Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nasukane milijarde

Objavljeno prije

na

Beneto, Fereti i ostali graditelji plovećih palata, koje favorizuju bogataši, tonu pošto svjetska ekonomska kriza pogađa i brodogradnju. Biznis s luksuznim jahtama u Evropi se nasukao. Prodaja skupih pomodnih brodova za uživanje opada poslije decenije rasta bez presedana. Tokom tog perioda neki mali, porodični brodograditelji izrasli su u globalne igrače koji su gradili brodove za neke od najbogatijih ljudi na planeti. BORBA ZA OPSTANAK: Sada, ove kompanije otpuštaju radnike i pregovaraju s povjeriocima, nastojeći da ostanu na površini. U francuskom Benetu, najvećem proizvođaču jedrenjaka na svijetu, saopštili su početkom aprila da će ukinuti 600 radnih mjesta, ili oko 10 odsto. Preduzeće je 1884. u mjestu Kroa de Vu osnovao Benžamin Beneto, a šezdesetih uveliko unaprijedili unuci Anet i Andre Beneto Ru pošto su usvojili liniju plovila od fiberglasa. U periodu od 1997. do 2007, godišnja prodaja porasla im je sa 235 miliona dolara na 1,4 milijarde – da bi tokom 2008. opala za 50 odsto.

Beneto je samo jedna od mnogih kompanija koje su u nevolji. Tako je italijanski Fereti, jedan od dva najveća proizvođača luksuznih jahti, zaključio početkom aprila sporazum s povjeriocima o reprogramiranju duga od oko 1,4 milijardi dolara.
Grupa Fereti osnovana je 1971. u Forliju i jedna je od nekoliko evropskih proizvođača jahti koje su pokupovale akcionarske firme, u ovom slučaju londonski Kandover u poslu vrijednom 1,6 milijardi dolara. No, proizvođač jahti nije uspio da plati kamatu ranije ove godine i Candover je sada otpisao cjelokupnu investiciju.
Banke koje su finansirale posao Feretija i Kandovera, pak, uzimaju svoj dio. Prema aprilskom sporazumu, kreditori, uključujući i Kraljevsku banku Škotske (RBS) otpisaće gotovo polovinu od 1,4 milijarde dolara duga, u zamjenu za približno 52 odsto akcija kompanije.
Još jedno privatno akcionarsko društvo Bein kapital 2007. kupilo je njemačkog konstruktora jahti Bavaria Yachtbau za 1,75 milijardi dolara. Agencija Rojters, međutim, u februaru je citirajući interne dokumente kompanije izvijestila da je Bein u potpunosti otpisao vrijednost investicija u jednom od najvećih evopskih proizvođača jahti.

LOŠE VIJESTI: Njemačka Bavaria Yachtbau ima 600 zaposlenih i godišnje proizvede oko 2.500 jedrenjaka i motornih jahti. U kompaniji ne objelodanjuju podatke o prometu, a njen direktor Andres Cardenas tvrdi da ne planiraju obustaviti proizvodnju.
Drugi proizvođači jahti, ipak tonu. Dva manja francuska igrača, Kuaš i Rodriguez Group, posljednjih su nedjelja zatražili privremenu zaštitu od sudova za bankrot dok se bore da restrukturiraju svoje dugove.
Graditeljima jahti, po običaju, potrebno je mnogo sredstava tokom prvih mjeseci u godini dok završavaju brodove koje kupcima treba isporučiti prije ljetnje sezone jedrenja. ,,To je razlog što nam sada stiže mnogo loših vijesti”, smatra Tomas Alzita, industrijski analitičar u pariskoj Fortis banci.
Najveći globalni graditelj jahti od preko 80 stopa, koje najviše vole šeici s Bliskog istoka i ruski oligarsi italijanski je Azimut-Beneti a prate ga Ferreti i Rodrigez.
Azimut-Beneti iz Vijaređa, jedino brodogradilište na svijetu koje je Showboats International magazine šest puta za redom proglasio za ,,broj 1.”, takođe je pogođeno globalnom krizom. Kompanija je suočena s protestima radnika koje mora slati na prinudni odmor.
Evropski graditelji jahti već su prošli kroz jednu rundu integracije, u kojoj su veće kompanije pokupovale one manje i slabije. Da li je na pomolu nova runda preuzimanja? Analitičar Alzita smatra da to nije vjerovatno: ,,Velike grupe više vole da čuvaju svoju gotovinu.” Za one manje on, međutim, prognozira bankrotstva.
Takva kretanja sigurno će imati uticaj na ukupnu industriju putovanja i turizma, koja ionako prolaze kroz teška vremena zbog globalne ekonomske krize. Nešto od toga moglo bi se osjetiti i u crnogorskom turizmu.

ŠKAKLJIVO VRIJEME: Prvi test mogao bi biti za ovaj mjesec najavljena prodaja prvih 29 stanova u tivatskom Porto Montenegro. Kako je sredinom aprila pisao londonski Sandi tajms, da bi bio zamišljen konačni izgled tog projekta, treba dobro napregnuti oči i upotrijebiti mnogo mašte.
U ovom trenutku, jedina plovila u luci su zarđale podmornice iz stare JNA, motorna jahta koja je nekada pripadala predsjedniku Titu, jedan elegantni jedrenjak za obuku i brod za krstarenje koji je nekada plovio rijekom Senom. Tu je, takođe, i veliki crveno-bijeli kran, koji treba da bude svjetionik za brodove koji se približavaju. Dozvole za gradnju izdate su tek prošlog mjeseca, jedini dio koji je do sada završen je molo ukrašen palminim drvećem iz Španije, od kojih jedno već izgleda kao da su ga pojeli moljci, primijetio je reporter nedjeljnog izdanja konzervativnog londonskog dnevnika Tajms,uz zaključak da je svjetska recesija škakljivo vrijeme za promociju novih skupih projekata.
,,Interesovanje britanskih investitora za Crnu Goru u potpunosti je nestalo krajem prošlog ljeta”, izjavila je Maja Dragović, poslovna konsultantkinja, koja savjetuje britanske investitore. “Prije dvije ili tri godine, bilo je garantovanih desetak britanskih kupaca nedjeljno; sada ih praktično nema, iako graditelji koji su ovdje završavaju započete projekte. Drugi pokušavaju da prodaju imovinu uz velike popuste od 10 do 50 odsto”.
Sandi tajms, u opširnom članku navodi i da “ima i drugih nezgoda”. Tivat nije najljepši grad i prvi stanovnici Porto Montenegra moraće da provedu nekoliko godina, živeći pored gradilišta. Uz to, voda i struja se neočekivano isključuju po nekoliko sati, pogotovu ljeti.

Desetkovanje bogatstva

,,Ambiciozni planovi za transformaciju male balkanske države Crne Gore u raj za vlasnike superjahti možda zapadaju u probleme,” navodi se na internet sajtu Wealth-Bulletin.com za upravljanje imovinom u svijetu. Wealth-Bulletin.com, iz sastava svjetski čuvene Dau Džons (Dow Jones) američke kompanije za izdavaštvo i finansijske informacije primijetio da ,,ukoliko produbljivanje globalne recesije nije bilo dovoljno zabrinjavajuće za razvoj Porto Montenegra, vrijednog 650 miliona eura, možda će to biti desetkovanje bogatstva usljed finansijske krize jednog od milijardera koji su podržali projekat u Tivtu.” Misli se, naravno, na ruskog tajkuna Olega Deripasku, koji je bio primoran da ustupi udio u nekoliko kompanija, poslije zahtjeva da namiri dugove i zatraži pomoć od ruske vlade za njegov Rusal. ,,I pored svojih problema, Deripaska ostaje u potpunosti privržen projektu Porto Montenegro, u kojem ima udio od sedam odsto, sudeći po glasnogovorniku”, navedeno je na sajtu. Wealth-Bulletin.com podsjeća i da su u britanskim medijima razmatrane veze tog oligarha s lordom Mendelsonom, britanskim ministrom poslovanja, pošto je Deripaska na svojoj superjahti Kvin Kej od 80 miliona funti (90 miliona eura) gostio prošlog ljeta tog političara. Prema sajtu, dok je Mendelson bio evropski komesar za trgovinu, Evropska unija je podržala pristup Crne Gore u Svjetsku trgovinsku organizaciju i smanjila carine na uvoz aluminijuma u Evropu. ,,Oba su poteza koristila Deripaski, čija fabrika aluminijuma KAP čini 20 odsto ukupnog društvenog proizvoda Crne Gore i 80 odsto njenog izvoza,” navedeno je dalje. Wealth-Bulletin.com ističe da je otvaranje Porto Montenegra pomjereno za godinu dana u nadi da će stvari biti pokrenute prije zahuktavanja globalne recesije. Takođe, oborena je cijena u odnosu na sve druge marine za superjahte na Mediteranu, takođe je konstatovano na sajtu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo