Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nas i Kineza 1,5 milijardi

Objavljeno prije

na

Crnogorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar kazao je da su kineske kompanije nešto ipak dostavile u posljednji čas i da su stoga sve opcije još otvorene. Ranije je Lompar prognozirao da će do kraja aprila biti završeni pregovori sa Kinezima, a sada se ne zna čak ni kada će biti održana naredna sjednica Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte na kojoj će se, valjda, donijeti konačna odluka o autoputu. DINAMIKA: Osim uvjeravanja da je kineska ponuda veoma povoljna, niko takođe ne zna koliko bi autoput mogao koštati. Crnogorsku vlast više od toga zabrinjava „predložena dinamika”, pa je Lompar najavio da će u komunikaciji sa kineskim partnerima pokušati da ubrzaju određene aktivnosti. Ali, Kinezima nije do žurbe. Oni imaju svoju dinamiku, strategiju i taktiku. Visoki funkcioner kineske vlade Ciao Đan Li kaže da je projekat gradnje autoputa u Crnoj Gori ušao u strategiju vlade u Pekingu. „Naša vlada i naš narod imaju velika očekivanja od tog projekta”, rekao on. Gradnja autoputa od jadranske obale do granice sa Srbijom, pa i dalje do Beograda, uklapa se u šire geopolitičke planove kineske vlade. Kina posljednjih godina ulaže stotine miliona u države na Balkanu, koje joj služe kao ulazna vrata za tržište EU. U Pekingu računaju da im je jeftiniji ulazak na evropsko tržište preko regiona koji će za desetak godina biti u Uniji. „Jeftinije je kupovati nekretnine ili ulagati na Balkanu nego direktno u EU”, kaže saradnik istraživač Njemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbjednost iz Berlina Dušan Reljić. U tom kontekstu je razumljiva njihova „predložena dinamika” izgradnje autoputa Bar-Boljare.

MIRIS: Za krizom duboko pogođene zemlje u ovom regionu, kineski novac je, čini se, jeftinija alternativa nego komercijalno preskup zapadni novac. One ga olako i zahvalno prihvaćaju. Miris novca iz Kine ih opija. Najbolji primjer je Grčka koja je širom otvorila vrata Kini, ali joj ni to ne pomaže da izađe iz bankrota i da stalno traži sve više novaca od fondova EU. Čini se da se slično dešava i sa našom zemljom. Tako je početkom prošle godine najavljeno da kreće obnova crnogorske pomorske flote kineskim novcem! Predstavnici kineske Eksim banke i Crnogorske plovidbe potpisali su ugovor o zajmu radi kupovine dva broda vrijedna 55,7 miliona američkih dolara. Prema ugovoru o kreditu kamatna stopa je fiksna i iznosi tri odsto, a rok otplate je 15 godina, sa grejs periodom od pet godina. Kinezi su takođe bili zainteresovani da grade hidroelektrane na Morači, učestvuju u revitalizaciji i dogradnji termoelektrane u Pljevljima, rekonstruišu željeznicu Bar-Beograd, učine luku Bar centralnom lukom za distribuciju svoje robe na Balkan i dalje prema EU, a već je potpisan projekat izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Budve. Ove bi se godine u našoj zemlji trebali održati Dani kineske kulture. Crnogorska vlast omogućava Kinezima strateško pozicioniranje na Balkanu, što oni znalački koriste.

MOTIVI: Evropljani i Amerikanci ne gledaju sa simpatijama na aranžmane sa Kinezima, kao što je to ranije bio slučaj i sa povećanom prilivom ruskog kapitala u Crnu Goru. Kineski kapital, tvrde zapadni krugovi, potiskuje evropske kompanije sa Balkana često i sumnjivim sredstvima. Posebno su osjetljivi Njemci koji smatraju da Podgorica, koja nastoji da ove godine dobije datum za početak pristupnih pregovora sa EU i uđe u NATO, mora imati mnogo više osjećaja za zajedničku evropsku politiku.

Nedavno je njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila stroža pravila za firme iz Kine koje žele pristupiti evropskom tržištu. Ona je istakla da one moraju pokazati znatno više transparentnosti. ,,Mora biti sasvim jasno koliku podršku u nadmetanju s evropskim preduzećima kineske firme dobijaju od državnih institucija i banaka”, rekla je Merkelova.

I evropski komesar za industriju Antonio Tajani je rekao da EU mora da zaštiti sektore od strateškog značaja kontrolom kineskih investicija, koje su, kako je naglasio, politički motivisane. ,,To jesu investicije, ali iza toga se krije i politička strategija na koju Evropa mora da odgovori na politički način”, dodao je on.

ZAMKA: Zvanična Podgorica, na čelu sa šefom diplomatije Milanom Roćenom, o tome, čini se, ne vodi previše računa. Interesi moćnih lobija u Vladi i oko nje prijete da Crnu Goru ponovo uvuku u geostratešku zamku. To se dešava u osjetljivom trenutku upravo kada je Zapad pokrenuo vojnu intervenciju u Libiji i akciju svrgavanja predsjednika Sirije Bašara al Asada kako bi Kinu i Rusiju izbacio iz Mediterana. Kina je uložila velika sredstva u energetske izvore na istoku Libije, a sirijske luke služe kao pomorske baze za rusku flotu u Sredozemlju.

Jedan od ključnih razloga za nezasluženo brz napredak Crne Gore prema EU jeste želja Evropljana i Amerikanaca da Crnu Goru uvežu u svoju interesnu sferu, za što je služila i Jadranska povelja, vojni savez Hrvatske, Albanije i Makedonije, koji je nastao 2006. godine na inicijativu SAD, a kojem su se u decembru 2008. pridružile Crna Gora i Bosna i U situaciji kada je EU konačno riješila da integriše Balkan u tu zajednicu, kada se premijer Igor Lukšić prima u Njemačkoj na najvišem nivou i kada, kako kaže državna sekretarka Hilari Klinton, odnosi između SAD i Kine kreću u stranu otvorene konfrontacije, o svemu treba voditi računa. Valjda će nakon još jedne runde pregovora crnogorski čelnici shvatiti da su pregovori sa Kinezima o izgradnji autoputa, kako je to priznao i ministar Lompar, samo ,,gubljenje vremena”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo