Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASLJEĐE MALIH HIDROELEKTRANA: Zabranjeno, ali će da se radi

Objavljeno prije

na

Jedan od posljednjih ugovora koje je potpisala prošla Vlada je o davanju državnog zemljišta na raspolaganje radi nastavka gradnje malih hidroelektrana Bjelojevićka 1 i 2 u Mojkovcu. Rijeka je ionako betonirana i uništena, pa da se izađe u susret kompanijama čiji su vlasnici bili bliski Milu Đukanoviću

 

Nedelju dana prije izbora nove Vlade,  minula Vada je sa kompanijama koje grade male hidroelektrane Bjelojevićka 1 i 2 u Mojkovcu, potpisala aneks ugovora o koncesiji. Ovim ugovorom privatnim kompanijama se na raspolaganje daju državne parcele radi realizacije dvije male HE.

Ugovor su 23. oktobra potpisali potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, i koncesionari dooo Čelebić, Milica Fuštić, Synergy doo i C&S Energy. Radi se o kompanijama koje su u većinskom vlasništvu Tomislava Čelebića, poslovnog partnera Mila Đukanovića.

Prethodna Vlada kao i ona prije nje, javno su obećali da će zaustaviti gradnju malih HE i preispitati ugovore o postojećim. Umjesto toga, na kraju mandata, dobili smo ovaj ugovor.

Bjelojevićka rijeka, na kojoj je izvođač radova na malim HE bio Bemaks, koji pored njih, na istoj lokaciji,  radi i regionalni put Mojkovac-Lubnice, je uveliko uništena.

Iz URE, bivšeg premijera Dritana Abazovića, su svojevremeno konstatovali da je ova rijeka potpuno devastirana zbog izgradnje mini-hidroelektrane i rekonstrukcije puta Mojkovac-Lubnice, gdje je investitor Uprava za saobraćaj, a izvođač radova Bemaks.

,,Kada smo saznali da je investitor dobio dozvolu za izgradnju mHE na Bjelojevićkoj rijeci otišli smo u Bjelojeviće da vidimo stanje u kom se nalazi rijeka i da porazgovaramo sa mještanima kako bismo vidjeli šta možemo da uradimo da bi se problem izgradnje mHE riješio. Međutim, kada smo stigli zatekli smo mutnu rijeku, posječena stabla drveća i uništen put. Bili smo šokirani stanjem u kojem se nalazi ovo mjesto”, skenirali su stanje u pokretu URA.

Mještani su protestovali i cijelo vrijeme iskazivali ogorčenje što se problem ne rješava. Vlada je umjesto rješenja potpisala ugovor sa kompanijama, koji im daje realne osnove za nastavak gradnje. Prije toga, u julu 2022, od strane Ministartsva kapitalnih investicija, formirana je Radna grupa za analizu projekata iz obnovljivih izvora energije.

Cilj je bio da se preispitaju prethodno potpisani ugovori za obnovljive izvore energije, posebno male HE. U materijalu Radne grupe,  u koji je Monitor imao uvid, za male HE na Bjelojevićkoj rijeci se navodi: ,,Rok za završetak II faze izgradnje istekao 25.12. 2021. Rješenjem MEPG od 19. januara 2022, inspekcija je zabranila izvođenje radova na izgradnji mHE Bjelojevićka 1 naložila izmještanje položenih cijevi na tresi cjevovoda, vodozahvata objekta, kao i mašinske zgrade u skladu sa revidiranim glavnim projektom. Na navedeno koncesionar je izjavio žalbu koja je odbijena od strane resornog ministarstva. Postoji odstupanje od revidovanog projekta. Koncesionar je tražio saglasnost za zabilježbu predmetnog Ugovora na parcelama u državnoj svojini kako bi otklonio navedene nepravilnosti.  Koncesionar je dostavio bankarsku garanciju na pola miliona eura sa rokom važenja do 31. marta 2023”.

Krejem prošlog mjeseca inspektorka za vode je obišla gradilište ovih malih HE i konstatovala da su završeni svi grubi-građevinski betonski radovi. Radovi se trenutno ne izvode, ,,inspektorka je konstatovala da je vodne saglasnosti, koju izdaje Uprava za vode, istekla”. Inspektorka konstatuje da se poštuje mjera rješenja urbanističko-građevinske inspekcije o zabrani nastavka radova na maloj HE Bjelojevićka 1.

Devastaciju ove rijeke potvrdio je i nalaz Prirodno matematičkog fakulteta koji je za potrebe Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju rađen prije godinu dana. U njemu se navodi da u nekim djelovima rijeka teče preko betoniranog dna. Konstatuje se da se u ,,rijeci ne nalazi više od 20 odsto ribljeg fonda koji je bio karakterističan za ovu rijeku prije početka građevinskih radova”. Na nivo od 20 odsto građevinski radovi su sveli i ostale biodiverzitetske grupe u rijeci, konstatuje se u mišljenju PMF-a.

Devastaciju, krajem prošle godine, konstatuje i Komisija Agencije za zaštitu prirode. Opisuju uništeni predio oko obala rijeke i dionice puta, ali i devastacije usljed izgradnje dvije mini HE u samom koritu rijeke gdje su betonirani vodozahvati. I pored tih činjenica Agencija, pozivajući se na Zakon, donosi zaključak da se te promjene ,,ne mogu smatrati štetom nastaloj u životnoj sredini”.

Zbog javašluka nadležnih, zamjenica Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore Marija Božović je prije dva mjeseca uputila Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu zbog nesavjesnog rada u službi protiv direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, postupajuće ekološke inspektorke, članova stručnog tima Agencije i NN lica.

,,Pasivnim postupanjem ekološke inspekcije i direktora Agencije za zaštitu životne sredine omogućava se ugrožavanje životne sredine od strane izvođača radova Bemaksa”, navodi se u prijavi koja se odnosi na devastaciju Bjelojevićke rijeke.

Monitor je već pisao o rijeci koja se prošle jeseni izlila i oštetila novoizgrađeni put Mojkovac-Lubnice, na kome radove od 2020. izvodi kompanija Bemaks. Za ono što je do sada urađeno zainteresovano je Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, pa se krajem protekle godine obratilo Agenciji za zaštitu životne sredine da, shodno svojoj nadležnosti ,utvrdi da li je prilikom izvođenja građevinskih radova pri rekonstrukciji regionalnog puta Mojkovac-Lubnice, dionica Mojkovac-Vragodo, na Bjelojevićkoj rijeci došlo do štete u životnoj sredini.

Tužilaštvo je dostavilo i dokaz u vidu mišljenja Prirodno matematičkog fakulteta u čijem zaključku se ističe da je došlo do drastične degradacije rječnog ekosistema, kao posljedica devastacije životne sredine duž čitave trase puta Mojkovac –Vragodo.

Agencija u odgovoru tužilaštvu navodi da je utvrdila da prijavljenja šteta od strane Osnovnog državnog tužilaštva prema operateru Upravi za saobraćaj Crne Gore, ne predstavlja štetu shodno Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini.

I dok je rijeka trajno uništena, institucije nastavljaju da rade po starom. Bjelojevićka rijeka je pritoka Tare i predstavlja zaštićeno ribolovno područje. U njoj je Zakonom o slatkovodnom ribarstvu  zabranjeno uzimati ili uništavati faunu i floru, vršiti eksploataciju pijeska, šljunka i drugih mineralnih materija. Zakon o betoniranju ništa ne piše.

Vlada Duška Markovića je tipski potpisivala ugovore o gradnji malih HE sa kompanijama bliskim svom partijskom šefu Đukanoviću. Ugovor za Bjelojevićku 1 i 2 potpisan je u martu 2017. Sljedeće godine koncesionar se obratio Agenciji za zaštitu životne sredine za Elaborat o uticaju na životnu sredinu za izgradnju male HE. Elaborat je upućen zainteresovanim institucijama – Direktoratu za prostorno planiranje i Direktoratu za životnu sredinu, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ministarstvu ekonomije, Institutu za javno zdravlje, Upravi za šume, Upravi za vode, Sekretarijatu za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac. Uvid u Elaborat nije izvršio niko od obaviještenih institucija, drugih organizacija i javnosti, pa samim tim nije bilo sugestija ni primjedbi.

Kako tada, tako i danas. Nastavak betoniranja je samo odložen.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo