga pomenutog Odjeljenja još se ne zna.

Ista pravila važe i u primorskim optinama. Prije svega – metropoli turizma. U Opštini Budva broj zaposlenih je prešao 1.000, pa je približno isti kao i u Podgorici koja ima 10 puta više stanovnika.

Dok je bilo viška para i investitora poslovima u Budvi su rukovodili Marovići – porodica Svetozara Marovića. Brat Dragan bio je sekretar budvanskog Sekretarijata za investicije, a strina Mirjana načelnica Područne jedinice Uprave za nekretnine. Svetozareva ćerka Milena je menadžerka Opštine Budva. U budvanskoj opštini i Savjetu JP Grad teatar radi Lana Marović, njena sestra od strica.

Savjetnik za informisanje u opštini Cetinje Miloš Prelević u rođačkim je vezama sa suprugom potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, Đinom. Ćerka Milena je supruga gradonačelnika prijestonice Aleksandra Bogdanovića.

Nakon što su Dragan Marović i bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača završili u pritvoru, rukovođenje Budvom je preuzeo potpredsjednik Lazar Rađenović. Mediji su prije dvije godine objavili da hotelska grupa Budvanska rivijera godinama poslovno sarađuje sa kompanijom Frutko, u kojoj je jedan od osnivača Ilija Rađenović, sin zamjenika direktora Budvanske rivijere Ljuba Rađenovića. Njegov drugi sin Lazar je predsjednik opštine Budva, a izvršni direktor Budvanske rivijere Vule Tomašević je Lazarev kum.

U junu ove godine podignuta je optužnica protiv Lazara Rađenovića zbog zloupotrebe službenog položaja. On je, prema optužnici, kao potpredsjednik Opštine Budva i član Komisije za javnu prodaju opštinskog zemljišta, tokom 2007. godine, iskorišćavanjem službenog položaja omogućio preduzeću SP Luna, čiji je direktor Vido Rađenović da pobijedi na javnoj licitaciji. Rađenović se brani sa slobode i obavlja funkciju gradonačelnika Budve.

Dosadašnji šampion u nepotizmu je donedavni gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. Novi gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, za čijeg se ministarskog mandata u prosvjeti masovno zapošljavano preko partijskih, rođačkih i prijateljskih preporuka, moraće se potruditi da dostigne prethodnika. Izračunato je da je u Opštini i javnim preduzećima Mugoša zaposlio dvadesetak rođaka ili prezimenjaka, ne računajući moguće bočne rodbinske veze, kumstva i prijateljske veze. Nada Mugoša, direktorica Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Miomir M. Mugoša, sekretar sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, samo su neki od primjera.

Najviše je pomogao sinovima – Miljanu i Marku. Čuven je posao kada je Marko ambasadi Kine prodao 10.300 kvadrata zemljišta na Marezi, u blizini porodičnih kuća Mugoša, za više od 990.000 eura. Na sumnje da je mlađi Mugoša imao ,,dojavu” da kineska ambasada traži zemljište za izgradnju rezidencije te da je zemlju kupio znatno jeftinije kako bi je Kinezima preprodao višestruko skuplje, odgovorio je da je riječ o glupostima, te da otac Miomir nimalo nije uticao na njegov posao.

SDP je uspjela da kod starijeg političkog brata DPS-a izdejstvuje formiranje radnog tijela koje će preispitati poslove bivšeg gradonačelnika Podgorice. Mugoša je na najavu istrage odbrusio – Baš me briga. Milo Đukanović je već donio presudu: Mugoša je, po sudu svoje partije, u Podgorici sve radio po zakonu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo