Povežite se sa nama

OKO NAS

NASTAVLJA SE ŠTRAJK RADNIKA BRODOGRADILIŠTA BIJELA U STEČAJU: Nekom ulica, nekom plac

Objavljeno prije

na

Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela, koji se od uvođenja stečaja 30. juna okupljaju ispred kapije firme, nastaviće sa štrajkom, potvrdio je za Monitor predsjednik Sindikata Brodogradilišta Mladen Krivokapić. On je kazao da stoje pri svojoj odluci i da će u tome istrajati jer i dalje nema pismenih garancija da će im biti ispunjeni uslovi koje su postavili i koji ih po zakonu sleduju.

,,Imali smo ovih dana sastanke sa Ministarstvom pomorstva i saobraćaja i sa stečajnim upravnikom Žarkom Ostojićem, bili smo i sa predsjednicima opštine i skupštine, Draganom Jankovićem i Andrijom Radmanom. Na tim sastancima nam je rečeno da će se urgirati kod Vlade da se naše pitanje što prije riješi, a predstavnici lokalne uprave su nam obećali da će razgovarati sa bankama da se radnicima koji imaju kredite, obustavi naplata barem na određeni vremenski period”, kaže Krivokapić za naš list.

Radnici su na sastanku sa bivšim menadžmentom tražili da se precizira kolika su dosadašnja dugovanja fabrike prema Poreskoj upravi, jer su se, kako je rekao Krivokapić, pojavile neke oprečne izjave da je dug nije bio 6,5 nego čak ispod tri miliona. ,,Imamo uvjerenje da je 30. juna dug bio 6,5 miliona, ali da je Poreska uprava znala da će tri miliona biti uplaćena za nekih 15 do 20 dana, tako da se nije morao na brzinu uvoditi stečaj. Ovu informaciju potvrdio nam je i stečajni upravnik Žarko Ostojić”, kazao je Krivokapić i podsjetio da je od njih zatraženo da nastave remont brodova koji su se zatekli u Brodogradilištu na dan uvođena stečaja.

,,Stečajni upravnik je tražio da nastavimo remont, ali ne pristajemo na to, dok ne dobijemo pismene garancije za svoje zahtjeve, a tražićemo sastanak i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore”, kaže Krivokapić.

Radnicima je zatraženo da nastave remont brodova, pošto im je isplaćena jedna od tri i po zaostale plate.,,Time je ministar saobraćaja Ivan Brajović ispunio obećanje dato 29. jula kada se zatekao u koloni automobila na magistrali”, podsjeća Krivokapić na jednu od akcija radnika koji su toga dana, sa porodicama i kooperantima, neprekidno sat vremena na pješačkom prelazu prelazili magistralu i tako blokirali tranzitni put kroz Bijelu.

Međutim, to nije ni blizu onoga što su zahtjevi radnika za nastavak rada – isplata zaostalih plata, izmirivanje svih ostalih obaveza, povezivanje radnog staža i otpremninu po kolektivnom ugovoru, odnosno 25 zarada plus po 500 eura po godinu staža.

,,Odluka je na svakom radniku pojedinačno hoće li prihvatiti ponudu stečajnog upravnika da bude angažovan 90 dana na remontu brodova, uz minimalne zarade. Niko radnike ne nagovara ili uslovljava ni da odbiju niti da prihvate ponudu stečajnog upravnika. Međutim, za sada svi su jedinstveni da dok ne dobijemo pismene garancije, nastavljamo sa protestom”, decidan je Krivokapić.

Specifičnost stečaja Brodogradilišta je da se vrlo rijetko dešava da zbog dugova prema državi, država uvodi stečaj u firmu u kojoj je ona većinski vlasnik. Stečaj je uveden na zahtjev Poreske uprave zbog duga od 6,5 miliona eura za neplaćene poreze i doprinose.

,,Stečaj u Brodogradilištu je nažalost posljednji čin agonije odumiranja bokeljske privrede. Brodogradilište iz Bijele, ne samo što je posljednji veliki privredni kolektiv u Boki, već i posljednje veliko domaće preduzeće koje se bavi brodogradnjom. Do juče uspješna firma koja je hranila na stotine bokeljskih porodica, voljom moćnika dovedena je u stečaj. Ne bi nas iznenadilo da imovina i zemljište brodogradilišta bude iskorišćeno za aktuelne ,,real estate” projekte crnogorske Vlade koje diktira Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića”, saopštio je predsjednik UO NVO Matica Boke Željko Komnenović. U saopštenju te NVO koja je iskazala punu podršku zahtjevima radnika Jadranskog brodogradilišta iz Bijele izraženo je očekivanje da će menadžment kompanije i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja u najskorije vrijeme izaći u susret zahtjevima zaposlenih.

,,Dok se radnici na ulici bore za svoja osnovna prava, nema mjesta kalkulacijama i oduglovačenju. Radnicima treba isplatiti ono što su pošteno i odgovorno zaradili, a nadležni treba da se zamisle o novom talasu priliva bokeljskih radnika na biroe rada. Iako je ispričana priča, dužni smo zbog sebe i potomaka još jednom poručiti onima koji odlučuju o sudbinama zaposlenih. Ne može, se gospodo, živjeti samo od turizma. Moramo imati privredu, jer je tržište suviše malo da bi svi živjeli od uslužnih djelatnosti”, saopštila je Matica Boke podsjećajući da se već duže vrijeme pokušava Brodogradilište Bijela prodati kanadskom milijarderu Piteru Manku i njegovim partnerima kao plac za izgradnju remontnog centra za mega i super jahte.

,,Država pritom, postupa na gotovo identičan način na koji je u periodu 2006-2007 sprovela privatizaciju nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu koje je prodato Manku, zatvoreno i pretvoreno u plac za gradnju stanova i poslovnih prostora, a preko 470 radnika Arsenala ostalo je bez posla”, podsjećaju iz Matice Boke uz konstataciju da je ,,jedina perspektiva naše djece koja neće da budu baštovani i portiri stranim investitorima jeste da krenu trbuhom za kruhom, tražeći perspektivu u drugim sredinama”.

Povjerioci Jadranskog brodogradilišta Bijela u stečaju izabrali su 31. jula u Privrednom sudu petočlani bord povjerilaca koji čine predstavnici Vlade (Poreske uprave), CKB-a, te firmi Boka pilot, Meser Tehnogas Beograd i Ilino promet Skoplje. Čudno je da u tom bordu nema predstavnika radnika kao ni predstavnika Opštine Herceg Novi. Stečajni upravnik je kazao da je u sud, do sada, stiglo 48 prijava sa ukupnim potraživanjima od 13,68 miliona eura. To nije konačna lista dugovanja, a ona će biti poznata nakon ročišta za ispitivanje potraživanja, koje je zakazano za 21. septembar. Brodogradilište pojedinačno najviše duguje Poreskoj upravi 6,34 miliona eura, CKB-u 1.017.054 eura, Boka pilotu 994.415 eura, Ministarstvu finansija (po drugom osnovu) 893.308 eura, firmi Hemosan Bar 687.043 eura, Meseru Tehnogas Beograd 444.145 eura, Ilino prometu Skoplje 460 hiljada.

Procjenjivalo se da su ukupni dugovi kompanije iz Bijele premašili iznos od 16 miliona eura, a stečajna uprava u konačnom će nakon provjere validnih dokumenata utvrditi koja će potraživanja biti priznata u stečajnom postupku, a koja će morati da se dokazuju u parnici.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo