Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEOBIČNI TROŠKOVI PODGORIČKE ČISTOĆE: Cvijeće i slatkiši

Objavljeno prije

na

Dok građani Podgorice negoduju zbog neažurnog odvoza smeća, nove gradske vlasti kao krivca optužuju bivšeg DPS direktora Čistoće Andriju Čađenovića. Umjesto ulaganja u preduzeće on je, kažu, novac trošio na cvijeće i slatkiše. Slučajem će se pozabaviti tužilaštvo, a građani još čekaju da služba odvoda smeća profunkcioniše

 

Sa računa podgoričke ,,Čistoće” samo u aprilu, u dva dana, za čokolade i štapiće plaćeno je skoro hiljadu eura, a to komunalno preduzeće često je trgovalo i cvjetne aranžmane, pa je jedan takav 15. marta plaćen 401,72 eura. To, pored ostalog, pokazuju analitičke kartice sa konta ,,troškovi reprezentacije u zemlji” za posljednje četiri godine, u koje su Vijesti imale uvid.

Osnivač tog javnog preduzeća je Glavni grad, a njime je od februara 2019. donedavno rukovodio Andrija Čađenović iz Demokratske partije socijalista. Njemu je mandat istekao 13. juna, a na ponudu da pređe na drugo radno mjesto u Čistoći odgovorio je zahtjevom da mu se isplati otpremnina u iznosu 24 neto zarade, što je nešto preko 38,5 hiljada.

Navikao je Čađenović na funkcionerski život, a analitičke kartice pokazuju da su sa računa ,,Čistoće” u 2020. godini cvjetni aranžmani plaćeni krajem jula, tada u iznosu 150 eura, pa krajem avgusta skoro 100, krajem septembra još 150 eura, mjesec kasnije još 100 eura, pa u decembru skoro 200 – ukupno oko 700 eura.

Pored cvijeća, trošilo se i na slatkiše. Skoro 3.000 eura potrošeno je samo na grickalice, bombone i čokolade, krajem januara 2021. je za oko 230 eura kupljeno bombona, badema i lješnika, mjesec kasnije 217 eura plaćeni su bomboni, ferero, badem. U martu potom u iznosu 300 eura, sa računa ,,Čistoće” plaćeni su bomboni i kinder čokolade. U junu iste godine, za ,,Milku” i brazilski orah plaćeno je skoro 400 eura, a u avgustu za ,,lješnik, rafaelo, milka” preko 350.

I dok su jedni uživali u slatkim delicijama, ista dokumentacija pokazuje da se „za sendviče za radnike” obično troši 10 do 20 eura. Bogatije je bilo tokom izbora, pa je tako, prema dokumentaciji, na dan održavanja parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020, iz kase ,,Čistoće” kupljeno sendviča u vrijednosti 500 eura.

Nakon odlaska Čađenovića, novi Odbora direktora “Čistoće” i njegov predsjednik Milan Vukadinović iz Demokrata iznio je niz optužbi  na račun poslovanja tog Društva u vrijeme mandata Čađenovića. Pored ostalog, da je ,,Čistoća” na ime donacija, sponzorstva i pomoći za četiri godine isplatila više od 380 hiljada eura, a da je bivše rukovodstvo zaposlenima naredilo da izbrišu podatke o tome kome se novac daje. Ranije je objavljena izjava rukovoditeljke službe računovodstva Dragane Vasić da su podaci o tome kome se daju donacije, sponzorstva i pomoć brisane jer su to od 2021. usmeno tražili Čađenović i tadašnja predsjednica Odbora direktora Stanislava Martinović.

Iz nove gradske uprave najavili su da će poslovanje “Čistoće” u vrijeme mandata Čađenovića biti predmet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

,,Svu dokumentaciju uputićemo SDT-u, od kojeg očekujemo da u najskorijem roku preduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti. Naša je obaveza da dokumentaciju učinimo dostupnom SDT-u, oni neka dalje preduzimaju obaveze iz svoje nadležnosti… Siguran sam da nadležnim državnim institucijama neće biti problem da u najkraćem roku privedu licu pravde lica odgovorna za vršenje nezakonitosti”, kazao je juče zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović iz Demokrata.

Čađenović se oglasio povodom ovih navoda, tvrdeći da je sve radio po zakonu: ,,Za svaki nihov pokušaj moje diskreditacije, imam desetine neospornih i ubjedljivih argumenata, utemeljenih u zakonu, koje svako može da razumije, ali očito ne i zamjenik gradonačelnice i predsjednik Odbora direktora Čistoće”.

,,Miješajući babe i žabe, sponzorstva u opremi i izvođenju radova za čišćenje drugih crnogorskih gradova, podršku sportskim društvima i brojnim gradskim manifestacijama, sa pomoćima za liječenje i socijalno najugroženijim građanima Podgorice, zapravo su pokazali svoju nehumanost. Ali, to neka njima služi na čast”, rekao je Čađenović i dodao  da nije tačno da je ikada bilo šta ,,tajio” ili ,,naređivao” da se nešto ,,skriva i krivotvori”.

Ko je u pravu možda istraži tužilaštvo. Vukadinović objašnjava da dojučerašnji izvršni direktor “Čistoće” nije za sobom ostavio punu kasu i da se u pitanje dovodi isplata junske plate zaposlenima. Šaranović je na ovonedjeljnoj konferenciji za štampu istakao da je ,,situacija u preduzeću alarmantno teška i ozbiljno je ugrožena sposobnost Društva da obavlja svoju osnovnu funkciju”.

,,U ‘Čistoći’ od 31 vozila za odvoz otpada, više od pola nije u funkciji, samo 14 vozila je u operativnom stanju. Od 13 autokipera koji se koriste za odvoz tzv. šuta, sedam je u funkciji, a Društvo posjeduje i šest radnih mašina, od kojih su samo dvije u operativnom stanju”, kazao je  Šaranović, dodajući da to možda pokazuje da jesu opravdane pritužbe sugrađana da se odvoz otpada u užem gradskom jezgru i prigradskim naseljima ne odvija kako bi trebalo.

Ne možda, nego su sigurno opravdane optužbe građana Podgorice koji svojim očima vide da se posljednjih nedjelja smeće često ne odvozi nego se diljem grada danima gomila i stvaraju se mini deponije pokraj kontejnera.

Šaranović je kazao i da su u ,,Čistoći” zatekli ,,groblje mašina”, starih tek nekoliko godina. Cvijeće i slatkiši sigurno nijesu pomogli u njihovom održavanju.

R.M.

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo