Precizne statistike koliko je ljekara otišlo u inostranstvo, a koliko iz javnog u privatne zdravstvene ustanove nema. Iz Ljekarske komore tvrde da su nakon povećanja plata i dalje ostali brojni neriješeni problemi koji ljekare tjeraju iz javnog zdravstva
Klinički centar Crne Gore (KCCG) je od kraja 2020. do danas napustilo 40 iskusnih ljekara, njih pola su samoinicijativno dali otkaz. Prošlog mjeseca KC je napustio urolog Petar Kavarić. Prije njega to su uradili specijalista iz oblasti hirurgije, ginekologije, kardiologije, pulmologije…
Specijalisti iz KCCG uglavnom prelaze u privatne zdravstvene ustanove. Neki od njih su kazali da ih, prije davanja otkaza, niko nije kontaktirao i pitao za razlog zašto su predali zahtjev za raskid radnog odnosa.
,,Od kraja decembra 2020. do 2023. godine, u KCCG zaposlen je 71 doktor medicine. Od toga, oko 50 odsto su specijalisti,a ostalo su specijalizanti. Dakle, za dvije i po godine smo dobili 71 doktora, a 20 je samoinicijativno napustilo KCCG”,saopštili su ranije iz KCCG.
Da stanje nije alarmantno već nikad bolje, tvrdili su i u prošloj Vladi, kada je na čelu ovog resora bio Dragoslav Šćekić. Ministarstvo zdravlja je saopštilo tada da su u u posljednjih godinu spriječili veliki odlazak ljekara u inostranstvo i poboljšali trend njihovog povratka u Crnu Goru. Posljedica toga je povećan broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu.
,,Ove godine, prema podacima koje je Fond za zdravstveno osiguranje dostavio Ministarstvu zdravlja, imamo 1.969 ljekara koji čine dio našeg javnog zdravstvenog sistema”, saopštili su iz Ministarstva zdravlja sredinom oktobra.
Podaci govore da u Crnoj Gori na hiljadu pacijenata rade tri ljekara, dok je evropski prosjek četiti doktora na isti broj građana.
Od statistike, posljedice nedostatka ljekara bolje dočarava praksa višemjesečnog čekanja na specijalističke preglede u KCCG, samo dva pedijatra u podgoričkom Domu zdravlja, jedan izabrani ljekar u zadravstvenoj stanici u Plužinama ili samo 10 ljekara u Budvi u kojoj je registrovano čak 45 hiljada zdravstvenih knjižica. Ljekari umjesto predviđenih maksimalno 33, pregledaju i do 90 pacijenata dnevno.
Precizne statistike koliko je ljekara otišlo u inostranstvo a koliko iz javnog u privatne zdravstvene ustanove nema. Iz Ljekarske komore su za Monitor kazali da još uvijek nemaju egzaktne podatke vezano za odlazak ljekara u inostranstvo. Više je razloga. Jedan od njih je i taj što se neki mladi ljekari odmah po diplomiranju ne prijavljuju Komori već se usmjere ka inostranoj karijeri. ,,Neformalno saznajemo, iz svog okruženja, od ljekara , da više njihovih kolega ljekara svoju dalju karijeru nastavljaju u zemljama kao što su: Slovenija, Hrvatska, Srbija, Njemačka, Norveška …., Dakle, odlaze u zemlje koje se mogu pohvaliti relativno dobrom organizacijom zdravstvene zaštite”, kazala je za Monitor predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović.
Presudni razlog za odlazak ljekara dugo su bile mizerne plate. To se promijenilo nakon što su plate ljekara značajno povećane i našle mjesto u Zakonu o zaradama u javnom sektoru.
Cerović ističe da su i pored povećanja plata ostali brojni razlozi zbog kojih ljekari odlaze iz javnog zdravstva: prevelik uticaj politike na profesiju, zdravstveni radnici umjesto ,,robova profesije” postaju ,,robovi politike,, izuzetno loša organizacija zdravstvene zaštite (nedostatak ljekara, nedostatak bolničkih kapaciteta, nedostatak tehničkih i materijalnih sredstava, mala budžetska sredstva, u pojedinim zdravstvenim ustanovama loša organizacija rada od strane postupajućeg menadžmenta koja se nerijetko ispoljava kroz neadekvatno ophođenje i komunikaciju sa zaposlenima, prije svega ljekarima, a što je zapravo posledica uticaja politike na rad zadravstvene ustanove i dr.).
Dr Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine,godinama naglašava da je veliki problem rukovođenja zdravstvenim sistemom odlazak ljekara, te da treba raditi na unapređenju uslova kako bi oni ostali.
,,Problemi poput lošeg menadžmenta, loše organizacije rada, nedostatka kadra, nepostojanja jasnih smjernica postupanja u dijagnostici i liječenju pacijenata ljekare motiviše da radije zasnivaju radni odnos u privatnom sektoru nego u državnom”, kaže Popović-Samardžić za Monitor:
Ona upozorava na potpuni nedostatak strateških dokumenata razvoja zdravstvenog sistema. To za posljedicu ima ozbiljne improvizacije u upravljanju zdravstvenim ustanovama.
,,Prioritete razvoja nije definisala država na osnovu prepoznatog problema već stavlja pritisak na menadžere zdravstvenih ustanova da to utvrde“ kaže Popović-Samardžić. „ Kad znate da je određeni broj menadžera u našim zdravstvenim ustanovama biran isključivo na osnovu partijskih referenci jasno vam je da će deficit znanja i pomenute okolnosti dovesti do haotičnog, neuređenog postupanja koje će u krajnjem za rezultat imati loš ishod liječenja. Kada nastupi negativan ishod liječenja, sva odgovornost se svaljuje na ljekara koji je prinuđen raditi u takvim okolnostima. Ovo je siguran znak neizgrađenosti institucija“ Ona upozorava: „ Određeni broj ljekara ne pristaje da snosi odgovornost za uslove koje kreira neko drugi i ko nekritično druge izlaže rizicima koje njegove odluke proizvode. U takvim uslovima ni mladi ljekari ne žele zasnivati radni odnos, pa imamo ustanove u kojima je konkurs ili poziv za određene specijalizacije neprekidno otvoren ali nema ko na njega da se odazove”.
Da javnom zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori prijeti opasnost od privatnog sektora koji privlači afirmisane ljekare i ulaže u sofisticirane i veoma isplative procedure, upozorio je i Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore.
Žanka Cerović napominje: ,,Nesporno je da je u privatnim zdarvstvenim ustanovama daleko bolja organizacija zdravstvene zaštite, da su bolji uslovi rada, da se mnogo manje posla uradi, za isti ili veći nivo zarade”,.
Ona navodi i da je za poslednjih godinu dana osim navedenog dominatan razlog odlaska ljekara iz javne u privatne zdravstvene ustanove, osporavanje prava doktora da svoje slobodno vrijeme upotrijebi prema svom nahođenju, odnosno da zasnuje dopunski rad kod poslodavca kod koga on to želi. ,,Kao što je poznato, pravo na rad je ustavna kategorija koje je kao takvo zagarantovano i zakonom o radu i uskraćivanje ovog prava doktorima, naglašavam ustavom i zakonom regulisanog, je bila dodatna provokacija da ljekari napuste javne zdravstvene ustanove i odluče se za privatne”, naglašava Cerović.
Novi ministar zdravlja Vojislav Šimun najavljuje da će Crna Gora povećati ulaganje u ljudske resurse u zdravstvu. On je na Ministarskoj konferenciji o zdravstvenim sistemima, koja se održava u Talinu, istakao ključnu ulogu zdravstvenih radnika u vremenima nesigurnosti i važnost jačanja radne snage za izgradnju otpornijih zdravstvenih sistema.
,,Samo kroz pažljivo strateško planiranje kadra, uvažavajući sve veća očekivanja građana, demografske procese i povećane zdravstvene potrebe, naša misija – ostvarivanje kvalitetne zdravstvene zaštite i bolji zdravstveni ishodi za sve, postaje realnost”, kazao je Šimun.
Daleko smo od te realnosti.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice