Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVLJA SE VIŠEMJESEČNI PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOMBINATA ALUMINIJUMA: Ni otpremnina, ni glasa od Vlade

Objavljeno prije

na

Bivši radnici Kombinata aluminijuma duže od tri mjeseca štrajkuju u Podgorici nezadovoljni što su na ponižavajući način otjerani u penziju bez isplaćenih otpremnina.

„Štrajkujemo od 31. marta očekujući svaki dan da ćemo dobiti otpremnine, ali kad smo vidjeli da se Ministarstvo ekonomije pravda tvrdnjom da je zakon neprimjenljiv i nedorečen, odlučili smo se na blokadu saobraćaja ispred Skupštine – svakog radnog dana od 9 do 16 sati”, ističu radnici vidno razočarani.

Većina njih u penziji je od 2013. godine i prva su grupa radnika koja je otišla iz Kombinata bez otpremnina.

Zoran Vukotić, jedan od bivših radnika KAP-a, u razgovoru za Monitor ističe da među radnicima vlada veliko nezadovoljstvo zbog situacije u kojoj se nalaze. Vukotić navodi da je u penziju otišao sa 30 godina radnog staža i da mu je ona, zbog toga, umanjena za skoro 30 posto, dok je većini nezadovoljnih penzija umanjena za 20 do 25 odsto.

Na osnovu Zakona o uvođenju stečaja odlučeno je da 420 radnika koji su imali preko 30 godina radnog staža prinudno odu u penziju. Postavljen im je, u stvari, uslov – u penziju ili na biro rada. Te su penzije umanjene po stopi od 2,5 odsto za svaku godinu koja im je nedostajala do punog radnog staža od 40 godina.

“Svjesni činjenice da će nam penzije biti umanjenje i do 30 posto morali smo da prihvatimo opciju da odemo bez otpremnina i bilo kakvih dodataka koje su dobili naši prethodnici”, objašnjava Vukotić.

Zakonom o budžetu za 2016. godinu opredijeljeno je 5,45 miliona eura za otpremnine, tačnije za njih 420 od 6.000 – 14.000 eura po penzioneru, zavisno od godina radnog staža.

S obzirom na način na koji su odlučili da ostvarimo svoja prava, prvo smo se obratili Skupštini, koja je donijela zaključke da nam se moraju isplatiti otpremnine koje su važile po našem internom zakonu na nivou KAP-a, kažu radnici s kojima smo razgovarali. Vlada se oglušila o ovu odluku.

U julu 2015. godine izglasan je “lex specijalis” kao obavezujući zakon da nam se moraju isplatiti otpremnine. Za njega su glasala 44 poslanika, od toga devet njih iz vladajuće stranke, podsjećaju naši sagovornici – potrebna sredstva ušla su u budžet Crne Gore za ovu godinu i obećano je da će radnici biti isplaćeni do 1. marta. Od obećanja do dan danas ništa.

“Iz Ministarstva ekonomije su nam rekli da zakon nije u potpunosti primjenljiv”, kažu naši sagovornici. “Zato, do danas, samo prebacuju loptu od Ministarstva ekonomije ka Ministarstvu finansija. Nama je jasno da Ministarstvo ekonomije treba da uputi nalog Ministrastvu finansija da bismo mi bili isplaćeni.”

Bivši ministar finansija Radoje Žugić im je, kažu, svojevremeno govorio da je zakon kristalno jasan i da novac ne bi bio poslat u budžet da zakon nije primjenljiv, ističući da čeka nalog od Ministrastva ekonomije da nas isplati.

Bilo je i drugih reagovanja, počevši od predsjednika države Filipa Vujanovića koji takođe ističe da je zakon jasan, primjenljiv i da radnici moraju biti isplaćeni jer se, u suprotnom, ne bi potpisao Ukaz o sprovođenju zakona za isplatu radnika.

Navode da im se aktuelni ministar finansija Raško Konjević obraćao sa informacijom da je trećina tog novca već potrošena za druge namjene. Međutim, Konjević im je obećao da će, ukoliko dobije nalog od Ministarstva ekonomije, njihova potraživanja isplatiti za najduže dvije sedmice. Na obećanjima se zasad završilo.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić i dalje se, kažu, poziva na socijalni program iz 2014. Godine, prema kojem radnici KAP-a koji budu penzionisani ne mogu dobiti otpremninu.

Taj socijalni program se ne može odnositi na nas, uglas kažu okupljeni penzioneri iz Kombinata. Na nas se odnosi raniji socijalni program koji je bio važeći do 2013. godine kada smo otišli u penziju. I po njemu su određene otpremnine o kojima govorimo. Oni smatraju da se ministar Kavarić „budući da nije imao drugih argumenata uhvatio za socijalni program iz 2014. godine koji oni nisu ni vidjeli niti znaju njegovu sadržinu”.

Dragoslav Peruničić, bivši radnik KAP-a, u razgovoru za naš list navodi da su u Kombinatu ljudi većinom radili iz nužde i da je veoma mali broj ovih radnika ispunio uslove za punu penziju (40 godina radnog staža i potrebne godine života).

„Većina radnika koji su na ulici su ozbiljno narušenog zdravstvenog stanja”, kaže nam Peruničić. „Mi smo kao radnici prošli najteža vremena u Kombinatu, oko 90 odsto nas je radilo u otežanim uslovima. Prosjek korišćenja penzije nakon rada u KAP-u je bio tri godine. Od 2013. godine do danas preminulo je 14 penzionera, a desetak njih je trenutno ozbiljno narušenog zdravlja i stoje na ulici u nadi da će dobiti ono što im po zakonu pripada.

Okupljeni na svakodnevnim protestnim šetnjama ističu da su radni vijek proveli u „radničkoj grobnici” koja je istovremeno predstavljala fabriku novca za svaku vlast. „Život smo davali da zaradimo novac i izdržavamo porodice. Otjerani smo na ponižavajući način. Većina nas je otišla u penziju bez riješenog stambenog pitanja – oko 80 odsto nas je sa tim problemom – sa više od 30 godina rada u fabrici pod otežanim uslovima”, navodi Peruničić.

Okupljeni penzioneri KAP-a ističu da je veliki broj njih otišao u penziju sa neotplaćenim visokim kreditima.

„Šezdeset odsto ovih radnika daju više od pola penzije za ratu, pojedini su čak i zamrzli kredite jer nijesu u mogućnosti da ih vraćaju”, govore uglas naši sagovornici. „To su ljudi koji su radili za normalnu platu od 800 do 1000 eura i na osnovu tih primanja se zaduživali i uzimali malo veće kredite pretežno da obezbijede sebi stambeni prostor. To su uglavnom dugoročni krediti na 10- 15 godina koje ljudi vraćaju s mukom, jedva preživljavajući. Nekima je taj novac potreban za liječenje, sve su to ljudi sa šezdesetak godina, narušenog zdravlja”.

Dragoslav Peruničić kaže: „Uslove u kojima smo radili ilustruje i podatak da je preko 15 godina bio otvoren konkurs za rukovaoca u elektrolizi i nikad nije bio dovoljan broj radnika u tom pogonu. Plate su izgledale velike, ali su uslovi bili nikakvi tako da se malo ko odlučivao da tu radi”.

Demonstranti obaćavaju nastavak protesta, vjerujući da neće doći do njegove radikalizacije. „Mi smo krenuli da naše probeme rješavamo mirnim putem kroz institucije sistema, a sada zavisimo od nekoliko ljudi – hoće li nam se oni smilovati da ispune ono što nam po zakonu pripada. Da smo normalna država ovo se ne bi moglo dešavati.”

Ministarstvo ekonomije je paralelno sa grupom građana podnijelo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona. „Svi samo obećavaju ali nikome nije jasan datum kad bi trebalo da se riješe naši zahtijevi”, zabrinut je Peruničić.

“Mi ćemo i dalje štrajkovati i istrajati u ovome dok se naši zahtijevi ne ispune”, kategorični su štrajkači.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo