Na ulazu u prostorije Costera zamoliće vas da upišete podatke o sebi, zemlji i jeziku koji govorite. Dio poslovne politike je i praksa da se posjetiocu omogući pratilac na maternjem jeziku. Među zaposlenima su ljudi 40 različitih nacionalnosti, a klijente uslužuju na 90 različitih jezika. Dočekaće vas sa širokim osmijesima, otvoriti salone, počastiti kafom i uvesti u svijet glamura i sjaja

U dijelu Amsterdama, između dva velika holandska muzeja, Rijks i Van Gogh, smješten je Coster diamonds, vodeća kompanija dijamanata u Holandiji i jedna od najvećih u Evropi. Ovdje se obrađuju, bruse i poliraju dijamanti, prenosi tajna najfinije obrade. Osnovana je 1840. godine i pripadala je porodici Coster. U vrijeme prije zatvaranja granica i pandemije posjetili smo ih.

Na ulazu u prostorije Costera zamoliće vas da upišete podatke o sebi, zemlji i jeziku koji govorite. Dio poslovne politike je i praksa da se posjetiocu kompanije omogući pratilac na maternjem jeziku. Dočekaće vas sa širokim osmijesima, otvoriti salone, počastiti kafom, uvesti u svijet glamura i sjaja.

Holanđanka Paulina Vilijamson dugo godina brusi i polira. Uspjelo joj je da izbrusi najmanji dijamant na svijetu, 16 puta manji od zrcnceta šećera. Ovaj, okom nevidljivi dijamant upisan je u Ginisovu knjigu rekorda.

„Ako nisi u stanju da se koncentrišeš na ovako male stvarčice, da im daš svu svoju ljubav, onda nisi u stanju da radiš sa dijamantima. Moraš imati neku tajnu vezu sa tim kamenčićima. Meni su, poslije svih ovih godina, ostali misterija. Radi se osam sati dnevno uz stalnu misao da radiš sa nečim veoma vrijednim, a da jedan pogrešan potez može cio dijamant uprostiti”, kaže Paulina.

Među izloženim eksponatima centralno mjesto zauzima Luculan, zaštićen plastičnom kupolom. Najveća ikada iskopana stijena dijamanta.Težak je 181,15 karata, vrijedan milion i po dolara i u posjedu je ove kompanije. Izložena je i kopija britanske kraljevske krune, sa svjetski poznatim dijamantom Koh i Noor, brušenim u radionicama Costera.

Neobrađena stijena dijamanta najčešće ima oblik piramide, kaže Bagrat Edilian, porijeklom iz Jermenije. Objašnjava: „Čak 55 odsto dijamantske stijene izgubiće se brušenjem u dijamantskoj prašini“.

Tokom prezentacije soba je zaključana, video kamere uključene, obezbjeđenje prisutno. Oko zgrade je dosta policajaca i stvorili bi se tu za nekoliko minuta ukoliko bi neko pokušao provalu.

Na stolu, u jednoj od 20 prostorija za prezentaciju, na plavoj plišanoj površini, naš pratilac pincetom ređa blistave kamenčiće dijamanata. Prvo najmanji, sa ciljem da se posjetilac impresionira objašnjenjem, da svaki od njih ima 58 strana. U polukrugu Bagrat Edilian niže njih pet. Težina im je jedan karat, zajedno.

Najvredniji dijamanti su river, modrobijeli, a visoko cijenjeni su i weselton, čisto bijeli. U tipologiji postoje još i top cape i cape, dijamanti boje svijetlog bijelog vina, ali oni nemaju tako visoku vrijednost.

Vrijednost dijamanta određuje i čistoća kamena. Čist dijamant je onaj u kome stručnjak koji ga posmatra lupom koja uvećava deset puta, ne može da vidi ništa osim čistog kristala, bez primjese ugljena ili vazduha. Cijenu, naravno, određuje i odnos ponude i potražnje.

„Možemo da zadovoljimo sve potrebe kupca. Tu su primjerci za stotinak eura, oni vrijedni par hiljada, do dijamanata koji koštaju i stotine hiljada”, priča Edilian dok mi na dlan stavlja dijamant težak pet karata, izbrušen na 72 strane i prepoznatljiv kao princezin brus. On je jeftiniji od briljanta, jer se tokom obrade gubi samo 25 odsto stijene. Košta 352.000 eura.

Među zaposlenima su ljudi 40 različitih nacionalnosti, a klijente uslužuju na 90 jezika. Samo u sektoru za Istočnu i Centralnu Evropu deset zaposlenih pokriva 29 istočnoevropskih zemalja, uključujući zemlje bivšeg SSSR-a i komunicira na 20 jezika.

Rukovodilac ovog sektora je Beograđanin Nenad Popović. U Amsterdamu se, kaže, našao slučajno, u međuvremenu je dobio holandsko državljanstvo, ali se nije prestao osjećati Srbinom. Otišao je iz rodnog Beograda kao mlad pravnik svjestan, da iako, osim srpskog i slovenačkog, govori šest jezika – engleski, njemački, italijanski, francuski, švedski, španski – nema nikoga s kim može razgovarati i na jednom od njih. Sjeća se riječi kolege, koji mu je na početku karijere u Geneksu rekao, da će, kad nauči da trguje sa dva seljaka, moći da prodaje i dijamante u Amsterdamu. „Nekako je ovaj savjet dobio snagu predskazanja”, sjeća se Popović.

U međuvremenu, naučio je holandski, češki i ruski, ali i umijeće da prodaje dijamante koje opisuje kao „ono što nije neophodno, mnogo košta, a svi bi željeli da imaju”. U Costeru je počeo kao prodavac, a onda je pad Berlinskog zida povećao priliv posjeta iz Istočne Evrope u Amsterdam i otvorio nove mogućnosti  Nenadu Popoviću.

„Tadašnji menadžment je smatrao da nam ne trebaju klijenti sa Istoka jer će, mislili su, ući bez para i samo praviti gužvu. Ipak, prihvatili su moj predlog da probamo. Krenuli smo prvo sa turističkim grupama iz Češke i te godine, za tu zemlju i za te prilike, napravljen je nevjerovatan obrt – 40.000 eura.  Rukovodstvo kompanije promovisalo me u menadžera, počeo sam da vodim brigu o tom tržištu i danas je godišnji obrt čitavih 5 miliona eura”, kaže Popović. Potom precizira: „Kupci su prije svega Rusi, pa Poljaci, oni vole nakit i kupuju lijepe i elegantne stvari. Veliki posao napravili smo i sa baltičkim zemljama, posebno sa Litvanijom. Od marta do oktobra stigne i po 200 autobusa iz Litvanije, ali dolaze i Mađari kod kojih se austrougarska tradicija i danas osjeća. Od 1992. do 1995. Česi su stizali masovno. Sada je za njih Holandija postala manje interesantna jer se više ne osjećaju zatvoreni i nemaju osjećaj da trebaju da vide Evropu za 24 sata”.

A naše zemlje? „Najveći kupci su iz Slovenije, iako svi bivši Jugosloveni vole nakit. Slovenci dolaze oko 1. maja. To su dani praznika Oslobodilne fronte i Uskrsa. Najskuplji dijamant koji je jedna Slovenka kupila, koštao je oko 90.000 eura. Iz Hrvatske je više individulanih posjeta nego organizovanih turističkih grupa. To su ljudi koji lijepo pazare. Obično poslovan svijet. Sa prostora Srbije i Crne Gore nema turističkih grupa. Imali smo individualne prodaje. Ništa spektakularno. Dijamanti vrijedni par hiljada eura. Srećom, naši ljudi nisu poput Amerikanaca, za koje je jedini kriterijum kvaliteta, veličina kamena”, nastavlja Popović.

Muškarci su, u principu, jednostavniji i lakši kupci, tvrde prodavci u Costeru. Muškarac koji kupuje dijamant dami ima povjerenje u prodavca, žene su opreznije, duže zagledaju, a najčešće ne znaju šta zaista hoće. Na prodavcu je da osjeti ukus, procijeni koliko je novca dama spremna da potroši, i odabere dobru ponudu.

Generalno, objašnjava Popović, a na osnovu dugogodišnjeg iskustva, žene sa Balkana, Ruskinje, Poljakinje i Mađarice kupuju same, uz komentar koji je često čuo: „Sama sam zaradila, sama i kupujem”. Dankinje, Finkinje i Norvežanke rijetke su posjetiteljke. Baš kao i Holanđanke – sklonost ka skupocjenom dotjerivanju strana je tvrdom protestantskom vaspitanju.

Rijetki kupci su naši ljudi na privremenom radu u inostranstvu. Rijetko svaraćaju i Francuzi. Radije, po cijenama i 30 odsto višim nego u Amsterdamu, trguju u francuskim draguljarnicama. Turska i arapska žena uvijek bira, ali kupuje isključivo – on.

Zvučna imena

Trgovala su ovdje brojna zvučna imena, ali u Costeru nerado otkrivaju imena klijenata. Ipak, saznajemo, da je Lučano Pavaroti ovdje kupio lijepu i veliku narukvicu, da je trgovala Elizabet Tejlor, ali i da je u njihovim prostorijama promovisala svoj parfem white diamonds. Pazario je i Ivo Pogorelić, Đerđ Ligati mađarski kompozitor, dosta operskih diva koje u Amsterdamu gostuju…

Nijedan političar sa prostora bivše Jugoslavije nije upisan u kartoteku posjetilaca ili kupaca.

Kućna dostava

„Nazovu nas, kažu nam koji kamen i koje težine i kvaliteta žele i mi ga isporučimo na adresu”, objašnjava Nenad Popović.

Bude i posebnih zanimljivosti. „Bilo je slučajeva da muškarac dami kupi psten od dva karata, klekne i zaprosi je. Zamislite, jednom je ona odgovorila da će razmisliti. Ali, to je izuzetak. Nevjerovatne su reakcije žena kada tokom prezentacije na njen dlan stavimo dijamant vrijedan 250.000 eura. Mislimo da se tog momenta osjeća kao kraljica svijeta”.

Lidija KOJAŠEVIĆ-SOLDO