Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela, koji se od uvođenja stečaja 30. juna okupljaju ispred kapije firme, nastaviće sa štrajkom, potvrdio je za Monitor predsjednik Sindikata Brodogradilišta Mladen Krivokapić. On je kazao da stoje pri svojoj odluci i da će u tome istrajati jer i dalje nema pismenih garancija da će im biti ispunjeni uslovi koje su postavili i koji ih po zakonu sleduju.
,,Imali smo ovih dana sastanke sa Ministarstvom pomorstva i saobraćaja i sa stečajnim upravnikom Žarkom Ostojićem, bili smo i sa predsjednicima opštine i skupštine, Draganom Jankovićem i Andrijom Radmanom. Na tim sastancima nam je rečeno da će se urgirati kod Vlade da se naše pitanje što prije riješi, a predstavnici lokalne uprave su nam obećali da će razgovarati sa bankama da se radnicima koji imaju kredite, obustavi naplata barem na određeni vremenski period”, kaže Krivokapić za naš list.
Radnici su na sastanku sa bivšim menadžmentom tražili da se precizira kolika su dosadašnja dugovanja fabrike prema Poreskoj upravi, jer su se, kako je rekao Krivokapić, pojavile neke oprečne izjave da je dug nije bio 6,5 nego čak ispod tri miliona. ,,Imamo uvjerenje da je 30. juna dug bio 6,5 miliona, ali da je Poreska uprava znala da će tri miliona biti uplaćena za nekih 15 do 20 dana, tako da se nije morao na brzinu uvoditi stečaj. Ovu informaciju potvrdio nam je i stečajni upravnik Žarko Ostojić”, kazao je Krivokapić i podsjetio da je od njih zatraženo da nastave remont brodova koji su se zatekli u Brodogradilištu na dan uvođena stečaja.
,,Stečajni upravnik je tražio da nastavimo remont, ali ne pristajemo na to, dok ne dobijemo pismene garancije za svoje zahtjeve, a tražićemo sastanak i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore”, kaže Krivokapić.
Radnicima je zatraženo da nastave remont brodova, pošto im je isplaćena jedna od tri i po zaostale plate.,,Time je ministar saobraćaja Ivan Brajović ispunio obećanje dato 29. jula kada se zatekao u koloni automobila na magistrali”, podsjeća Krivokapić na jednu od akcija radnika koji su toga dana, sa porodicama i kooperantima, neprekidno sat vremena na pješačkom prelazu prelazili magistralu i tako blokirali tranzitni put kroz Bijelu.
Međutim, to nije ni blizu onoga što su zahtjevi radnika za nastavak rada – isplata zaostalih plata, izmirivanje svih ostalih obaveza, povezivanje radnog staža i otpremninu po kolektivnom ugovoru, odnosno 25 zarada plus po 500 eura po godinu staža.
,,Odluka je na svakom radniku pojedinačno hoće li prihvatiti ponudu stečajnog upravnika da bude angažovan 90 dana na remontu brodova, uz minimalne zarade. Niko radnike ne nagovara ili uslovljava ni da odbiju niti da prihvate ponudu stečajnog upravnika. Međutim, za sada svi su jedinstveni da dok ne dobijemo pismene garancije, nastavljamo sa protestom”, decidan je Krivokapić.
Specifičnost stečaja Brodogradilišta je da se vrlo rijetko dešava da zbog dugova prema državi, država uvodi stečaj u firmu u kojoj je ona većinski vlasnik. Stečaj je uveden na zahtjev Poreske uprave zbog duga od 6,5 miliona eura za neplaćene poreze i doprinose.
,,Stečaj u Brodogradilištu je nažalost posljednji čin agonije odumiranja bokeljske privrede. Brodogradilište iz Bijele, ne samo što je posljednji veliki privredni kolektiv u Boki, već i posljednje veliko domaće preduzeće koje se bavi brodogradnjom. Do juče uspješna firma koja je hranila na stotine bokeljskih porodica, voljom moćnika dovedena je u stečaj. Ne bi nas iznenadilo da imovina i zemljište brodogradilišta bude iskorišćeno za aktuelne ,,real estate” projekte crnogorske Vlade koje diktira Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića”, saopštio je predsjednik UO NVO Matica Boke Željko Komnenović. U saopštenju te NVO koja je iskazala punu podršku zahtjevima radnika Jadranskog brodogradilišta iz Bijele izraženo je očekivanje da će menadžment kompanije i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja u najskorije vrijeme izaći u susret zahtjevima zaposlenih.
,,Dok se radnici na ulici bore za svoja osnovna prava, nema mjesta kalkulacijama i oduglovačenju. Radnicima treba isplatiti ono što su pošteno i odgovorno zaradili, a nadležni treba da se zamisle o novom talasu priliva bokeljskih radnika na biroe rada. Iako je ispričana priča, dužni smo zbog sebe i potomaka još jednom poručiti onima koji odlučuju o sudbinama zaposlenih. Ne može, se gospodo, živjeti samo od turizma. Moramo imati privredu, jer je tržište suviše malo da bi svi živjeli od uslužnih djelatnosti”, saopštila je Matica Boke podsjećajući da se već duže vrijeme pokušava Brodogradilište Bijela prodati kanadskom milijarderu Piteru Manku i njegovim partnerima kao plac za izgradnju remontnog centra za mega i super jahte.
,,Država pritom, postupa na gotovo identičan način na koji je u periodu 2006-2007 sprovela privatizaciju nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu koje je prodato Manku, zatvoreno i pretvoreno u plac za gradnju stanova i poslovnih prostora, a preko 470 radnika Arsenala ostalo je bez posla”, podsjećaju iz Matice Boke uz konstataciju da je ,,jedina perspektiva naše djece koja neće da budu baštovani i portiri stranim investitorima jeste da krenu trbuhom za kruhom, tražeći perspektivu u drugim sredinama”.
Povjerioci Jadranskog brodogradilišta Bijela u stečaju izabrali su 31. jula u Privrednom sudu petočlani bord povjerilaca koji čine predstavnici Vlade (Poreske uprave), CKB-a, te firmi Boka pilot, Meser Tehnogas Beograd i Ilino promet Skoplje. Čudno je da u tom bordu nema predstavnika radnika kao ni predstavnika Opštine Herceg Novi. Stečajni upravnik je kazao da je u sud, do sada, stiglo 48 prijava sa ukupnim potraživanjima od 13,68 miliona eura. To nije konačna lista dugovanja, a ona će biti poznata nakon ročišta za ispitivanje potraživanja, koje je zakazano za 21. septembar. Brodogradilište pojedinačno najviše duguje Poreskoj upravi 6,34 miliona eura, CKB-u 1.017.054 eura, Boka pilotu 994.415 eura, Ministarstvu finansija (po drugom osnovu) 893.308 eura, firmi Hemosan Bar 687.043 eura, Meseru Tehnogas Beograd 444.145 eura, Ilino prometu Skoplje 460 hiljada.
Procjenjivalo se da su ukupni dugovi kompanije iz Bijele premašili iznos od 16 miliona eura, a stečajna uprava u konačnom će nakon provjere validnih dokumenata utvrditi koja će potraživanja biti priznata u stečajnom postupku, a koja će morati da se dokazuju u parnici.
Nebojša MANDIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice