Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASTAVAK AFERE STANOVI: Komisija pred tužalištvom  

Objavljeno prije

na

Što god odluči tužilaštvo, pa i da je sve po zakonu, nije u redu to što su miljenici bivšeg režima dobijali gotovo besplatne stambene kredite, dok  građani stan mogu da sanjaju ili da pola plate decenijama daju za stambenu ratu  kredita

 

Specijalno državno tužilaštvo uputilo je zahtjev predsjednici Skupštine Danijeli Đurović za skidanje imuniteta poslanicima Demokratske partije socijalista Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima Socijaldemokrata Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Oni su  bili članovi Komisije za stambena pitanja, a SDT utvrđuje da li je njihovim djelovanjem u ovom Vladinom tijelu došlo do zloupotrebe službenog položaja. Tužilac Vukas Radonjić objasnio je da se ispituje postupanje predsjednika Boškovića i članova Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u periodu 2016 – 2020. godine.

Prijavljeni su donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade i tako, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi iznos od 30.000 eura, navodi SDT.

Afera stanovi je buknula 2019. kada je tadašnji premijer Duško Marković skinuo oznaku tajnosti sa podataka o dodjeli stanova fukcionerima i državnim službenicima po povoljnim uslovima. Javnost je bila bijesna. Dio ministara, čelnika u pravosuđu i ostalih funkcionera, od kojih su mnogi imali riješeno stambeno pitanje i plate od nekoliko hiljada eura, dobijali su  kredite od 40.000 eura sa simboličnim mjesečnim ratama od 40 do 70 eura. „Obični“ građani kreditne rate za stanove  plaćali su blizu 300 eura mjesečno sa prosječnom platom od 500 eura.

U aprilu prošle godine, tadašnja rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković objavila je ugovore koje su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti. Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane, Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Zaslužni su, na primjer, stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru plaćali nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Neki su, kao na primjer Suljo Mustafić, stanove dobijene od države po povoljnim uslovima prodali i po šest puta većoj cijeni.

Premijer Dritan Abazović je tužilaštvu podnio krivičnu prijavu 13. oktobra i u njoj opisao djelovanje Komisije i odluke koje je donosila.

Prema krivičnoj prijavi, Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore od 1. januara 2016. godine do 22. novembra 2016. godine donijela je četiri odluke kojima je dodijelila kredite u cilju poboljšanja uslova stanovanja. Krediti su dati Ivici Stankoviću, Obradu Mišu Stanišiću, Safetu Kurtagiću i Vesni Jovićević. Podnosiocima zahtjeva dodijeljeno je ukupno 125.000 eura. Tokom 2017. uvaženi su zahtjevi Blaža Jovanića, Jelene Radonjić, Veselina Vučkovića, Dragoljuba Bulatovića… Prema prijavi Abazovića, Komisija je tokom 2017. godine donijela 15 spornih odluka, na osnovu kojih je podnosiocima zahtjeva dodijeljeno 430.000 eura. Na sjednici 12. januara 2018. odobren je veći broj stambenih kredita za više funkcionera, ukupno 1.020.420,76 eura. Kredite su dobili Aleksandar Jovićević, Danijela Nedeljković Vukčević, Irma Nišić, Ivo Đoković, Mersudin Gredić, Sreten Radonjić… U februaru 2018. godine Komisija je dodijelila 185.000 eura. U maju 2018. godine Komisija je dodijelila 158.000 eura. U decembru Komisija je donijela 21 odluku o dodjeli stambenih kredita, koje su dobili Vesna MedenicaAlija Košuta, Miomir M. Mugoša, Nataša Pešić, Žana Filipović, Miljan Perović, Aleksandar Eraković… U decembru 2018. godine Komisija je dodijelila podnosiocima zahtjeva ukupno 710.000,00 eura. Komisija je nastavila da dodjeljuje povoljne kredite i 2019, pa je u martu dodijelila ukupno 590.000 eura podnosiocima zahtjeva – Draženu Buriću, Željku Stamatoviću, Kemalu Đečeviću, Ljiljani Simović, Nikoli Medenici, Draganu Radonjiću… U aprilu 2019. godine Komisija je dodijelila 125.000 eura, a u januaru 2020. godine ukupno 170.000 eura.

U krivičnoj prijavi se navodi da jednog dijela dokumenata nema, kao i da Generalni sekretarijat Vlade ne posjeduje zapisnike sa nekih sjednica. To bi mogao da bude problem tužilaštvu. Prilikom transporta građe Vlade prema Državnom arhivu nestalo je 60 registratora sa podacima o dodjeli kredita, a  uništeni su i tonski zapisi sa sjednica na kojima su donošene odluke. Abazović je skrenuo pažnu na to da je Vlada na čijem je čelu bio Duško Marković donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica. Radi se o tonskim zapisima od 2010. godine do 2020.

Abazović je pozvao Administrativni odbor Skupštine da što prije odluči o imunitetu poslanika. Prema najavama, poslanici parlamentarne većine glasaće za skidanje imuniteta kolegama iz DPS-a i SD-a.

Iz SD-a su saopštili da je Specijalno tužulaštvo po nalogu Abazovića krenulo u obračun sa njihovim poslanicima. Iz DPS-a tvrde da su se djelovi Specijalnog tužilaštva stavili u ulogu instrumentarija u rukama izvršne vlasti, te da služe za politički obračun sa neistomišljenicima izvršne vlasti.

Bivši predsjednik sporne Komisije, poslanik DPS-a Predrag Bošković je izjavio da će glasati da mu se skine imunitet.

U odbrani svojih stao je i bivši premijer i poslanik DPS-a Duško Marković. On je kazao da je Vlada koju je predvodio rješavala stambena pitanja državnim službenicima u skladu sa propisanom procedurom. Zanimljiva je njegova izjava: ,,To je inače bila politika države u prethodnih više od pet decenija“.

Marković nije rekao – u vrijeme socijalizma stanove su dobijali i ,,obični“ građani – radnici, seljaci, poštena inteligencija… Prevrat da se uzme od siromašnih da bi se udijelilo bogatima izvršio je DPS.

Prije Boškovića na čelu Komisije bio je Slavoljub Stijepović. I za njegovog mandata funkcionerima su dijeljeni povoljni krediti po kamati od dva odsto, dok su građani jedva uspijevali da od banke dobiju kredite sa kamatom od 12 odsto.

Prije Stijepovića, na čelu Komisije bio je Suad Numanović. On je 2007. priznao da je Vlada preko Komisije za stambena pitanja od 1997. do 2007. uložila 15 miliona eura za rješavanje stambenih potreba kako zaposlenih, tako i lica iz drugih organa, ali i drugih grana vlasti, pa čak i lica koja formalno nemaju nikakve veze sa javnim sektorom. Numanović je iznio računicu da je u tom periodu dodijeljeno 718 stambenih kredita i podijeljen 51 stan.

Vesna Medenica je 2004. od Vlade dobila 80.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. Pet godina ranije, 1999. ona je kao zamjenica VDT-a dobila stan u Vektri. Pa opet, 2005. godine 20.000 eura za rješavanje stambenog pitanja…

DPS doajen Milutin Simović je čak četiri puta dobijao stambeni kredit – 1997, 1998, 2000. i 2004.

Gotovo svaki ministar dobio je stan ili kredit. Nije izuzetak ni bivši premijer Marković – 2004. je kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova dobio 20.000 eura.

Najveće stanove od Vlade dobili su Filip Vujanović i Ranko Krivokapić. Vujanović je u svojstvu premijera 1999. dobio stan u Vektri od 157 kvadrata, dok je Krivokapić 2006. kao predsjednik Skupštine dobio stan od 137 kvadratnih metara na Kruševcu.

Iako je sistem povoljnosti za odabrane trajao mnogo duže, Vlada i tužilaštvo su se ograničili samo na period od 2016. do 2020.

Ako nešto bude od ove prijave, biće zanimljivo vidjeti da li će korisnici povoljnih kredita i stanova snositi ekonomske posljedice. Neki pravnici su i ranije u izjavama za Monitor upozoravali da bi se država zbog diskriminacije mogla suočiti i sa tužbama onih u javnoj upravi koji nijesu bili povlašćeni, ali i ostalih građana. Koji su plaćali i plaćaju ogromne rate kredita za skupo plaćene stanove.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo