Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVLJEN ŠESTOGODIŠNJI RAT KOTORSKIH KLANOVA: Nove žrtve starog sukoba

Objavljeno prije

na

Policija i tužilaštvo ispituju mogućnost da je ubistvo Saše Klikovca osveta za pokušaj likvidacije Podgoričanina Igora Krstovića, 28. januara u Zeti

 

Taman kad se pomislilo da između zaraćenih kotorskih kriminalnih grupa kavčana i škaljaraca vlada primirje, hicima u Podgoričanina Sašu Klikovca (38), poslata je poruka da kraja rata nema na vidiku. Klikovac je likvidiran u subotu, nešto prije 10 sati, ispred porodičnog restorana Kod Crnogorca u naselju Cijevna, nadomak Podgorice. I dalje nepoznata osoba u njega je, u trenutku kad je ulazio u automobil, ispalila pet hitaca kalibra 9 milimetara, ne ostavljajući mu šansu da preživi.

Kako to obično slijedi u ovakvim slučajevima, osim pretrage mjesta zločina i obližnjih naselja, pripadnici policije obavili su i razgovor sa desetak osoba koje se u njihovim evidencijama vode kao članovi škaljarskog kriminalnog klana. Od pomoći im nijesu bili ni snimci sa kamera postavljenh na obližnjim objektima, na kojima su, za sada, uočili samo vozilo (golf) za koje sumnjaju da ima veze sa ovom likvidacijom, jer je njegovo kretanje primijećeno i nekoliko dana prije zločina.

,,Za sada nema ništa novo u tom pravcu, provjeravamo da li to vozilo ima ikakve veze sa zločinom, odnosno da li su ga možda koristile ubice kako bi sa sigurnošću utvrdili navike ubijenog“, objašnjava naš sagovornik iz policije. Sumnje da je Klikovac žrtva krvavog rata koji već šest godina traje između kavčana i škaljaraca potvrđuje uključenost u istragu i  pripadnika Specijalnog policijskog tima za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Naši sagovornici dodaju da se ispituje mogućnost da je ubistvo Klikovca osveta za pokušaj likvidacije Podgoričanina Igora Krstovića (35) 28. januara u Zeti. Krstović, prema operativnim podacima policije, važi za osobu blisku škaljarcima čije su vođe, Igor Dedović i Stevan Stamatović, ubijene 19. januara u Atini.

Desetak dana kasnije napadači su sačekali Krstovića u blizini njegove kuće u mjestu Balijače i ispalile više od 20 hitaca u njega, dok je bio u vozilu. Krstović je uspio da preživi kišu metaka, a istražitelji za pokušaj njegove likvidacije terete braću StanišićVidoja i Radoslava, te Dragišu Bulatovića sa kojima je ubijeni Klikovac bio blizak.

Istražitelji vjeruju da je Vidoje Stranišić 28. januara 2020. godine u Podgorici pomogao u napadu na Krstovića koji je zadobio teške povrede. Kako pokazuju nalazi istrage, Vidoje Stanišić je NN osobama obećao prikrivanje krivičnog djela i tragova. „Za sada dva NN lica su vozilom golf  koje je prethodno ukradeno i na kojem su bile postavljene ukradene registarske oznake, pratili I. K. i iz vozila u pokretu ispalili su najmanje 15 metaka u njegovom pravcu, nakon čega su napadači pobjegli“, piše u odluci Apelacionog suda kojom se Stanišiću produžava pritvor.

Napadači su dovezli vozilo na Kakaricku goru gdje su ih po prethodnom obećanju sačekali okrivljeni Bulatović i Vidoje Stanišić koji su zapalili vozilo u kojem se nalazila i automatska puška. „Iz priloženih dokaza proizilazi da je vozilo golf  koji je pronađen zapaljen u mjestu Kakaricka gora ukraden u avgustu 2018. godine u Srbiji. Iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra proizilazi da je na plastičnoj boci koja je pronađena na mjestu paljenja vozila utvrđeno prisustvo biološkog materijala koji potiče od D. B. i okrivljenog V. S.“, stoji u citiranom rješenju sudija Apelacionog suda.

Klikovac je prema operativnim podacima policije godinama važio za bezbjednosno interesantnu osobu. On se najprije vodio kao pripadnik lokalne kriminalne grupe Zagoričani, koja je ime dobila po podgoričkom naselju u kome živi većina članova te grupe. Većina njih je, zbog raznih krivičnih djela, boravila iza spuških bedema. Osuđivani su zbog napada na službeno lice, nedozvoljenog držanja oružja, posjedovanja i trgovine drogom, iznude, računarske prevare. Iza brave su se sprijateljili sa pripadnicima kavačkog klana i na taj način podigli svoju kriminalnu grupu na veći nivo.

Da je poznanstvo stečeno iza brave dovelo do toga da ova lokalna kriminalna organizacija bude naslonjena direktno na kavački klan, neka vrsta njihove ekspoziture u Podgorici, potvrđeno je i fotografijama koje su objavile Vijesti, a na kojima se vidi da su upravo vođe „zagoričke“ grupe dočekale, po izlasku iz zatvora, vođu kavačkog klana Slobodana Kašćelana.

Lokalna zagorička grupa nije jedina koja se u Spužu priklonila moćnim kotorskim narkoklanovima. Dobro upućeni sagovornici tvrde da je upravo Uprava za izvršenje krivičnih sankcija  (doskorašnji ZIKS) mjesto gdje su mnogi manje poznati kriminalci dobili svoje mjesto u mnogo poznatijim i opasnijim grupama uključenim u međunarodnu trgovinu narkoticima.

Rat kotorskih klanova počeo je zbog nestanka velikog tovara droge u Valensiji. Zbog skupocjenog bijelog praha od tada je ubijeno blizu 50 ljudi, a policijski podaci govore kako većina ubijenih nije direktno učestvovala u nabavci, niti u nestanku te droge.

Crnogorska policija zvanično je saopštila da su ubistva posljedica sukoba između dvije jake kriminalne grupe iz Kotora. Indirektno su saopštavali da je krađa vrijednog tovara uzrok krvavog, uličnog rata između klanova koji su svojevremeno bili jedna ekipa poznata kao škaljarska grupa. Odmah nakon nestanka droge u novembru 2014. godine i zvanično je započeo rat.

Prvi hici ispaljeni su upravo u Valensiji, kada je ranjen kasnije ubijeni Budvanin Goran Đuričković (48). Par mjeseci nakon pucnjave u Valensiji 19. februara 2015. godine u Podgorici je dignut u vazduh blindirani audi Podgoričanina Milana Vujotića, bliskog Slobodanu Kašćelanu (55) i Radoju Zviceru, navodnim vođama kavačkog klana.

Dan kasnije pala je prva žrtva krvavog rata – Goran Radoman. On je ubijen u Beogradu 20. februara 2015. godine. Ubica je u njega, iz kalašnjikova, ispalio najmanje 25 hitaca. Srpski istražitelji još su bez pomaka u toj istrazi. Njegov egzekutor nikada nije identifikovan, mada bezbjednosne službe, prema nezvaničnim informacijama, imaju operativne podatke o mogućem počiniocu ovog zločina.

Nakon Radomanovog ubistva, uslijedile su mafijaške likvidacije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj, izvedene na način koji smo do tada mogli vidjeti samo na filmovima. Među mnogobrojnim žrtvama tih obračuna našlo se i nekoliko osoba koje nemaju nikakve veze sa kriminalom i kriminalnim klanovima, već su imale tu nesreću da se nađu na liniji vatre raspomamljenih ubica. Tako je dva mjeseca nakon ubistva Gorana Radomana, 17. aprila 2015, u Budvi ubijen Saša Marković, prva slučajna žrtva kokainskog rata. Navodno je i tada meta egzekutora bio njegov kum Goran Đuričković. Ubistvo Markovića, budvanskog biznismena i nekadašnjeg poslanika u Skupštini Crne Gore do danas nije rasvijetljeno. A kriminalci su proširili front, sa mjesta u kojima su živjeli, praktično na cio Balkan i dobar dio Evrope.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo