Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEDOSTAJE LJEKOVA ZA HIV POZITIVNE OSOBE: Pacijenti uznemireni, nadlažni bez pravog odgovora

Objavljeno prije

na

Udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, obratilo se više pacijenata sa molbom da im se pomogne u nabavci ljekova koje moraju redovno da uzimaju

 

Prethodnih dana udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, za pomoć obratilo se više pacijenata. Razlog je – nedostatak ljekova koje uzimaju.

,,Nedostaje terapija za neke pacijente, ali i pravi odgovor nadležnih zbog čega je nema. Terapiju pozitivni na HIV moraju da uzimaju doživotno i redovno, svakog dana u određeno vrijeme. U slučaju da ostanu bez ljekova, vrlo lako se može dogoditi povećanje virusnih kopija u krvi pacijenta, čime se pogoršava zdravstveno stanje i nastaje mogućnost prenosa HIV infekcije”, navodi se u dopisu koji je ta fondacija prije desetak dana uputila Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Montefarmu, a u koji je Monitor imao uvid.

Inficirani HIV-om imaju problem sa dobijanjem dva lijeka, isentresa i prezista, koja su dio antiretrovirusne terapije, koju ne smiju da prekidaju. To znači da nikako ne smije da dođe do nestašice ljekova.

Iz Apoteka Crne Gore Montefarm, koje nabavljaju ljekove za pacijente sa HIV-om, za Monitor objašnjavaju da se stocrin, još jedan od ljekova u terapiji koju dobijaju HIV pozitivne osobe, više ne proizvodi. Prilikom pregovora u Ministarstvu zdravlja, u decembru prošle godine, Komisija za pregovore je predočila dobavljaču predlog ljekara Klinike za infektivne bolesti da se strocin skine sa Liste ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG). ,,Predstavnici proizvođača Merck Sharp & Dohme d.o.o (MSD), biofarmaceutske kompanije, na sastanku su se saglasili sa predlogom”, kazali su.

Sa time su upoznati i infektolozi koji prate liječenje HIV pozitivnih pacijenta. Oni su,  kako navode iz Montefarma, reagovali uključivanjem adekvatne terapijske zamjene, što je uobičajena praksa kada nedostaje određeni lijek.

Na posljednjem tenderu za prezist nije bilo ponuda od dobavljača od koga su do sada dobijali lijek.

Infektolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uložili su, prema riječima izvršnog direktora Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Borisa Vuksanovića, napor da pacijentima olakšaju uzimanje terapije. Početkom ove godine, uveden je novi lijek – isentres, od 600 miligrama. ,,Od početka distribucije tog lijeka imamo problem sa njegovom nabavkom i  rokom trajanja. Pacijenti uzimaju terapiju mjesečno, a rok lijeka je bio do kraja marta ove godine. Trenutno je nabavljen lijek koji težimo da zamijenimo, isentres od 400 miligrama, da bismo olakšali pacijentima uzimanje terapije. No, nikako da do toga dođe”, navodi se u pomenutom dopisu.

Vuksanović ističe da su pacijenti zbunjeni, jer se upotreba ta dva lijeka razlikuje. ,,Obraćaju nam se u strahu da ne pogriješe pri konzumiranju terapije. Sve informacije koje imamo od nadležnih institucija dobili smo putem medija. To je nedopustivo, jer smo jedino udruženje za HIV i virusne hepatitise koje okuplja ne samo inficirane, već i njihove porodice i prijatelje kako bismo pomogli u njihovoj reintegraciji u društvo, a pacijenti nam se stalno obraćaju”, kaže Vuksanović za Monitor.

Isentres je, kako navode iz Montefarma, dostupan pacijentima u obje jačine, a rokovi trajanja ističu u 2023. i 2024. ,,Proizvođač garantuje da je lijek bezbjedan za primjenu do datuma naznačenog na kutiji i to je jedini relevantni podatak kojim se vode naši farmaceuti prilikom izdavanja lijeka na recept. Nakon isteka roka, lijek se povlači iz prometa i nema bojazni od njegove dalje distribucije”, navode u odgovoru Monitoru.

O budućnosti terapije za dva pacijenta koji su se javili udruženju za HIV i virusne hepatitise i koji uzimaju prezist, ne zna se gotovo ništa. ,,Neprihvatljivo nam je da se sve završi na tome što tender nije prošao. Uporno nema nabavke tog lijeka a u pitanju je život pacijenata. Mi smo im  u saradnji sa Savjetovalištem za HIV pri Institutu za javno zdravlje (IZJZ) i Klinikom za infektivne bolesti obezbijedili ljekove za mjesec dana, ali šta dalje?”, pita se Vuksanović.

Na probleme u proizvodnji, odluke proizvođača da zaustave plasman određenog lijeka ili infektologa, koju terapiju će primijeniti, iz Montefarma, tvrde, ne mogu da utiču. ,,Važnost antiretroviralne terapije nam je poznata, kao i mnogih drugih koje se koriste u različitim protokolima liječenja. Međutim, nabavku ljekova za HIV pozitivne pacijente vršimo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kao i za sve ostale terapije za liječenje rijetkih oboljenja. Drugim riječima, ne uvozimo ljekove direktno od proizvođača”.

Prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989, do kraja 2020. godine, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 318 osoba inficiranih ovim virusom. Gotovo polovina ih je u momentu otkrivanja infekcije bilo u posljednjem, najtežem stadijumu te infekcije – AIDS-u. U istom periodu 61 osoba je umrla od AIDS-a. Podaci za 2021. godinu još nijesu dostupni. To je zvanična statistika. Pitanje je koliki je stvaran broj inficiranih HIV-om, jer Crna Gora ima nisku stopu testiranja na tu infekciju.

Terapija za HIV se u Crnoj Gori primjenjuje od 1998. Do sada su, prema riječima Vuksanovića, Ministarstvo zdravlja, kao i Nacionalni fond za zdrastveno osiguranje nalazili način da pacijentima obezbijede redovno snabdijevanje. ,,Neko se igra sa zdravljem građana. Ako država nije u stanju da brine o građanima i nabavlja ljekove kao što rade za sve druge bolesti, treba pacijentima omogućiti  nabavku terapije van Crne Gore i refundirati sredstva utrošena za to, kako ne bi prekidali liječenje”, predlaže izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise.

Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na pitanje da li bi takav prijedlog bio prihvatljiv.

 

Povećan priliv upita osoba sa HIV-om iz Ukrajine da nastave liječenje u Crnoj Gori

,,Zbog rata u Ukrajini, imamo povećan priliv upita osoba koje žive sa HIV-om, a koje dolaze iz te zemlje, o tome kako da nastave liječenje u Crnoj Gori. Zbog trenutne situacije sa nedostatkom ljekova, važno je napomenuti da, ukoliko pacijent ne uzima terapiju, može doći do rasta ili povećanja kopija HIV virusa u organizmu, i lakšeg prenosa infekcije”, upozorava za Monitor izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Boris Vuksanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je do sada imala dobar odgovor na HIV infekciju, ali bez adekvatne procedure ili zbog loše komunikacije između državnih resora, može se povećati broj novoinficiranih osoba.

Na osnovu odluke Crne Gore, objavljene u Službenom listu, sve izbjeglice iz Ukrajine imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od godinu dana.

Iz Ministarstva zdravlja nedavno je saopšteno da je prva državljanka Ukrajine koja se porodila u Kliničkom centru Crne Gore jedna od više desetina državljana/ki te zemlje koji su u našoj državi dobili punu zdravstvenu zaštitu. Među njima ima i onkoloških pacijenata. ,,Državljani Ukrajine koji imaju potrebu za bilo kojom zdravstvenom uslugom u Crnoj Gori to pravo ostvaruju pod istim uslovima i ravnopravno sa svim stanovnicima Crne Gore. Prethodno je samo neophodno da se prijave Direkciji za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom u okviru Ministarstva unutrašnjiih poslova Crne Gore”, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Vuksanović poziva nadležne da zajedničkim djelovanjem spriječe širenje HIV infekcije u Crnoj Gori.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo