Da su radovi na asfaltiranju šest kilometara dugačkog seoskog puta do katuna na Kapetanovom jezeru i njegovoj obali u završnoj fazi, saopštio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević na svom Fejsbuk profilu tokom minulog vikenda. Na tom području već postoji problem ilegalne gradnje, a nadležni nemaju odgovore na brojne nedoumice
Kapetanovo jezero, nakon asfaltiranja puta koji vodi do njega i obale, više ne krasi netaknuta priroda. Vijest o završetku radova podsjetila je na “staro pravilo“ u Crnoj Gori – prvo se gradi, pa se analizira, pa se onda godinama utvrđuje ko je odgovoran za pričinjenu štetu. Nerijetko, do toga nikada ni ne dođe.
Da su radovi na asfaltiranju šest kilometara dugačkog seoskog puta do katuna na Kapetanovom jezeru i njegovoj obali u završnoj fazi, saopštio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević na svom Fejsbuk profilu tokom minulog vikenda. Uslijedile su burne reakcije građana i pojedinih aktivista.
,,Niko ne problematizuje asfaltiranje puta, već jezera. Asfaltirana obala će zimi biti sastavni dio jezera zbog zimskog vodostaja. Govorimo o dionici od oko 200 metara. Održavanje će biti skupo i skoro nemoguće. Priča o zagađenju zanima samo malo broj ljudi”, reagovao je ovim povodom građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On je upozorio da na Kapetanovom jezeru već postoji problem ilegalne gradnje, a da će put do jezera značiti i povećanje broja ilegalnih vikendica i ostalih objekata. ,,Sem toga, krajolik oko samog jezera je vizuelno uništen i na taj način je otet pravac razvoja ruralnog i aktivnog turizma tog kraja, jer se prilagođava domaćem gostu. Ovaj potez odudara od onoga što bi trebalo da u te svrhe koristimo – divlju ljepotu, biciklizam, domaću hranu, planinarenje, čist vazduh…”.
Monitor se obratio Opštini Nikšić. Pitao je da li je prethodno urađen elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, kako će se spriječiti rast nelegalne izgradnje, koliko će koštati održavanje puta, kao i da li se ta lokalna samouprava konsultovala oko radova na ovom predjelu sa Opštinom Kolašin, na čijoj se teritoriji i nalazi jezero. Ni na jedno, do zaključenja ovog broja, nije dobio odgovor.
Pojašnjenje Kovačevića na Fejsbuku nije se doticalo nijedne od nedoumica. ,,Ako negdje postoji probijen put, to znači da taj dio prirode nije ‘netaknut’. A ako je put probijen on može propadati zbog neodržavanja, a može biti unaprijeđen i bolji nego što jeste… To vam je tako, drugari, sa stanovišta elementarne logike. Koja se često, vidim, zanemaruje… A da li nekome ljepše izgleda šljunak ili asfalt – stvar je estetike…“, oglasio se on.
Iz Opštine Kolašin Monitoru su kazali da su o asfaltiranju puta saznali iz medija, kao i da su zatražili od građevinske inspekcije informaciju o tome da li postoji prijava gradnje. ,,Nije za vjerovati da se asfaltiranje izvršilo na teritoriji naše opštine bez konsultovanja planske dokumentacije, prijave gradnje i obavještenja. Nadam se da ćemo dobiti sve činjenice vezano za ovaj slučaj, a posebno imajući u vidu da je radove finansirala Uprava javnih radova”.
Naveli su da su inicirali i zaštitu pojedinih predjela, uključujući Kanjon Mrtvice, park šume Dulovine i Kapetanovog jezera. ,,Od stočara i poljoprivrednika bilo je više pritužbi na nelegalno izgrađene objekte – vikendice, i sve je prijavljeno građevinskoj inspekciji. Jednom narušen prostor nikad više neće biti isti. Na nama je da zaštitimo katune, prirodni i kulturni pejzaž ovog prostora”.
U prethodnom periodu, kako još ističu, sanirali su put prema katunima u blizini Kapetanovog jezera, koji je usljed nedavnog nevremena, bio u izuzetno lošem stanju. ,,Sledeće godine se planira sanacija puta, koja ne uključuje asfaltiranje. Našim vrijednim poljoprivrednicima koji su ljeti na katunu taj put izuzetno znači”.
Nadležni, izgleda, nikako da shvate da to što postoji mogućnost da se izgrađeno naknadno sruši, valjda ne treba da znači da ne valja razmišljati unaprijed.
,,Kada se neplanski i na brzinu radi, 150 ili 200 metara asfalta postaje veliki problem. Umjesto da riješimo postojeće napravili smo još jedan”, upozorava Dragićević.
Iz Planinarsko-sportskog kluba (PSK) Očnjak iz Gusinja ukazuju na sličnost ovog slučaja sa prokrčavanjem puta kroz šumu Nacionalnog parka (NP) Prokletije, čime je narušen ambijent doline Grebaje i planine Volušnica. ,,Da se tada nije reagovalo – ko zna dokle bi se stiglo sa mašinama i ovim putem, možda i do katuna Volušnica, a onda bi počela da cvjeta nelegalna gradnja. Tu je već izgrađeno na desetine objekata, potpuno nezakonito i neplanski, od kojih država i lokalna samouprava nemaju mnogo koristi. Pretpostavljamo da će se i kod Kapetanovog jezera desiti slično, jer put u nekim djelovima države ne dovodi do razvoja, nego do devastacije i ostalih nepočinstava“, kaže za Monitor predsjednik ovog kluba Almas Čekić.
Do danas nijesu dobili nikakve informacije o preduzetim mjerama i sankcijama prema počiniocima koji su probili put kroz srce nacionalnog parka ili prema nadležnima.
Preko 80 odsto objekata na Kapetanovom jezeru izgrađeno je nelegalno i neplanski. Valja ukazati na to da su nedavno, prema pisanju Vijesti, na jednoj katastarskoj parceli u blizini jezera, nikli čak i temelji za hram posvećen knezu Lazaru, a da prethodno nije podnesena prijava građenja objekta po Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Taj ispitni postupak je, kako su objasnili iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u toku. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), u svoju odbranu pozvali su se na običajno pravo, kazavši da prostor gdje su postavljeni temelji predstavlja komun koji je zajedničko dobro onih koji su vijekovima izdizali pored jezera u ljetnjim mjesecima.
Prilikom velike ekološke akcije čišćenja Kapetanovog jezera ovog juna sakupljeno je preko 200 kesa raznog otpada.
Kad se već sve može, a da niko ne snosi odgovornost, onda nekako i ne iznenađuje odluka o asfaltiranju okoline ovog jezera. Naknadna pamet neće nadomjestiti izgubljeno vrijeme, novac i štetu.
Andrea JELIĆ