Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NE PRIMJENJUJE SE ODREDBA ZAKONA O POTROŠAČIMA KOJA BI POMOGLA SLIJEPIMA: Još ništa od deklaracija na Brajevom pismu

Objavljeno prije

na

Koliko lako i brzo prepisujemo i usvajamo zakone, toliko ih često ne sprovodimo ili nepoštujemo. Zakon o potrošačima usvojen je u Skupštini krajem 2013, i kao njegov sastavni dio izglasana je norma da deklaracije moraju biti odštampane i na Brajevom pismu – znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe. Kao i većina naših iskoraka i ovaj je za sada u ćorsokaku – ni nakon dvije godine ova zakonska norma nije ispoštovana.

Predlagač ovog amandmana Andrija Popović iz Liberalne partije tada je naglasio da će ,,ovo biti prvi put da Crna Gora po nečemu bude ispred Evrope, tim prije što stalno kopiramo neka rješenja”. Ističući činjenicu da deklaracije na Brajevom pismu još nijesu ušle u zakonodavstvo članica EU, već je to praksa pojedinih trgovačkih lanaca na Zapadu.

Čim su shvatili što je novi Zakon o potrošačima propisao, trgovci su se tokom 2014. pobunili protiv ove odredbe. Unija poslodavaca (UPCG) je tada tražila odgađanje primjene ove norme za godinu dana. Iz Privredne komore (PKCG) su obrazlagali da ova norma predstavlja dodatno opterećenje za privrednike u vrijeme krize i da je tehnički neizvodljiva, te da njeno sprovođenje iziskuje troškove i da je zbog toga – kako su ocijenili – nepotrebna. Tražili su da ona bude neobavezujućeg karaktera – da isticanje deklaracije na Brajevom pismu bude stvar ,,dobre volje” trgovaca.

Iz Saveza slijepih nijesu se mnogo oslanjali na volju trgovaca, pa su predložili da im oni pruže tehničku pomoć za ispunjavanje zakonske obaveze.

,,Mi smo ponudili rješenje u vidu PVC naljepnice na Brajevom pismu koja bi sadržavala naziv artikla. Osnovne karakteristike proizvoda i ostatak deklaracije bili bi štampani u specijalizovanoj brošuri takođe na Brajevom pismu, koja bi se nalazila na rafu pored proizvoda. Cijena naljepnice bi bila jedan cent, a cijena brošure bi bila pet centi, s tim što bi jedna brošura išla na 10. 50 ili 100 artikala”, objašnjava za Monitor Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore. Uz napomenu da trgovce često zna da pita: ,,Da li je zdravlje potrošača manje vrijedno od jednog centa?”.

Iako je u Zakonu o potrošačima bilo predviđeno da se obilježavaju svi proizvodi, kao i da na tom pismu budu istaknute cijene, u Savezu su se saglasili da to nije neophodno. Prioritet su im najosnovniji proizvodi koji su bitni i mogu uticati na zdravlje. Predložili su da se deklaracija primjenjuje isključivo na artikle koji spadaju u tri grupe proizvoda – hranu, piće i sredstva lične higijene.

Savez slijepih Crne Gore ima hiljadu članova. A na popisu iz 2011. oko 15.000 osoba se izjasnilo da imaju poteškoće zbog vida.

Zakon o potrošačima je stupio na snagu sredinom 2014. i do tada ništa nije urađeno po ovom pitanju. Umjesto primjene zakona krenulo se u pregovore zainteresovanih strana. Pa su prošle godine usvojene izmjene.

,,Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača iz jula mjeseca 2015. predviđeno je da se izradi Pravilnik kojim će se urediti koji su to proizvodi na kojima se ističe obavještenje o proizvodu na Brajevom pismu, način označavanja proizvoda na Brajevom pismu, kao i vrsta objekata u kojima će ti proizvodi biti istaknuti. Istim izmjenama je definisano da se cijene ne ističu na Brajevom pismu”, kaže za Monitor Jovo Rabrenović, direktor Direktorata razvoja nacionalnog brenda i zaštite potrošača, koji djeluje u okviru Ministarstva ekonomije.

Na osnovu te izmjene Zakona formirana je radna grupa koja radi na izradi pravilnika, koju čine predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore, Unije poslodavca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza slijepi i Montenegro biznis alijanse.

Iako je rok za donošenje pomenutog pravilnika bio novembar prošle godine, on je probijen. Novi sastanak radne grupe zakazan je za mart.

,,Privredni subjekti ukazuju na tehničke i komercijalne nemogućnosti apliciranja Brajevog pisma na proizvodima koji su u prometu, te je potrebno naći adekvatno rješenje koje neće predstavljati barijeru poslovanju. Označavanje je, pored ostalog, neizvodljivo iz razloga ograničenog distributivnog prostora, kako u dijelu skladištnih kapaciteta, tako i u dijelu manipulacije robom, jer to iziskuje raspakivanje svih ambalažnih pakovanja kako bi se došlo do pojedinačnih proizvoda radi lijepljenja deklaracije”, saopštili su nam iz Privredne komore.

U Pivari Trebjesa su čak izračunali da bi ih primjena ove zakonske norme prinudila da zaposle 120 novih radnika. U Savezu smatraju da ovi i slični argumenti ne stoje. Navode da trgovci već imaju osobe koje lijepe deklaracije koje su obavezne na našem jeziku, pa ističu da ne bi bio zahtjevan dodatni posao da se nalijepi i naljepnica na Brajevom pismu na pojedinim proizvodina.

,,Uporno pokušavamo da napravimo dogovor sa trgovcima i da im objasnimo da bi to bio jedan njihov doprinos i vid korisnog društvenog angažmana. Mi smo apelovali da se trgovci ne kažnjavaju, iako su kazne za neobilježavanje proizvoda velike, od 1.500 do 20.000 eura”, kaže Macanović.

On ističe da slabovidi imaju svakodnevnih neprijatnosti zbog toga što proizvodi nijesu obilježeni. Tako na primjer priča o slučaju slabovidog antialkoholičara koji je otvorio limenku piva umjesto limenke koka- kole, jer se ovi proizvodi pakuju u sličnim ili identičnim ambalažama.

,,Cura iz Podgorice kojoj je neko iz porodice pomjerio šampon koji stalno stoji na jednom mjestu, okupala se deterdžentom za veš. Šta bi bilo da je umjesto toga uzela neko od sredstava za sanitarije?”, kaže Macanović i ističe da bi ovakve situacije, sa kojima se manje-više svakodnevno susrijeću, bile eliminisane isticanjem deklaracije na Brajevom pismu za šta, kako kaže, vrijedi potrošiti jedan cent.

No trgovci sem straha od smanjenja profita, makar i za jedan cent, ili, ne daj bože, dodatnog zapošljavanja radnika, nemaju sluha za ovu priču. Uporno insistiraju na tome da je primjena ove zakonske norme skoro pa nemoguća.

,,Čini nam se da je njihova taktika da to odugovlače, jer ima najava da će se ići u izmjene Zakona o zaštiti potrošača i predložiće da se to nanovo piše”, strahuje Macanović.

Dok je na snazi, Ministarstvo ekonomije je u obavezi da konačno, nakon dvije godine, obezbijedi primjenu zakona. Pa makar trgovci i ,,štetovali” taj cent po proizvodu.

Problemi i sa ljekovima

Iz Saveza slijepih kažu da Zakonom o ljekovima postoji obaveza da se ljekovi u Crnoj Gori obilježavaju Brajevim pismom, ali se ni ona ne poštuje u potpunosti. Očekuju da Ministarsvo zdravlja donese pravilnik o obilježavanju ljekova. ,,Predložili smo da se osim naziva štampaju i uputstva za pojedine ljekove. Kako bi, zbog specifičnosti Brajevog pisma, ta uputstva bile male knjižice, najbolje bi bilo da apoteke imaju par njih pa da kad neka slabovida osoba kupi taj lijek da joj se da i uputstvo. Očekujemo da se i to ispoštuje”, kaže Macanović .

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo