,,Niz studija, napisanih tokom posljednjih nekoliko decenija, pokazuje da postoje brojni negativni efekti dugoročne nezaposlenosti na ljude (rast stope smrtnosti, stres, dijabetes, depresija,…). Svi navedeni negativni efekti biće manji, ukoliko bude više radnih mjesta. A radnih mjesta biće više, ukoliko je više investitora”, jedna je od tipičnih analiza doktora ekonomskih nauka Predraga Ivanovića.
Ovaj vrsni analitičar crnogorske ekonomske zbilje muka se namučio da neznavenoj javnosti objasni savremena neoliberalna kretanja u zemlji, regionu, a i šire. Za trud je dobio nagradu – postao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Đukanovićev bivši glavni ekonomski savjetnik i neoliberalni saborac Veselina Vukotića, ponekad bi i omašio u analizama, kao onda kada je tvrdio da će kriza zaobići Crnu Goru, ali samo zlonamjerni mogu sumnjati da će Ivanovićevo ekonomsko iskustvo sada da eksplodira u domenu rurala i poljoprivrede. Tome se nadaju i poljoprivrednici, koje su mediji kontaktirali, pa kažu: ,,Čula sam za Ivanovića da je moćan čovjek i da će nas usmjeriti na pravi put”.
Ivanovićev razvojni put je samo jedan od primjera šta sve režimski analitičar mora da prođe da bi zasjeo u pristojnu fotelju. Šta reći o opozicionaru, ministru, direktoru, bankaru, čovjeku za sve – Predragu Drecunu.
Drecun je, kao funkcioner Narodne stranke, devedesetih sa trgova Đukanoviću poručivao da prekine pljačku i vrati pare. Da li zbog sklonosti ka dubljoj analizi situacije, kada su pare u pitanju, tek kasnije je bio ministar u Đukanovićevoj vladi, pa bi dogurao i do mjesta direktora režimske Republike i napokon Prve banke. Trenutno je direktor First Financial banke, a ne buni se kada ga predstave kao analitičara. Pa kaže: ,,Po mom mišljenju radnici dovoljno ne ulaze u problem sami da ga riješe već suviše očekuju od države.”
To što je svojevremeno ocijenio da „crnogorski referendum ne može biti održan, jer ne postoje garancije da bi Crnu Goru kao nezavisnu priznala međunarodna zajednica”, nema veze. Iskupi se za sve kada u sveobuhvatnoj analizi dođe do zaključka: „Vlada nije kriva za postojeće stanje u Crnoj Gori, već kriza u svijetu”.
Pojedini ovdašnji prekaljeni analitičari već su, o državnom trošku, poslati u svijet. Možda da utvrde koliko je ta svjetska kriza duboka. Analitika koju je Srđan Darmanović promovisao preko CEDEM-a, posebno u predizborno vrijeme, bila je presudna da se domogne ambasadorske fotelje od svih ostalih funkcija.
Prije odlaska za ambasadora u SAD Darmanović je u intervjuu Pobjedi bio jasan – Milo Đukanović ima harizmu, opozicija je nesposobna, a jedan od najvećih društvenih problema su privatni mediji.
Trudio se Darmanović i na ostalim poljima. Tako je kao dekan Fakulteta političkih nauka dospio na Sud časti Univerziteta Crne Gore (UCG). Razlog – profesor Filip Kovačević tužio je Darmanovića zbog političke diskriminacije, odnosno zbog toga što mu je ukinuo pet predmeta zbog javnog angažmana i političkih stavova koje zastupa.
Prije par mjeseci, Darmanović je tražio pomoć od 15.000 eura od UCG za rješavanje stambenog pitanja. U imovinskom kartonu sa zakašnjenjem je prijavio platu od 4.791 euro i 60.000 ušteđevine i dva stana u Podgorici i Herceg Novom.
Darmanović je na mjesto ambasadora u Vašingtonu zamijenio Miodraga Vlahovića, bivšeg ministra inostranih poslova, SDP analitičara. I Vlahović se prije polaska u Ameriku obračunavao sa nezavisnim medijima.
Da li podučen svijetlim primjerima, analitičar Srđan Vukadinović ne izbija sa državnih medija i naslovne strane Pobjede. Tolika količina analize ponekad dovede do toga da TVCG objavi da je ,,analitičar Srđan Vukadinović uvjeren da će opozicija u Nikšiću uspjeti da formira vlast”, a Pobjeda samo par nedjelja kasnije da politički analitičar Srđan Vukadinović od početka tvrdi da opozicija u Nikšiću ne može doći do dogovora.
Suština Vukadinovićevih analiza sumirana je u njegovoj procjeni: ,,Na novim izborima DPS ubjedljivo pobjeđuje”.
Vukadinović je preko analitičkog angažmana uspio da obezbijedi mjesto v.d. direktora vladine Javne ustanove Centar za istraživanje i razvoj kulture Crne Gore. Podobne analize donose i druge benefite. Vukadinović je protivzakonito stalno zaposlen na dva fakulteta – Filozofskom fakultetu u Nikšiću ali i na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Kako Vukadinović uspijeva da ispuni puno radno vrijeme na dva fakulteta u dvije zemlje nije zvanično utvrđeno.
Nevladine organizacije su izračunale da je ovakvim nelegalnim angažmanom UCG godišnje oštećen između 25.000–30.000 eura. Toliko iznosi razlika plate stalno zaposlenog profesora i nadoknade koja bi se dobijala na bazi honorarnog angažmana.
Poput Vukadinovića, i Miloš Bešić protivzakonito predaje na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i Beogradu. Čak ni Bešićeve naučne metode ne mogu da objasne kako jedan čovjek može da potpiše dva ugovora u dvije zemlje za stalno zapošljenje „u punom radnom vremenu, pet dana, odnosno 40 sati nedjeljno”.
Darmanović je Bešiću u amanet ostavio CEDEM. Ljubomorni valjda što CEDEM zna rezultate izbora prije početka brojanja glasova, Bešića su optuživali da je pored toga što je dobio službeni stan na korišćenje, UCG plaća i avionske karte kao da je gostujući, a ne domaći profesor.
Nakon oktobarskih izbora Demokratski front je optužio Bešića da je za DPS namjenska istraživanje javnog mnjenja dobio stan. Mjesec dana nakon izbora Upravni odbor UCG donio je odluku da Bešić vrati stan koji je od Univerziteta dobio na korišćenje u profesorskoj zgradi. ,,Ako je tako odlučeno, nema ništa sporno. Moram da vidim o čemu se radi, stan sam dobio na korišćenje i u ugovoru nigdje ne piše da treba da plaćam”, kazao je Bešić. Čuš, analitičar pa još da plaća.
Ekonomske izazove često tumači i doskorašnji predsjednik vladinog Investiciono-razvojnog fonda Dragan Lajović. Inspekcija rada je 23. oktobra proslijedila Univerzitetu rješenje kojim je utvrđeno da je Lajović nezakonito zaposlen na UCG 2009. godine jer je u to vrijeme imao stalni radni odnos u Investiciono-razvojnom fondu. Univerzitet je to primio k znaju i 1. novembra izabrao Lajovića za dekana Ekonomskog fakulteta u Podgorici . Dekan Lajović sada poručuje – problem zemalja u tranziciji jeste gubitak etičkih vrijednosti u društvu.
Javnost bi ostala uskraćena za pogled na stvarnost koji dolazi iz ovog režimskog trusta mozgova, da nije državnih medija. Srđan Kusovac, Rade Vojvodić, Draško Đuranović, Darko Šuković su tu da analizama daju medijski prostor ali i da ih prodube.
Sve čime je vlast darovala svoje anlitičare – malo je. Analitička mreža je važan krak režimske hobotnice. Preko udarnih analitičkih grupa, vlast kontroliše crnogorsko društvo, mnogo efektnije nego preko specijalnih policijskih jedinica.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice