Sadašnji vlasnici Solane, sakriveni iza zbirnog kastodi računa u Hipo Alpe Adria banci, očito ne mare previše za proizvodnju soli.
,,Eurofond, koji je na berzi otkupio akcije Solane za manje od milion eura, interesuje 15,2 miliona kvadratnih metara zemljišta, koje pripada Solani. U minulom periodu napravili su dubioze, drastično smanjili proizvodnju i broj radnika, izgubili tržišta”, kazao je nedavno član Opštinskog sindikalnog povjereništva Ulcinja Ivo Latković, koji je dugo radio u Solani.
RADNICI: Njegove preostale kolege suočavaju se od maja 2005. godine, kada je u Solani uveden stečaj, s pravom dramom. Od nekadašnjih 330 zapošljenih u tom gigantu, danas ih ima tek 80! Duguju im se tri plate, koje su u prosjeku niže od sto eura! Kako tvrde, porezi, doprinosi i zdravstveno osiguranje nijesu im uplaćeni četiri godine, pa radnici (zbog neovjerenih knjižica) ne mogu da se liječe, a ni oni koji su stekli uslove ne mogu u penziju jer im nije povezan radni staž. ,,Mi smo šikanirani, ponižavani i ćerani da radimo u najtežim uslovima za tri eura dnevno”, kazali su Monitoru, insistirajući na anonimnosti.
Njih, međutim, još više brine neizvjesna budućnost Solane. Tvrde da je na skladištima tog preduzeća u 2010. godini bilo bar 20 hiljada tona soli u vrijednosti od milion eura, a da sada nema ni kilograma! ,,Da li to znači da će neko iz ovog grada da pobjegne s milion eura u džepu, zatvori firmu i 80 radnika pošalje na biro rada”, pitaju se radnici Solane. U poslovodstvu tog umirućeg preduzeća tvrde da na lagerima ima svega 1.500 tona soli, što nije dovoljno za realizaciju već zaključenih ugovora o isporuci. Smatraju da će preduzeće završiti u klasičnom stečaju. Radnici navode da nijesu izmireni ni povjerioci, što ne negiraju ni u rukovodstvu Solane. Osnovni problem u izmirivanju povjerilaca leži, kako objašnjavaju, u činjenici što su berbe soli bile ispod planiranih. A kako bi moglo biti drugačije ako se zna da je prošle godine berba počela sredinom septembra. U sretna vremena, ona se tada obično završavala. Počinjala bi između 10. i 15. avgusta.
HOTELI: Niko se, kako se čini, previše ne uzrujava zbog propasti Solane i radničkih muka. Ćute Vlada i njene institucije, kao i lokalna vlast u Ulcinju. Zašto se tako olako mire sa činjenicom da nakon punih 77 godina nestane još jedan simbol i privredni gigant? Nije valjda samo zato što se vjeruje da je stvarni vlasnik Solane kontroverzni biznismen Veselin Barović. Možda u tome treba tražiti i razlog što su autori Prostornog plana Crne Gore predviđeli na tom prostoru od preko 15 miliona kvadratnih metara, u zaleđu ulcinjske Velike plaže, turističko naselje. Neki su kreatori tog dokumenta čak tvrdili da Solana, jedna od deset u svijetu u kojoj se slani kristali još proizvode na klasičan način, uz pomoć sunca i vjetra, „devastira prirodnu okolinu i da je s ekonomskog i ekološkog aspekta bolje da se pretvori u turistički kompleks”!? No, takav naum će teško biti ostvarljiv, jer se uglavnom radi o močvarnom zemljištu, a na tom ogromnom prostoru ima i živog blata!
PTICE: Na Solani je uz polja soli, uvijek bilo na desetine hiljada ptica. Taj prekrasni močvarni prostor idealno im je mjesto, njihova baza na putu sa sjevera Evrope i iz Sibira prema Africi i obratno. Ova ,,kulturna laguna” stjecište je 265 vrsta ptica, od kojih je 138 rijetkih i zaštićenih u svijetu, zbog čega je Solana uvrštena u međunarodno značajno područje za ptice (IBA). A posmatranje ptica danas je u svijetu biznis profitabilniji od nautičkog turizma! Solana je tokom proljeća prolazna stanica za više od 40.000 selica dnevno! Slično stanište ne postoji niđe u okruženju. Njemački ambasador u Podgorici Peter Plate rekao je da je Ulcinj omiljena destinacija za njemačke turiste, jer samo u tom gradu postoje određene vrste ptica koje oni dolaze da vide. ,,Taj ptičji fond treba sačuvati za sve ljubitelje ptica i u budućnosti”, poručio je Plate.
Naučnici tvrde da ptice igraju centralnu ulogu u ekosistemu i da su upravo one indikator ,,zdravlja” i stepena očuvanja prirodne okoline. I blato u Solani veoma je ljekovito. Prema istraživanju nekih instituta u Rusiji i Sloveniji, ono obiluje visokokvalitetnim sastojcima koji imaju široku primjenu u medicinske i kozmetičke svrhe. Inače, nijedna solana na Mediteranu, koja je prestala da radi, nije betonirana – postala je ili ribnjak, uzgajalište račića ili služi za razvoj ekoturizma. Oko 70 odsto solana na Sredozemlju uživa nacionalnu zaštitu. Sve su te činjenice dobro poznate vlasnicima Solane i državnim organima u ovoj zemlji, pred čijim očima, ovaj gigant, osnovan davne 1934. godine, nedostojno umire.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice