Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEBOM OD KOTORA DO LOVĆENA: Žićara za bogate

Objavljeno prije

na

Nakon 90 godina, niz Lovćen se ponovo sija žičara. Namijenjena je uglavnom za kruzer turiste i bogaćenje domaćih tajkuna. Koncesionar obećava da će uskoro biti dostupni novi sadržaji – hajking i bajking ture, bob staze i amfiteatar. A kao izraz dobre volje za građanstvo će biti upriličen besplatni koncert

 

Žičara Kotor Lovćen, sa koje se pruža pogled na  jedan od najljepših zaliva na svijetu, otvorena je 14. avgusta.

Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Kotora, i vodi do lokaliteta Kuk, na planini Lovćen, na 1.348 metara nadmorske visine. Tokom vožnje pruža se pogled na tvrđavu Goražda, poluostrvo Vrmac, kotorski i tivatski dio zaliva, Lušticu, otvoreno more sve do Jaza…
Projektovani kapacitet 48 gondola je na nivou od 1.200 putnika po satu, a putovanje od stanice Dub do stanice Kuk traje nepunih 11 minuta.

Žičara je izgrađena za 13 mjeseci – radovi su počeli u julu 2022. kada je svečano postavljen kamen temeljac.

Koncesioni ugovor o gradnji žičare Kotor-Lovćen potpisali su 15. decembra 2021. godine predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijum Leitner žičara Kotor 1350, koji čine preduzeća Novi Volvox iz Podgorice i italijanski Leitner. Konzorcijum je nakon toga, u februaru 2022. osnovao preduzeće Žičara Kotor Lovćen u kojem Novi Volvox ima 80 odsto vlasničkog udjela, a Leitner 20 odsto.Novi Volvox je u aprilu ove godine, uz saglasnost Vlade, prenio vlasnički udio na svog vlasnika, preduzeće Seed Capital Partners, čiji je vlasnik Milan Ivanović, pokazuju podaci iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Investicija je procijenjena na 20 miliona eura, a prema ugovoru koncesionar će koristiti žičaru, sa propratnim sadržajima, 30 godina, nakon čega će ona pripasti državi. Koncesiona naknada iznosi 15 odsto neto vrijednosti profita od upravljanja žičarom i pratećim sadržajima.

Bivša DPS vlast je decenijama najavljivala gradnju ovog projekta. Tako su 2009. obećavali gradnju najduže žičare na Jadranu koja će koštati 30 miliona eura, a 2016. raspisali međunarodni konkurs za izgradnju žičare od Kotora preko Lovćena do Cetinja, koja bi s 14.7 kilometara bila najduža na svijetu i u kojoj bi vožnja od Kotora do Cetinja trajala 43 minuta.

Sve je ostalo samo na predizbornim obećanjima, dok nova vlast nije sklopila angažman sa tajkunima koji su se obogatili za vrijeme DPS vladavine.

Firma Novi Volvox doo u većinskom je vlasništvu firme Seed Capital Partners – Milana Ivanovića, brata od strica Vladana Ivanovića, koji je ranije bio i u vlasničkoj strukturi firme Novi Volvox. Vladan Ivanović važi za bliskog prijatelja Mila Đukanovića. Vlasnik Atlas Grupe Duško Knežević kazao je prije nekoliko godina da su braća Vladan i Miodrag formalni vlasnici luksuzne kuće kod Vile Gorica koja je vrijedna oko 10 miliona eura, a koja je zapravo u vlasništvu Mila Đukanovića.

Monitor je već pisao da je firma Novi Volvox i u vrijeme bivše vlasti godinama bila na samom vrhu liste firmi  najvećih pojedinačnih poslova sa državom, te da je Miodrag Ivanović, bivši predsjednik borda državne Pobjede, jedan od aktera afere Telekom. Vladan Ivanović je i vlasnik kompanije Master Inženjering koja je izgradila zgradu u centru grada, u Ulici Vuka Karadžića, u kojoj je smještena Prva banka.

Na ove činjenice, u jeku slavlja oko otvaranja žičare, upozorio je i MANS: ,,Umjesto oduzimanja imovine, tajkuni nastavljaju sa bogaćenjem pod pokroviteljstvom aktuelne Vlade”.

,,Za sve koji misle da je preskupa cijena vožnje žičarom Kotor-Lovćen (13 eura u jednom smjeru, povratna karta 23 eura, koncesija na 30 godina), da znaju kome ide njihov novac. Podsjećamo kakva je veza žičare Kotor-Lovćen i najpoznatije ‘ničije kuće’ u Podgorici. Vrlo je jednostavno”, napisali su iz MANS-a na Tviteru.

Vožnju novootvorenom žičarom sebi mogu da priušte samo oni sa dubljim džepom. Porodična vožnja za četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece, košta 72 eura. Samo za karte. Vožnja za djecu mlađu od dvije godine je besplatna, a povoljnosti su definisane i za OSI, pa cijena karte za njih u jednom smjeru iznosi sedam eura, odnosno 12 eura za oba pravca.

Ko hoće da se osvježi ili nešto prezalogaji u restoranu pored žičare, moraće dobro da plati. Cijena kafe se kreće od 2,60 do pet eura, dok sokovi i pivo koštaju po 4,20 eura. Flaširana voda košta od dva pa do čak šest eura. Prirodni sokovi i alkoholna pića mogu dostići cijenu od čak devet eura po čaši, čaša vina košta 12 eura…, porcija maslina košta šest, pjat sira ili suhomesnatih proizvoda 18 eura…

,,Generalno, mislim da povratna karta za taj užitak i za taj doživljaj koji nikada u životu nećete zaboraviti, zaslužuje da košta koliko četiri pića u nekom lokalu u Budvi”, izjavio je premijer Dritan Abazović na prozivke da je vožnja žičarom skupa za domaće stanovništvo čija je minimalna plata iznosi svega 450 eura, dok je prosječna zarada 791 euro.

U Analizi opravdanosti ostvarivanja javnog interesa davanjem koncesije za realizaciju projekta žičare Kotor-Lovćen, koju je radila Vlada Duška Markovića 2019. godine, objašnjava se da bi izgradnja žičare znatno umanjila saobraćajnu opterećenost starog puta Kotor-Lovćen, takozvanih serpentina, koje su proglašene za kulturno dobro. Prema ovoj analizi, najveći prihodi od turista na ovim lokacijama dolaze od turista sa kruzera, a planirano je da se takav trend nastavi. Procjena je da bi za prvih deset godina rada žičare dobit od turista sa kruzera u cijeloj oblasti bila oko 100 miliona eura.

Lokalno stanovništvo u kontinuitetu upozorava da je gradnjom žičare trajno devastiran Nacionalni park Lovćen. Na osnovu tih tvrdnji, Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo je predmet u vezi sa izgradnjom žičare. U toku je izviđaj.

Iza izgradnje postojeće žičare evidentno i vidno je da se vrši neviđena devastacija okolnog prostora žičare, poručili su mještani Lovćena i Njeguša u otvorenom pismu premijeru u tehničkom mandatu Abazoviću. Oni tvrde da se kod žičare probijaju putevi i ravnaju djelovi planine za izradu objekata i sadržaja koji nemaju veze sa žičarom.

Dok koncesionar tvrdi da će sve što je do njega vratiti u prvobitno stanje, mještani su ljuti na dio koji je radila država. Tvrde da su CEDIS i EPCG degradirali padine Lovćena i Štirovnika. A kako država sređuje poslove, govori i činjenica da su radovi na žičari počeli 13. jula 2022. a Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) usvojen je tek u oktobru 2022.

Zbog svega, mještani su poručili da bi vlada i članovi elektroenergetskih kompanija završili iza brave da se ovakav ekocid, koji se dešava u NP-Lovćen, desio u jednoj Austriji.

Podsjetili su i na nekadašnju žičaru koju je gradila Austrougarska.

Ratne 2016. austrougarska vojska je za manje od pola godine izgradila tri kraka žičare od Kotora do Cetinja za prevoz oružja, municije, hrane… U ratnim dejstvima žičara nije mnogo stradala, izgorele su dvije podstanice. Glasnik „Novo doba“ 1919. godine apelovao je na patriotizam i poziva građane na obnavljanje žičare Kotor – Cetinje: ,,Naši dragi saveznici plemeniti Amerikanci, da bi nam ubrzali dovoz hrane koja se sve više gomilala u Kotoru, dali su se na posao uređenja vazdušne željeznice Kotor-Cetinje… Pošto ti djelovi nisu odnešeni van zemlje, apelujemo na patriotizam onih kod kojih se ti djelovi nalaze da ih vrate najbližim vlastima…”. Apeli su bili uzaludni, građani nijesu vraćali odnesene djelove sa stanica i podstanica žičare.

Nakon 90 godina, niz Lovćen se ponovo sija žičara. Namijenjena je uglavnom za kruzer turiste i bogaćenje domaćih tajkuna. Koncesionar obećava da će uskoro biti dostupni novi sadržaji – hajking i bajking ture, bob staze i amfiteatar. A kao izraz dobre volje za građanstvo će biti upriličen besplatni koncert.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo