Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Navijači

Objavljeno prije

13 godina

na

oi

Nacionalne timove zemalja iz regiona na Olimpijskim igrama bodrili su jedan ili dva predstavnika državnog vrha – predsjednik i ministar sporta, a njihov boravak u Londonu plaćen je iz državne kase. I ostale, pa i one velike države, najčešće su predstavljali premijer ili predsjednik. Crnogorski sportisti imali su čast da ih prati i hrabri, što se tiče ex Jugoslavije, najbrojnija državna delegacija. U njoj su bili premijer Igor Lukšić sa suprugom, predsjednik Filip Vujanović, ministar prosvjete i sporta Slavoljub Stijepović, premijerov savjetnik za unapređenje poslovnog ambijenta Predrag Stamatović, šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić, predsjednik Uprave za mlade i sport Aleksandar Tičić, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić i direktor Uprave policije Božidar Vuksanović. Plus obezbjeđenje, prevodioci, savjetnici…

Crnogorski olimpijski komitet saopštio je da su Lukšić, Vujanović i Stijepović njihovi gosti, a da su ostali funkcioneri u London otišli kao predsjednici sportskih društava ili sami platili putovanje. Moguće je i to, ali poznato je da njihova zvanična primanja nisu prevelika, kao što je poznato da je London jedan od najskupljih gradova na svijetu.

Pokret za promjene najavio je da će zatražiti da Predsjednik Crne Gore i premijer podnesu račun za troškove desetodnevnog boravka mnogočlane crnogorske državne delegacije u Londonu. Poslanik PZP-a Koča Pavlović poručio je da je sramno to što predsjednici države i vlade gotovo bankrotirane Crne Gore uzimaju dodatne kredite, zadužujući tako djecu i unuke, a potom taj novac koriste za ovakve turističke aranžmane.

Što se tiče situacije u državi nije se ni primijetilo da je njen vrh odsutan. I bez njega u njoj sve funkcioniše kako – ne valja. Međutim, dok su crnogorski političari boravili u Londonu javnost je saznala za jedan human gest zbog kojeg bi, u kontekstu kritika njihovog skupog izleta, crnogorski političari trebalo da se bar malo zamisle, a i postide.

Italijanski državljanin Mario Gorgoni donirao je 2.000 eura specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kada je saznao za loše stanje u toj ustanovi, koja zbrinjava gotovo 260 pacijenata. Gorgoni se, ustvari, odrekao naknade člana borda direktora HTP Primorje i novac je uplatio Dječijem domu u Bijeloj, Domu za gluvonijemu djecu u Kotoru i Centru za djecu sa posebnim potrebama u Tivtu.

Specijalizovana bolnica za najteže duševne poremećaje nema agregat ni klima uređaje, a pojedini paviljoni ne zadovoljavaju propisane standarde. Ministarstvo zdravlja obavijestilo je dnevnik Vijesti da će bolnica u Dobroti dobiti agregat do kraja ove godine, a za klima uređaje i adaptaciju paviljona – nema para.

Ovih dana mogli smo pročitati i još jednu zanimljivost. Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović, podsjetio je da su Olimpijske igre, održane u polurazrušenom Londonu 1948. godine, protekle u duhu ratnog vremena. Svi su se maksimalno odricali mnogo čega sa željom da doprinesu održavanju igara. U Crnoj Gori ni danas nije baš vrijeme izobilja. I po zvaničnim pokazateljima polovina građana živi u siromaštvu. Naši zaljubljenici u olimpijske sportove pripadaju malobrojnima koji se baškare u izobilju.

I nekako, navikli su da uče geografiju o tuđem trošku. Primjer za to im je dao premijer Lukšić, čuvenim porodičnim gostovanjem s ministrima kod Adrijana Zeke u Maroku. Premijer je drugom prilikom pokazao kako se štedi kućni budžet. Kad su mu na putu za Estoniju nestale gaće tu se da pripomogne našla – država. Ne daj bože, da ovako brojna delegacija u Londonu nekom greškom ostane bez gaća, bismo li svima njima morali da priteknemo u pomoć?

Gaće na stranu, ali najgore od svega što su se naši putnici ispraksali da svačiji uspjeh u ovoj državi preokreću u svoju korist. Proglasiće svojom zaslugom i uspjehe crnogorskih sportista na Olimpijadi. I slaviti to do izbora. A onda će, po običaju, zaboraviti na njih. Do sljedeće Olimpijade i novih izbora.

V. KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

7 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

7 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

7 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo