Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NELEGALNI OBJEKTI U NACIONALNIM PARKOVIMA: Divljom gradnjom na divlju ljepotu

Objavljeno prije

na

O broju divljih objekata u pet nacionalni parkova preciznih podataka nema. JU NPCG u posljednjih pet godina registrovala je 270 slučajeva nelegalne gradnje. Ekolozi tvrde da ovakvih objekata samo u NP Durmitor ima preko 1.500

 

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović najavio je,više puta protekle sedmice, povlačenje plana privremenih objekata u Nacionalnom parku Durmitor i obećao da se ništa neće graditi uz put od rampe ka Crnom jezeru.  Plan privremenih objekata, kazao je, nije „sveto pismo“ pa da se od njega ne može odustati. Čak se i
OO DPS-a zahvalio građanima što su zaštitili Crno jezero.

A krajem radne semice, u petak u tri sata, na sajtu ovog ministartsva objavljen je poziv za pripremu Programa privremenih objekata za NP Durmitor od 2019. do 2023:  ,,U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi što veći stepen transparentnosti i omogući prethodno učešće zainteresovane javnosti, a posebno zainteresovanih korisnika prostora odnosno lokalnog stanovništva u opštinama Žabljak, Pljevlja, Mojkovac, Plužine i Šavnik, Ministarstvo je pripremilo odgovarajući Upitnik. Upitnik je potrebno popuniti u periodu od 12.04.2019. godine do 22.04.2019. godine i isti dostaviti na adresu javna.rasprava@mrt.gov.me’’.Toliko o javnim obećanjima.

Na pitanja Monitora ministarstvu o tome koliko je nelegalnih objekata u Nacionalnim parkovima podignuto u posljednjih pet godina, a koliko legalnih, iz ministarstva nijesmo dobili odgovore. Posljednji put iz ovog ministarstva su objavili da je tokom 2015. godine registrovano 57 slučajeva nelegalne gradnje u nacionalnim parkovima. Precizne statistike do danas nema.   Ažurniji su bili u JP Nacionalni parkovi CG. Po njihovim podacima u posljednjih pet godina služba zaštite ovog javnog preduzeća evidentirala je 270 slučajeva nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru zaštićenih područja (vidi boks). Svi slučajevi su, kažu, procesuirani Upravi za inspekcijski nadzor na dalje postupanje. U periodu od 2014. do 2018. najviše nelegalne gradnje je zabilježeno na Skadarskom jezeru- 170 slučajeva, slijede NP Durmitor 57, Lovćen 23, Prokletije 13 i Biogradska gora svega sedam registrovanih slučajeva.  Podaci nevladinih organizacija se drastično razlikuju, govore da je samo u NP Durmitor sagrađeno preko 1.500 divljih objekata.  Još 2014. Vlada je napravila plan kojim 12 kilometara kvadratnih treba izuzeti iz NP Durmitor jer je devastiran divljom gradnjom.  Darko Stijepović, direktor Centra za razvoj Durmitora, za Monitor kaže da su prvi slučajevi divlje gradnje unutar NP Durmitor zabilježeni početkom ’90-ih. Međutim, tada su graditelji sankcionisani. Što nije bio slučaj kada je 2007. godine divlja gradnja na Durmitoru doživjela procvat, uz prećutno ohrabrivanje vrha vlasti.  Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon, smatra da je pored nelegalnih objekata veliki problem i povezane nelegalne uslužne djelatnosti koje nestručno  obavljaju nekompetentni ljudi: ,,Umjesto što se vodi besmislena priča o planu privremenih objeka, koja je prihvatljiva jedino onim krugovima koji ne samo da ne shvataju prirodu nacionalnih parkova, već ni očekivanja posjetilaca, u resornom Ministarstvu održivog razvoja i turizma bi trebalo da se skoncentrišu na uklanjanje svih divlje izgrađenih objekata i objasne javnosti kako je do toga došlo u ovolikom alarmantnom obimu a da Vlada nije zaštitila javni interes’’.

Koliko je Vladi kontinuiteta do javnog i ekološkog interesa, jasno je bilo 2015. kada su predložili da nacionalni parkovi iz javnog preduzeća prerastu u oblik privrednog društva. Tada je štampa objavila da se priprema odluka o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Nacionalni parkovi CG. Čija bi djelatnost, između ostalog, bila  izrada vazdušnih svemirskih letjelica, keramičkih pločica, pogrebne djelatnosti, proizvodnja borbenih vojnih vozila, popravka satova… Bila je to, kazali su nadležni, samo radna verzija.

,,Čini mi se da je cilj da se konačno vefirikuje to da ne važi više da su NP javno dobro i da tako treba da se ponašamo prema njima i čuvamo ih. Da i to može da se valorizuje i da se naplati i proda kao što su svojevremeno prodali pola trga na Žabljaku’’, kaže Stijepović.

Ekolozi, a i podaci institucija, govore da su divljom gradnjom ugroženi svi nacionalni parkovi. Stanje je najalarmantnije u NP Durmitor, iako je ovo jedini NP u Crnoj Gori koji je još 1980, zajedno sa Tarom, stavljen pod zaštitu UNESCO-a.

Da li je cilj da se Durmitor izbaci sa liste UNESCO da bi lakše mogli da grade, pita se Stijepović. On tvrdi da zvanična politika vodi uništenju nacionalnih parkova. ,,Država gradi puteve unutar NP, žičare, skijališta, staze, siječe se šuma, sve je to divlja gradnja – bez dozvole, elaborata, bez studija o uticaju na životnu sredinu. Mijenja se geomorfološka struktura,  a narušava ekološka ravnoteža’’.

Na početku pomenuti ministar je nedavno u debati na TV, na kritike za ,,razvojne” planove gradnje na Crnom jezeru, dobacio – Što je alternativa -Srednji vijek? A možda da prirodu, barem onu zaštićenu, ne diramo i oslobodimo je naše strategije razvoja?

 

NACIONALNI PARKOVI CG: I građani da prijave

Služba zaštite NP Durmitor 2018. godine je registrovala 7 slučajeva nelegalne gradnje objekata koji su upućeni nadležnim inspekcijskim organima. Služba zaštite NP Biogradska gora registrovala je 3 slučaja nelegalne gradnje. Za nelegalnu gradnju na prostoru NP Skadarsko jezero sačinjeno je 95 Zapisnika koji su proslijeđeni nadležnim inspekcijskim organima (građevinska inspekcija MORT). Služba zaštite NP Lovćen je registrovalajedanslučajnelegalnegradnje. Služba zaštite NP Prokletije 2018. godineobavila je sedamkontrola, tj. prijava nelegalne gradnje Urbanističko-građevinskoj ispekciji.

Tokom 2017. Upravi za inspekcijski nadzor procesuirano je 30 slučajeva u NP Durmitor, sedamnelegalnegradnjei drugih nedozvoljenih promjena u prostoru. U NP Lovćen evidentirano je sedam slučajevanelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru, u NP Prokletije četiri i u NP Biogradskagora trislučajanelegalnegradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru.

Na prostoru petnacionalnihparkovatokom 2016. godine, Službe zaštite su registrovale slučajeve nelegalne gradnje – u NP Lovćen evidentirana su dva slučaja bespravne gradnje. Na području NP Skadarsko jezero evidentirano je ukupno 13, a na području NP Durmitor 10 slučajeva nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru.

U NP Durmitor, 2015. godine, registrovanasudvaslučajanelegalnegradnje. NP Skadarsko jezero je evidentiralo 50 slučajeva nelegalne gradnje. Služba zaštite NP Lovćen je uočila ievidentiraladevetslučajevadevastacijeprostora, a u NP Prokletije prijavljena su dva pokušaja.

Tokom 2014. godine NP Durmitor registrovano je osam slučajeva nelegalne gradnje, u NP Biogradskagorajedanslučajnelegalnegradnje, u NP Skadarsko jezero 12 slučajeva nelegalne gradnje i drugih oblika devastacije prostora. U NP Lovćen Služba zaštite je uočila i evidentirala 4 slučaja nelegalne gradnje i devastacije prostora.

U JP NPCG naglašavaju da su u okviru nove veb platforme (www.nparkovi.me) razvili aplikaciju na kojoj postoji opcija, da svaki savjesni građanin, Nacionalnim parkovima prijavi sve pojave koje spadaju u domen nelegalnih aktivnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo