Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nasljednici preuzimaju vlast

Objavljeno prije

na

Nova 2011. godina u Opštini Budva počela je pod vanrednim uslovima, u potpunoj političkoj i finansijskoj blokadi. Turistički grad praktično je obezglavljen nakon hapšenja predsjednika Rajka Kuljače i potpredsjednika Dragana Marovića koji se po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva od 24. decembra prošle godine nalaze u pritvoru pod sumnjom za umiješanost u aferu Zavala, zajedno sa još osmoricom svojih saradnika.

Pored te nevolje Budva je zapala u dužničku krizu prema crnogorskim bankama po osnovu milionskih dugovanja. Žiro račun Opštine ponovo je blokiran.

U sekretarijatu za finansije ova vijest je potvrđena ali nije rečeno koji je dug stigao na naplatu. Nezvanično se saznaje da je u pitanju potraživanje Prve banke u iznosu od pet miliona eura, čija je prinudna naplata najavljena početkom decembra prošle godine.

Na osnovu naloga Privrednog suda Centralna banka je izvršila blokadu računa Opštine. Riječ je o dva odvojena zahtjeva od dva i tri miliona eura koji se odnose na aranžmane koje su opštinski čelnici pravili sa jednim brojem povlaštenih investitora koji su dobijali unosne poslove na području Opštine. Izvođači radova po pravilu podižu kredite kod Prve banke, čije vraćanje Opština kasnije preuzima na sebe.

Iznos od tri miliona eura odnosi se na dug Opštine prema podgoričkoj firmi Tehnoput koja je izvodila radove na bulevaru kroz Bečiće. Ostatak od dva miliona eura koje sudskim putem potražuje Prva banka, je dug prema firmi Cijevna komerc za posao gradnje zgrade budvanske Akademije znanja u koju je utrošeno oko 10 miliona eura.

Nekada najbogatija opština u zemlji, Budva danas nije u stanju da redovno isplaćuje zarade zaposlenima u lokalnoj upravi. Plate kasne od tri do četiri mjeseca, zavisno od prioriteta.

Kormilo grada u odsustvu njenih čelnika preuzeo je drugi potpredsjednik Lazar Rađenović, koji iz fotelje Rajka Kuljače poručuje da Budvi nisu potrebni novi izbori za predsjednika Opštine, jer on sve to može obavljati sam. „Opština Budva funkcioniše u otežanim okolnostima, ali lokalna vlast uspijeva da izvršava sve neophodne funkcije”, tvrdi Rađenović

U budvanskom DPS-u se nadaju da će nakon isteka jednomjesečnog pritvora predsjednik Kuljača i potpredsjednik Marović izaći na slobodu odakle će se braniti u eventualnom sudskom procesu.

Mladi Rađenović već ima iskustva u obavljanju više odgovornih poslova istovremeno. U lokalnoj upravi pokriva dvije visoko rangirane funkcije. Potpredsjednik je Opštine i direktor opštinskog preduzeća Budva Holding koje upravlja sa oko četiri miliona kvadrata opštinske zemlje. Riječ je o jednom od najbogatijih preduzeća u Crnoj Gori, često sa ponosom ističe Rađenović.

Ubrzo po osnivanju Budva Holdinga, Rađenović inicira formiranje dioničarskog društva Adriatik Holding d.o.o, na koje u katastru nepokretnosti u Budvi prenosi svu opštinsku zemlju. Tako se Opština Budva odrekla vlasništva i prenijela ga na Adriatik holding d.o.o. Ko su dioničari još se ne zna.

Osnivanje Rađenovićevih preduzeća preko kojih se trguje državnom imovinom, formiraju zajedničke firme sa investitorima sa dalekih of šor destinacija, podržano je glasovima odbornika koalicije DPSDP. U upravnim odborima sjede opštinski i partijski čelnici i jedan predstavnik iz SNP-a, Veselin Marković.

Budva Holding je umiješana u slučaj Zavala tako što je na osnovu ugovora o zajedničkom ulaganju ušla u dil sa ruskom investicionom grupom Miraks, dajući zemljište za gradnju hotela Jedro na Zavali. Nakon bankrota Rusa, propao je i zajednički posao. Ali odgovornost nije snosio niko.

Teške obaveze pale su iznenada na pleća Rađenovića, koji je uz to član brojnih upravnih odbora u opštinskim javnim preduzećima i sportskim klubovima.

Sličnu poziciju uživao je do juče i Aleksandar Tičić, jedan od najbližih saradnika Svetozara Marovića. Dvije funkcije ni njemu nisu bile višak.

Bio je glavni menadžer Budve i vršilac dužnosti direktora Agencije za planiranje prostora i pravi kolekcionar mjesta u upravnim odborima raznih opštinskih, državnih i sportskih firmi.

Agencija za planiranje prostora Budve bila je od osnivanja 2007, epicentar urbanističkog cunamija koji je pogodio Budvu. Meka u koju su na poklonjenje i punih ruku dolazili investitori sa svih strana, pripadnici urbanističke mafije po čijim se željama parcelisala Budvanska rivijera. Donijeta je hrpa planova, na desetine njih kojima je urbanizovan posljednji očuvani prostor obale, grada i okolnih sela.

Najprije Prostorni plan opštine koji je izmjenama namjena prostora, zelene površine, maslinjake i priobalje pretvorio u građevinsko zemljište. A potom i drugi planovi nižeg reda ali velikih interesa.

Među njima i Urbanistički projekat „Turistički kompleks Zavala”.

Svi planovi prošli su ovjeru u Tičićevoj Agenciji a svaki programski zadatak za donošenje planova nosi pored Kuljačinog i njegov potpis.

Posao planiranja prostora je dovršen. Budva je definisana kao grad kula i solitera u kome su podgorički tajkuni, političari, ministri i diplomate udjenuli svoja stambena naselja i komplekse. Nakon uspješno obavljenog posla Saša Tičić, sasvim neočekivano napušta lokalnu upravu.

Na veliko iznenađenje svojih partijskih drugova i prijatelja Tičić je prošlog ljeta podnio ostavku na sve svoje funkcije i obreo se u kabinetu premijera Mila Đukanovića na mjestu savjetnika za privatizaciju i kapitalne projekte.

Odlasku su prethodili poremećeni odnosi u vrhu vlasti u Budvi. Mnogi su tada špekulisali na temu da li je Marović „poslao” Tičića Đukanoviću ili je bilo obrnuto, da je Tičić krtica budvanskog DPS-a. Bilo kako bilo tek novi premijer Igor Lukšić zadržao je Tičića u svom kabinetu i na istom radnom mjestu.

Možda će savjetnik Tičić imati više sreće sa kapitalnim investicijama u Vladi Crne Gore nego što je imao sa onima u Budvi. Od brojnih prestižnih projekata koje je najavljivao, koji su od Budve trebali napraviti Monako, Monte Karlo ili Dubai, ni jedan nije izveden.

Hotel Jedro davno je otplovio sa Zavale. Kapitalac, Akva park ili Vodeni grad ostavio je za sobom samo milionske dugove u Prvoj banci, koje nakon bijega dvojice investitora Opština mora izmiriti.Ni jedan od najavljivanih svjetskih hotelskih lanaca nije prisutan u turističkoj Budvi. Kempinski, Šeraton, Holidej In, Hajat i mnogi drugi čijim imenima su nas fascinirali slatkorječivi Rađenović i Tičić, još se nisu pojavili.

Ko još pamti obećanu velelepnu građevinu na mjestu stadiona Lugovi na Slovenskoj plaži, luksuzno apartmansko-hotelsko-sportsko zdanje sa fudbalskim igralištem na četvrtom spratu sa pogledom ka pučini…Ili gradsku marinu, golf terene, bioskope i biblioteke, brojne vrtiće i sve te izborne obmane.

Pokretanje istrage oko naselja Zavala ulilo je strah u političkom i poslovnom miljeu grada. Neki se planirani poslovi otkazuju.

Zanimljiv je u tom pogledu slučaj prodaje legata zadužbinara Toma Luketića koji je uzburkao duhove u Budvi. Dvije parcele u centru grada površine 914 m2 prodate su na javnoj dražbi 22. decembra firmi Astro Montenegro čiji je osnivač izvjesni Khikmetaulla Rakhmetov, po početnoj cijeni od 822.600 eura. Sedam dana kasnije, 29. decembra, nakon serije hapšenja u Budvi, Rakhmetov je obavijestio tendersku komisiju da odustaje od kupovine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo