Svake jeseni na planinama sjevera Crne Gore nesavjesni vlasnici ostavljaju stare i bolesne životinje da skapaju od gladi i mraza ili postanu plijen vukovima. Nadležnima nedostaje i kapaciteta i volje da stanu nakraj tom načinu zlostavljanja životinja
Nekoliko napuštenih konja zazimilo je ove godine na Bjelasici. Stare i bolesne životinje ostavljene su na nemilost vukovima, gladi i mrazu. Kao i mnogo puta do sada, u jesen, kad zdižu (silaze) s katuna, pojedini nesavjesni vlasnici, na taj način, rješavaju se životinja koje im više ne mogu biti od koristi. Nije tako samo na Bjelasici, situacija je, kažu ekološki aktivisti, slična na mnogim katunima na sjeveru države.
Grupa Kolašinaca, sredinom decembra, apelovala je na nadležne da se spasu konji koji su, kako su kazali, ostavljeni u pola metra snijega na planini.
,,Jedan Kolašinac i jedan Bjelopoljac ostavili su namjerno konje na planini. U više od pola metra snijega, bez hrane i na meti zvijeri, konji su osuđeni na smrt. To se ponavlja svake godine. Apelujemo na nadležne da se, ako se ikako može, spasavaju ti konji. Viđeni su na katunu Vranjak. Znamo i ko su vlasnici“, piše u izjavi koju je potpisalo nekoliko ljubitelja prirode iz Kolašina.
Na tome se završilo. Konji narednih dana nijesu viđani po Bjelasici, pa se ne zna da li su vlasnici, ipak, došli po njih ili su životnje uginule. Nadležni se nijesu oglašavali. A nijesu ni krenuli u akciju spasavanja životnja, pa je slučaj ubrzo zaboravljen.
Na temu napuštanja i zanemarivanja životnja u Kolašinu je teško naći sagovornika, čak i među onima čiji bi posao trebalo da bude rješavanje tih problema, odnosno, sankcionisanje nesavjesnih vlasnika.
„Koliko mi je poznato takva situacija ponavlja se svake godine“, kazala je Monitoru Danijela Vuksanović, vlasnica privremnog prihvatilišta za napuštene životinje. „Kad vlasnik procijeni da im je, recimo, konj suvišni trošak, te da ga više ne može izrabljivati, on ga ostavi na planini da ugine. Ne ostavljaju samo konje, već i mačke i pse. Takvo stanje će se ponavljati u nedogled, sve dok ne bude bar jedan vlasnik sankcionisan u skladu sa zakonom. To jest, sve dok se građani ne oslobode licemjerja i prijave takve vlasnike“.
Ona skreće pažnju na sve više napuštenih vlasničkih pasa i mačaka na ulicama grada. Objašnjava da „ekonomska kriza uvijek poveća broj napuštenih životnja“.
Vuksanovićeva tvrdi da se nadležne službe ne bave tim problemom na adekvatan način. Prema njenim riječima „pisanje lokalnih planova, bez volje da se realizuju, neće olakšati životinjama“. I dodaje: „Napuštanje životinje je, prema našim zakonima, samo prekršaj. Međutim, nije mi poznato da je iko ikad kažnjen čak i novčano zbog toga. U većini slučajeva, nesavjesni vlasnici će kazati da nemaju novca da se brinu o životnji. Međutim, često je riječ samo o surovosti i nedovoljnoj osviještenosti. U svakom slučaju, lokalna zajednica i država trebalo bi da imaju mehanizme da izađu na kraj sa tim problemom. Svjedoci smo da nije tako“.
Nekoliko nezbrinutih konja koje su vlasnici, takođe, zaboravili, dočekali su, početkom decembra, snijeg i mrazeve na ulicama Žabljaka. Komunalne službe u tom gradu danima nijesu mogle da nađu rješenje za izgladnjele životinje niti da saznaju ko su vlasnici. Konji su, navodno, početkom jeseni pušteni na ispašu po obroncima Durmitora. S prvim snijegom životinje su se spustile do grada.
„Činjenica je da se ljudi neodgovorno ponašaju prema svojim životinjama. Konji šetaju kroz grad, mi upozoravamo, ali ne znamo više šta da radimo. Najveća opasnost je kada se nađu na putu“, kazao je povodom tog slučaja načelnik žabljačke Komunalne policije Milika Ostojić.
On je objasnio da su zvali veterinarsku službu. Međutim, kako konji nijesu bili „čipovani“, to jest, nijesu evidetnirani kao ostale domaće životinje, nemoguće je bilo utvrditi ko su vlasnici. U tom gradu nemaju mjesto, ali ni finasijskih kapaciteta, za brigu o napuštenim životinjama.
Iz Durmitorske inicijative i KOR-a više puta su upozoravali da napušteni konji ugrožavaju i bezbjednost vozača na dijelu magistralnog puta Šavnik – Žabljak – Pljevlja. Naročito je opasno, kažu, na dionicama koje tokom noći nijesu osvijetljene.
Problem napuštenih životinja na Žabljaku postoji odavno. Uobičajeno je da konje tokom ljetnje sezone koriste za jahanje u turističke svrhe, a kada dođe jesen, vlasnici ih puste da lutaju po planini. Uprkos tome, nijedan postupak nije pokrenut zbog nebrige i napuštanja životinja.
Vuksanovićeva tvrdi da u svakoj opštini treba da postoji prostor koji bi poslužio za privremeno zbrinjavanje napuštenih životinja. A nijedna opština na sjeveru nema te kapacitete. Pored novca, objašnjava ona, kod zaposlenih u nadležnim službama često nedostaje i senzibilnosti i znanja za postupanja u slučnim situacijama.
Zakonom o zaštiti dobrobiti životnja precizirano je da je „zabranjeno napuštati domaću životnju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životnju i druge životnje koje se drže pod nadzorom“. Kaznenim odredbama tog zakona predviđena je novčana kazna od 800 do 25.000 eura za sve one koji, napušte domaću životnju ili kućnog ljubimca. Iste sankcije predviđene su i za vlasnike koji ne obezbijede životnji životne uslove koje odgovoraju njenim potrebama.
Sve učestalije napuštanje domaćih životnja brine i region. Hrvatska organizacija Prijatelji životinja pokrenula je peticiju sa zahtjevom da se taj čin tretira kao krivično djelo i sankcioniše zatvorskom kaznom. Oni upozoravaju da je sve veći broj napuštenih goveda, koza, ovaca, magaraca, konja i drugih životinja „koje su postale žrtve svojih neodgovornih vlasnika“. Prijave koje bi trebalo da dovedu do sankcionisanja počinilaca novčanom kaznom, objasnili su u orgnizaciji Prijatelji životnja, „uglavnom ne završe osudom“.
Problem sa krdima napuštenih konja, u ovo doba prošle godine, imali su i u blizini Sarajeva, ali i u mnogim mjestima u Srbiji. Ni region se, dakle, ne može podičiti ažurnim postupanjem nadležnih u otkrivanju i sankcionisanju nesavjesnih vlasnika.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ