Crnogorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar kazao je da su kineske kompanije nešto ipak dostavile u posljednji čas i da su stoga sve opcije još otvorene. Ranije je Lompar prognozirao da će do kraja aprila biti završeni pregovori sa Kinezima, a sada se ne zna čak ni kada će biti održana naredna sjednica Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte na kojoj će se, valjda, donijeti konačna odluka o autoputu. DINAMIKA: Osim uvjeravanja da je kineska ponuda veoma povoljna, niko takođe ne zna koliko bi autoput mogao koštati. Crnogorsku vlast više od toga zabrinjava „predložena dinamika”, pa je Lompar najavio da će u komunikaciji sa kineskim partnerima pokušati da ubrzaju određene aktivnosti. Ali, Kinezima nije do žurbe. Oni imaju svoju dinamiku, strategiju i taktiku. Visoki funkcioner kineske vlade Ciao Đan Li kaže da je projekat gradnje autoputa u Crnoj Gori ušao u strategiju vlade u Pekingu. „Naša vlada i naš narod imaju velika očekivanja od tog projekta”, rekao on. Gradnja autoputa od jadranske obale do granice sa Srbijom, pa i dalje do Beograda, uklapa se u šire geopolitičke planove kineske vlade. Kina posljednjih godina ulaže stotine miliona u države na Balkanu, koje joj služe kao ulazna vrata za tržište EU. U Pekingu računaju da im je jeftiniji ulazak na evropsko tržište preko regiona koji će za desetak godina biti u Uniji. „Jeftinije je kupovati nekretnine ili ulagati na Balkanu nego direktno u EU”, kaže saradnik istraživač Njemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbjednost iz Berlina Dušan Reljić. U tom kontekstu je razumljiva njihova „predložena dinamika” izgradnje autoputa Bar-Boljare.
MIRIS: Za krizom duboko pogođene zemlje u ovom regionu, kineski novac je, čini se, jeftinija alternativa nego komercijalno preskup zapadni novac. One ga olako i zahvalno prihvaćaju. Miris novca iz Kine ih opija. Najbolji primjer je Grčka koja je širom otvorila vrata Kini, ali joj ni to ne pomaže da izađe iz bankrota i da stalno traži sve više novaca od fondova EU. Čini se da se slično dešava i sa našom zemljom. Tako je početkom prošle godine najavljeno da kreće obnova crnogorske pomorske flote kineskim novcem! Predstavnici kineske Eksim banke i Crnogorske plovidbe potpisali su ugovor o zajmu radi kupovine dva broda vrijedna 55,7 miliona američkih dolara. Prema ugovoru o kreditu kamatna stopa je fiksna i iznosi tri odsto, a rok otplate je 15 godina, sa grejs periodom od pet godina. Kinezi su takođe bili zainteresovani da grade hidroelektrane na Morači, učestvuju u revitalizaciji i dogradnji termoelektrane u Pljevljima, rekonstruišu željeznicu Bar-Beograd, učine luku Bar centralnom lukom za distribuciju svoje robe na Balkan i dalje prema EU, a već je potpisan projekat izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Budve. Ove bi se godine u našoj zemlji trebali održati Dani kineske kulture. Crnogorska vlast omogućava Kinezima strateško pozicioniranje na Balkanu, što oni znalački koriste.
MOTIVI: Evropljani i Amerikanci ne gledaju sa simpatijama na aranžmane sa Kinezima, kao što je to ranije bio slučaj i sa povećanom prilivom ruskog kapitala u Crnu Goru. Kineski kapital, tvrde zapadni krugovi, potiskuje evropske kompanije sa Balkana često i sumnjivim sredstvima. Posebno su osjetljivi Njemci koji smatraju da Podgorica, koja nastoji da ove godine dobije datum za početak pristupnih pregovora sa EU i uđe u NATO, mora imati mnogo više osjećaja za zajedničku evropsku politiku.
Nedavno je njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila stroža pravila za firme iz Kine koje žele pristupiti evropskom tržištu. Ona je istakla da one moraju pokazati znatno više transparentnosti. ,,Mora biti sasvim jasno koliku podršku u nadmetanju s evropskim preduzećima kineske firme dobijaju od državnih institucija i banaka”, rekla je Merkelova.
I evropski komesar za industriju Antonio Tajani je rekao da EU mora da zaštiti sektore od strateškog značaja kontrolom kineskih investicija, koje su, kako je naglasio, politički motivisane. ,,To jesu investicije, ali iza toga se krije i politička strategija na koju Evropa mora da odgovori na politički način”, dodao je on.
ZAMKA: Zvanična Podgorica, na čelu sa šefom diplomatije Milanom Roćenom, o tome, čini se, ne vodi previše računa. Interesi moćnih lobija u Vladi i oko nje prijete da Crnu Goru ponovo uvuku u geostratešku zamku. To se dešava u osjetljivom trenutku upravo kada je Zapad pokrenuo vojnu intervenciju u Libiji i akciju svrgavanja predsjednika Sirije Bašara al Asada kako bi Kinu i Rusiju izbacio iz Mediterana. Kina je uložila velika sredstva u energetske izvore na istoku Libije, a sirijske luke služe kao pomorske baze za rusku flotu u Sredozemlju.
Jedan od ključnih razloga za nezasluženo brz napredak Crne Gore prema EU jeste želja Evropljana i Amerikanaca da Crnu Goru uvežu u svoju interesnu sferu, za što je služila i Jadranska povelja, vojni savez Hrvatske, Albanije i Makedonije, koji je nastao 2006. godine na inicijativu SAD, a kojem su se u decembru 2008. pridružile Crna Gora i Bosna i U situaciji kada je EU konačno riješila da integriše Balkan u tu zajednicu, kada se premijer Igor Lukšić prima u Njemačkoj na najvišem nivou i kada, kako kaže državna sekretarka Hilari Klinton, odnosi između SAD i Kine kreću u stranu otvorene konfrontacije, o svemu treba voditi računa. Valjda će nakon još jedne runde pregovora crnogorski čelnici shvatiti da su pregovori sa Kinezima o izgradnji autoputa, kako je to priznao i ministar Lompar, samo ,,gubljenje vremena”.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice