SVIJET
Narko rat protiv Šarića

Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor online
Kako može da izgleda međunarodna trgovina drogama vrijedna 400 milijardi dolara pokazuju dvije prošlonedjeljne vijesti. Navodno, meksički narko-karteli pokušavaju na sve načine da dođu do Darka Šarića (41), optuženog za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, dok srpska i druge policije ispituju da li je Pljevljak bio u vezi i sa, u Brazilu uhapšenim, francuskim narko-dilerom srpskog porijekla Predragom Vukomanovićem (31). Pozivajući se na podatke i na razgovor sa sagovornikom iz američke agencije za suzbijanje narkotika (DEA), beogradski tabloid Alo piše kako meksički narko-karteli računaju da Šarić više nema podršku kolumbijskih narko-kartela i da nije toliko moćan. Dio je to pravog narko-rata koji se događa posljednjih mjeseci i u kome učesnici imaju za cilj prevlast na globalnom tržištu krijumčarenja i prodaje kokaina. Prema beogradskom tabloidu učesnici u tom ratu su, među ostalima, meksički narko-karteli i organizovana kriminalna grupa Darka Šarića, sa njihovim snabdjevačima kolumbijskim narko-kartelima.
Borba za prevlast na svjetskom tržištu kokaina je prema ovom listu iz švajcarskog medijskog lanca Ringijer, kome u Srbiji pripadaju dnevnik Blic i nedjeljnik NIN, počela kada su meksički narko-karteli preuzeli primat na tržištu prodaje kokaina od kolumbijskih. Iako su Kolumbijci najveći proizvođači kokaina, Meksikanci su preuzeli primat od njih kada su počeli u velikim količinama da plasiraju peruanski kokain u Sjevernu Ameriku i da tako zbog svoje granice kontrolišu taj posao.
Odmah zatim su u saradnji s italijanskom, peruanskom i indijskom mafijom meksikanski karteli uspjeli da plasiraju tone kokaina na sva svjetska tržišta. ,,Ovako organizovana globalna krijumčarska mreža omogućila im je prodor na tržišta koja su prethodno kontrolisana od strane Kolumbijaca i njihovog zastupnika za Evropu Darka Šarića”, rekao je za Alo! sagovornik iz DEA.
List se poziva i na zvanična dokumenta Evropske unije i američkog Stejt departmenta u kojima jasno stoji da meksički narko-karteli sve više prodiru na tržište Starog kontinenta i s njega sklanjaju kolumbijske kartele. Njihov prodor na evropsko tržište se podudara s vremenom kada je otkrivena uloga i samog Darka Šarića u međunarodnom švercu kokaina i borbe kolumbijskih vlasti s njihovim najjačim kartelima kakav je i Norte del vale, glavni snabdjevač Pljevljaka za kojim su vlasti Srbije u januaru 2010. raspisale međunarodnu potjernicu.
Meksičke organizovane kriminalne grupe ubrzo na tržištu Evrope uspijevaju preko italijanskih mafijaških veza da plasiraju ogromnu količinu droge i zato ih američki Kongres označava jednom od tri najveće kriminalne organizacije u svijetu. Pored ruske mafije i kineskih trijada, meksički narko-karteli imaju treću najjaču ulogu u svjetskom organizovanom kriminalu.
Peru je drugi najveći proizvođač biljke koke na svijetu iza Kolumbije. Prema podacima peruanskih vlasti i DEA, oko 80 odsto proizvedenog kokaina završava preko meksičkih kartela u Evropi, u koju dolazi prevashodno iz Italije, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema proračunu Ujedinjenih nacija, samo narko-tržište meksičkih kartela vrijedno je oko 143 milijarde dolara. Meksički isljednik Danijel Markez rekao je za magazin Kontralinea da se na međunarodnom narko-tržištu okrene oko 400 milijardi dolara godišnje.
Više od 35.000 ljudi poginulo je u Meksiku u nasilju povezanom sa drogom, objavile su vlasti. Lokalni mediji pišu da je krvavi rat u borbi protiv krijumčarenja kokaina odnio do sada živote oko 40.000 civila.
Ovu krvavu borbu za tržište sve vrijeme prati američka DEA. DEA je u saradnji sa policijama širom svijeta pružila informacije koje su dovele do zapljene veće količine Šarićevog kokaina u Argentini i Španiji. Ovih dana je uhapšen i jedan od najvećih konkurenta Darka Šarića, meksički narko-bos Hose de Hesus Mendez Vargas, poznatiji pod nadimkom Majmun.
Hapšenje, prošlog četvrtka, jednog od najvećih meksičkih narko-bosova Mendeza Vargasa oslabilo je trenutno poziciju meksičkih kartela. On je bio poznat po svojim nasilnim metodama prilikom obračunavanja sa protivnicima i konkurencijom.
Majmun je bio vođa kartela La Familija Mićoakan, koji je ujedno predstavljao i katolički kult koji je terorisao čitavu zapadnu obalu Meksika. La Familija Mićokan postala je poznata na organizovanoj kriminalnoj sceni prije četiri godine kada su u jedan noćni klub u Meksiku ubacili pet odsječenih glava ljudi iz suparničkog kartela kako bi zaplašili njegove pripadnike.
Meksičke vlasti ucijenile su ga na 2,5 miliona dolara.
Tvrdi se da je Mendez Vargas bio uključen u organizovani kriminal i prije nastanka La Familije. Tako je pre devet godina stao na čelo grupe ubica za Zalivski kartel. Imao je tim za obezbjeđenje koji je bio poznat kao „12 apostola”, naveo je federalni tužilac.
La Familia je bila u početku dio Zalivskog kartela. Kasnije je postala samostalna banda za trgovinu drogama, pa su dvije grupe postale rivalske.
U martu su počele da se pojavljuju poruke da ogranak koji se naziva krstaši nastoji da smijeni La Familiu. Takvo ime ogranka je aludiralo na hrišćanski red krstaša osnovan 1118. u Jerusalimu radi zaštite hodočasnika u Svetoj zemlji poslije Prvog krstaškog rata.
U maju su oružani sukobi između različitih bandi, kao i njih sa policijom, natjerali 3.500 ljudi da pobjegnu iz Mićoakana i da potraže utočište u crkvama, školama i odmaralištima u susjednim većim gradovima. No, predstavnik meksičke federalne bezbjednosti Alehandro Poare je poslije hapšenja Mendesa Vargasa saopštio kako je od 2009. u zemlji uhapšen ili ubijen 21 od 37 vodećih švercera droga.
Dan pošto je u Meksiku ,,pao” Mendes Vargas, u Brazilu, u blizini Rio de Žaneira je uhapšen francuski narko-diler srpskog porijekla Predrag Vukomanović (31). Ozloglašeni trgovac narkoticima dio je kriminalne grupe čuvenog pljačkaša banki Italijana Antonija Ferare.
,,Sumnje o povezanosti ove kriminalne grupe s grupama iz Srbije, među kojima je i klan narkobosa Darka Šarića, još se provjeravaju,” kazao je za beogradski tabloid Kurir sagovornik iz srpskog pravosuđa.
Vukomanović je posljednja četiri mjeseca, otkad je za njim raspisana Interpolova potjernica, proveo u ilegali u sirotinjskom predgrađu Rija. Kako prenose tamošnji mediji, trudio se da ne privlači pažnju okoline i policije, pa niko nije mogao da pretpostavi da se iza jednostavnog i skromnog izgleda krije organizator šverca kokaina iz Južne Amerike. Za njim, osim Francuske, tragaju i Portugal, ali i druge evropske države.
Prema saopštenju brazilske policije, Vukomanović je pripadao „jednoj od najopasnijih bandi u Francuskoj”, koju je predvodio Ferara, porijeklom Italijan, poznat pod nadimkom Nino Kralj Bjekstva. Ferarina mreža „osnovala je ogranak u Brazilu”, sa ciljem da isporučuje kokain iz Južne Amerike u Evropu.
Ferara trenutno služi 12-godišnju kaznu zatvora, pošto je 2003. spektakularno pobjegao iz zatvora u blizini Pariza. Pripadnici njegove grupe su stvorili uslove za Ninovo bjekstvo tako što su bacali ručne bombe i pucali iz automatskog oružja na čuvare kule i glavnog ulaza.
Francuska i brazilska policija uhapsila je u januaru petoricu njegove braće i još 13 ljudi osumnjičenih za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Brazilske vlasti terete Vukomanovića za organizovanje šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Nije, međutim, poznato da li će biti izručen Francuskoj ili će mu se suditi u Brazilu.
Poslije hapšenja policija je saopštila da je Vukomanoviću pasoš istekao, što ga je spriječilo da napusti Brazil, a njima pomoglo da ga privedu. Prema saznanjima policije, Ferarina grupa ,,osnovala je ogranak u Brazilu” s ciljem da isporučuje kokain iz Južne Amerike u Evropu.
U istrazi je utvrđeno da je ipak ove godine četiri puta putovao u Evropu, gdje je sa saradnicima ugovarao prodaju baze kokaina, koja je u Brazilu jeftinija nego u Evropi.
Prema saznanjima brazilske policije, Vukomanović evropskim saradnicima nije naplaćivao bazu kokaina, već su se trampili. Naime, oni su mu zauzvrat davali sintetičke droge, kojih je malo na narko-tržištu Brazila, pa su zato izuzetno skupe.
U Beogradu kažu da Vukomanović (31), Srbin sa francuskim državljanstvom, nije poznat srpskoj policiji, što ukazuje na mogućnost da je uhapšen pod lažnim identitetom.
,,Provjerava se dosije narko-dilera iz Srbije. On je za nas enigma. Moguće je da je Predrag Vukomanović u stvari lažno ime pod kojim se osumnjičeni u Francuskoj, a zatim i u Brazilu bavio kriminalnim radnjama. U evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, to ime nije zabilježeno ni u jednom dosijeu. Zvanično od kolega iz brazilske i francuske policije za sada nije stigla nijedna informacija o hapšenju Vukomanovića, ali je moguće da će biti zatražena provjera identiteta uhapšenog”, kazao je za dnevnik Blic izvor iz MUP-a Srbije.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
TRAMP, NETANJAHU, GAZA: Pakao sa pogledom na rivijeru

Objavljeno prije
5 danana
14 Februara, 2025
Mnogo je glasova sa svih strana koji plan predsjednika SAD-a karakterišu kao opasan, nemoralan i nezakonit. UN su upozorile da je svako prisilno raseljavanje civila sa okupirane teritorije strogo zabranjeno međunarodnim pravom i „ravno etničkom čišćenju“
Plan o dvije države na Bliskom istoku kojim je prošla američka administracija željela da okonča tamošnje sukobe, više se ne pominje. Ono što je u igri nakon nedavnih istupa biznismena-političara Donalda Trampa koji je preuzeo konce u Bijeloj kući više liči na plan agenta za nekretnine nego na rješenje jedne od najdubljih kriza u modernoj istoriji čovječanstva.
Mnogo je glasova sa svih strana koji plan predsjednika SAD-a karakterišu kao opasan, nemoralan i nezakonit. Ujedinjene nacije upozorile su da je svako prisilno raseljavanje civila sa okupirane teritorije strogo zabranjeno međunarodnim pravom i „ravno etničkom čišćenju“.
Osim logističkih problema vezanih za preseljenje dva miliona ljudi, retorika iz Vašingtona prenebregava činjenicu da potraga za boljim životom nije jedino čemu se nadaju Palestinci. Istrajavanje na svojoj zemlji na kojoj su svakodnevno suočeni sa nevoljama više desetina godina je značajno za njih. Tramp o ovome, naravno, ne razmišlja.
Njegov plan zahtijeva podršku nekoliko arapskih zemalja koje u tome ne žele da učestvuju. Jedina konstatacija bahatog predsjednika sa kojom se svi slažu je da bi obnova Gaze trebala ogromne napore i sredstva za oporavak. Procjenjuje se da je skoro 70 odsto zgrada oštećeno ili uništeno, zdravstveni, vodovodni, sanitarni i higijenski sistemi su propali, a postoji i nestašica hrane, goriva, ljekova i skloništa. Povrh svega naglasio je Tramp: „Posvećen sam kupovini i vlasništvu nad Gazom“. Pri tome ne objašnjavajući od koga bi „kupio“ teritoriju i kako bi SAD uopšte posjedovale Gazu.
Prema njegovoj viziji, i američka javnost bi morala pristati da upravlja Gazom, komentarišu mediji. To nije nešto što je većina Amerikanaca očekivala da će se desiti. Lindzi Grem, ključni republikanski senator, posebno verziran u spoljnim poslovima, napomenuo je da njegovi glasači u Južnoj Karolini možda neće biti baš oduševljeni tim planom.
„Preuzimanje Gaze i pretvaranje u Rivijeru Bliskog istoka je prenaduvan san koji se neće ostvariti“, rekao je Harlan Ulman, politički i vojni analitičar iz Atlantskog savjeta, za Al Džaziru. „Ali taj će plan možda biti korišćen kao pregovarački adut od strane američke administracije“, napomenuo je.
Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira

Objavljeno prije
4 sedmicena
24 Januara, 2025
Primirje je započelo krajem prošle sedmice razvijajući nadu u kraj petnaestomjesečnog razornog rata. Slavlja su izbila širom razorene Gaze, a neki Palestinci počeli su se vraćati svojim domovima , prkos krvavom kašnjenju primirja od tri sata. Krvavom zbog toga što se izraelska strana svojski trudila da do potpisivanja primirja u svoju bilježnicu smrti upiše još koju stotinu palestinskih života
Puno je neizvjesnosti stalo u dane za nama. S najviše strepnje se iščekivalo parafiranje dogovora o prekidu vatre na Bliskom istoku, koje je vlada Benjamina Netanjahua prolongirala do krajnjeg roka, da bi se potom odužilo za dodatnih nekoliko sati zbog Hamasa. Primirje je započelo krajem prošle sedmice razvijajući nadu u kraj petnaestomjesečnog veoma krvavog rata.
Slavlja su izbila širom ratom razorene teritorije, a neki Palestinci počeli su se vraćati svojim domovima u Gazi, uprkos krvavom kašnjenju primirja od tri sata. Krvavom zbog toga što se izraelska strana svojski trudila da u svoju bilježnicu smrti upiše još koju stotinu Palestinaca.
Primirje bi trebalo da donese početni period smirenja ratnih dejstava od šest sedmica. Primirje, koje je počelo u 11:15 po lokalnom vremenu, samo je prvi korak ka okončanju sukoba i povratku skoro 100 talaca otetih tokom Hamasovog napada 7. oktobra 2023, te oslobađanja znatno većeg broja Palestinaca koji su odavno u izraelskim zatvorima.
Hamas je trebalo da dostavi imena taoca koji će biti oslobođeni prije početka primirja, koje je prvobitno bilo planirano za 8:30 ujutru. Imena je objavio oko dva sata kasnije, pozivajući se na tehničke razloge i ističući da je i dalje posvećena sporazumu.
Između 8:30 i trenutka kada je primirje stupilo na snagu, izraelska vojska je ubila najmanje 26 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Nije navedeno da li su u pitanju civili ili borci. Vojska je upozorila ljude da se drže dalje od izraelskih snaga dok se povlače u tampon zonu.
Al Džazira je u srijedu prenijela vijesti iz Jenina u kome je stanje loše i nakon trećeg dana primirja. Najmanje deset Palestinaca ubijeno je u Jeninu u nečemu što se opisuje kao velika vojna operacija izraelskih snaga u koordinaciji sa Shin Betom, agencijom za unutrašnju sigurnost. Palestinci u Jeninu i izbjegličkom kampu rekli su da ne mogu doći do svojih domova, a UN kaže da je gotovo 2.000 porodica raseljeno.
Prva faza primirja sa svoja 42 dana, treba da rezultira oslobađanjem 33 taoca iz Gaze i puštanjem na slobodu stotine palestinskih zatvorenika. Tokom ovog perioda, izraelske snage treba da se povuku u tampon zonu unutar Gaze, omogućavajući hiljadama raseljenih Palestinaca da se vrate u ono što je ostalo od njihovih domova. Očekuje se i značajan porast humanitarne pomoći.
Ovo je drugo primirje u ratu, duže i značajnije od sedmodnevne pauze prije više od godinu. Ovaj put postoji potencijal za konačnim prekidom borbe. Ali, po koju cijenu. Pregovori o daleko složenijoj drugoj fazi primirja trebalo bi da započnu za nešto više od dvije sedmice. Pitanja poput mogućeg nastavka rata nakon prve faze i oslobađanja preostalih talaca ostaju neizvjesna. Premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Izrael smatra primirje privremenim i zadržava pravo da nastavi borbe ako to bude potrebno.
Netanjahu je istakao da su vojni uspjesi u Libanu i Siriji doprinijeli tome da Hamas pristane na primirje. On je takođe naglasio da je dogovor postignut u posljednjem trenutku, pod pritiskom odlazeće administracije Džo Bajdena i novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
Analizira se mnogo o tome šta sve može dovesti do prekida primirja i novih stradanja. Imati sedmicu razmaka između svakog puštanja talaca je klizav teren, jer postoji mnogo stvari koje mogu poći po zlu. Sporazum takođe odlaže oslobađanje većine talaca, jer je predviđeno da 14 od 33 taoca bude oslobođeno tokom posljednje sedmice dogovora. I politički vjetrovi koji prate sporazum mogli bi se značajno promijeniti u međuvremenu. Možda je najvažnije stanje taoca čije oslobađanje traži izraelska strana. Jedna je stvar kada su taoci koji se oslobađaju u dobrom zdravstvenom stanju, ali sporazum bi se mogao brzo raspasti ako su taoci u lošem zdravstvenom stanju ili preminuli.
Ako se uspješno sprovedu sve tri predviđene faze, kuda dalje? Rekonstrukcija Gaze, ukoliko primirje uspije, trajaće godinama. U izvještaju EU, UN-a i Svjetske banke procijenjeno je da će obnova infrastrukture koštati 17,9 milijardi eura. Prema UNCTAD-u, ekonomiji Gaze moglo bi biti potrebno 350 godina da se vrati na nivo prije rata, ukoliko izraelska blokada ostane na snazi.
Iz SAD-a smo čuli drugačiju verziju te rekonstrukcije. Predsjednik SAD Donald Tramp tokom razgovora s novinarima prilikom potpisivanja izvršnih naredbi u Ovalnom kabinetu Bijele kuće, 20. januara upitan je i o sudbini primirja i Gaze.
On nije uvjeren da će dogovor o primirju i oslobađanju talaca u Gazi, koji je stupio na snagu prethodnog dana, biti ispoštovan kroz sve tri faze. „To nije naš rat. To je njihov rat. Nisam uvjeren“, rekao je kratko novi predjsenik SAD-a.
Što se tiče Gaze, gdje su ogromni dijelovi Pojasa pretvoreni u ruševine tokom 15 mjeseci konstantnog bombardovanja, Tramp je rekao da je enklava „poput ogromnog gradilišta“ koje će morati da se „obnovi na drugačiji način“. Prokomentarisao je i da je to lijep dio zemlje sa morem u blizini. Javnost nagađa kakva je rekonstrukcija Gaze u glavi američkog predsjednika.
Al Džazira je prenijela i riječi Elise Stefanik, Trampove ambasadorke SAD-a u Ujedinjenim nacijama. Ona kaže da se slaže s izjavom da Izrael ima „biblijsko pravo” na okupiranu Zapadnu obalu. To je stajalište koje je u suprotnosti sa međunarodnim pravom, ali je u skladu sa vizijom radikalnih izraelskih doseljenika. Postavlja se i pitanje ko su ljudi koji će sa američke strane biti garanti ovog krhkog mira.
Predsjednik SAD-a je imao dosta diskutabilnih izjava povodom Bliskog istoka, ali je i javno zagovarao sporazum i predstavio sebe kao pregovarača, pa bi propast sporazuma mogla narušiti prve dane njegovog mandata. Očekuje se veliki napor od strane predsjedničkog pregovarača za Bliski istok Stiva Vitkofa i njegovog tima da održe ovaj sporazum na pravom putu. To zahtijeva teške pregovore sa svim stranama, uključujući ne samo Izraelce i palestinsku upravu u Gazi već i Egipćane i Katarce, koji posreduju sa Hamasom putem neformalnih kanala. Uz toliko djelova ove slagalice postoji stvarna opasnost da ono što se činilo kao prva diplomatska pobjeda predsjednika SAD-a, postignuta čak prije njegove inauguracije, može nestati u roku od nekoliko dana. Jasno je da predstoji nekoliko sedmica teške diplomatije.
Da su stvari na Bliskom istoku jako složene i teške za saniranje potvrdila je i administracija, sada već bivšeg predsjednika SAD Džoa Bajdena, koja je sa američke strane iznijela najveći dio ovih pregovora. Džejk Salivan, odlazeći savjetnik za nacionalnu bezbjednost nije siguran kakva je budućnost ovog prostora. „Koji je ishod svega ovoga? Mislim da je prerano za predviđanja. Čak i kada se dese dobre stvari, loše su često iza ugla. To je istina u cijeloj spoljnoj politici, a posebno na Bliskom istoku,” rekao je.
Slično tome, Entoni Blinken, američki državni sekretar, tvrdi da na Bliskom istoku promjene često nisu onakve kakvima se čine. On je, u najboljem slučaju, vidio „istorijsku priliku“. U svakoj zemlji koja je uvučena u rat između Izraela i Gaze – Libanu, Siriji, Jemenu, Iranu, Iraku – kao i u samom Izraelu, ravnoteža snaga je promijenjena ratom, ali ne nepovratno, nada se Blinken.
U međuvremenu brojne organizacije se trude da poboljšaju životne uslove za preživjele stanovnike ovog komada zemlje. Mnogi od njih su raseljavani sedam, osam i više puta. Kada se i ako se vrate na svoja ognjišta pitanje je šta će tamo zateći.
Da bi se kako tako funkcionisalo u Gazi potrebna je ogromna pomoć. Minimalno 600 kamiona pomoći dnevno predviđeno je sporazumom o primirju. Za sada više od 630 kamiona s humanitarnom pomoći ušlo je u Gazu u nedjelju, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.
Najmanje 300 kamiona otišlo je na sjever teritorije, gdje je humanitarna kriza najakutnija. Broj kamiona koji ulaze u Gazu preko izraelskih kontrolisanih prelaza pao je u novembru na oko 80 dnevno, što je djelić od 500 i više koji su ulazili dnevno prije sukoba.
Lokalni mediji u Egiptu izvijestili su da je 95 kamiona humanitarne pomoći prešlo egipatsku stranu graničnog prijelaza Rafah i krenulo prema Gazi. Ovo je glavni ulaz Gaze u svijet, koji je zatvoren od maja prošle godine, kada je izraelska vojska preuzela kontrolu nad tim područjem.
Dramatično je svakog trenutka u Gazi. I nakon nagovještaja mira i nade za kakvom takvom normalizacijom života, svaka sekunda na Bliskom istoku nesigurno otkucava.
Dragan LUČIĆ
Komentari
Izdvojeno
PREKID VATRE NA BLISKOM ISTOKU: Ima li mira za Gazu?

Objavljeno prije
1 mjesecna
17 Januara, 2025
Predstavnici Gaze i Izraela postigli su dogovor o prekidu vatre. U Izraelu pomiješane emocije. Ukoliko Netanjahu parafira dogovor, mogao bi ostati bez vlade. Još su jaki glasovi u Tel Avivu koji traže da se sa uništavanjem Palestine ide do kraja. Dok su izraelski vazdušni napadi nastavljeni širom Gaze, u Deir al-Balahu, u središtu pojasa, ljudi su se okupili i slavili. Vršilac dužnosti šefa Hamasa Halil al-Haja, rekao je da Izrael nije uspio da ostvari svoje ciljeve u Gazi
Ove srijede katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani objavio je vijest koju smo svi čekali petnaest mjeseci: predstavnici Gaze i Izraela postigli su dogovor o prekidu vatre. Dogovor o pauziranju ratnih dejstava očekuje se da bude zvanično prihvaćen od strane Izraela nakon sjednice premijerovog kabineta za bezbjednost. „Dvije zaraćene strane u Pojasu Gaze postigle su dogovor o razmjeni zarobljenika i talaca, a posrednici najavljuju prekid vatre u nadi da će se postići trajni mir između strana“, rekao je katarski premijer.
On je najavio da obje strane treba potpuno da se pridržavaju svih faza dogovora kako bi se izbjeglo dalje krvoproliće i eskalacija u regionu. Ubrzo poslije ove najave, oglasio se i odlazeći američki predsjednik Džo Bajden. On je izjavio da je njegova administracija pregovarala sa obje strane, ali da će tim novog predsjednika uskoro biti zadužen za njegovu primjenu. Bajden je rekao da su se u Dohi pregovori priveli kraju uz prisustvo novog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa i savjetnika Bijele kuće za Bliski istok Breta MekGurka.
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp prigrabio je dogovor kao uspjeh svoje administracije. Ustvrdio je da se dogovor mogao postići samo kao rezultat republikanske istorijske pobjede u novembru. „Taj rezultat je signalizirao cijelom svijetu da će moja administracija tražiti mir i pregovarati o dogovorima kako bi osigurala sigurnost svih Amerikanaca i naših saveznika“.
Dok su izraelski vazdušni napadi nastavljeni širom Gaze, u Deir al-Balahu, u središtu pojasa, ljudi su se okupili i slavili. U Hamasu su proslavili postizanje dogovora, a vršilac dužnosti šefa grupe, Halil al-Haja, rekao je da Izrael nije uspio da ostvari svoje ciljeve u Gazi. „U ime svih žrtava, svake kapi prolivene krvi i svake suze bola i ugnjetavanja, kažemo: Nećemo zaboraviti i nećemo oprostiti“, poručio je on.
Dok se slavi na razrovanim ulicama Gaze, u Izraelu pomiješane emocije. Ukoliko Benjamin Netanjahu parafira dogovor, mogao bi ostati bez vlasti. Jaki su glasovi u Tel Avivu koji traže da se sa uništavanjem Palestine ide do kraja.
Kako je raslo iščekivanje dogovora o prekidu vatre ranije u srijedu, Netanjahu i njegov ministar odbrane, Izrael Kac, sastali su se s jednim od vodećih figura krajnje desnice u koaliciji, ministrom finansija Becalelem Smotričem. Smotrič je bio veoma kritičan prema ranijim predloženim dogovorima s Hamasom. Njegov kolega, tvrdolinijaški ministar Itamar Ben Gvir, pozvao ga je da udruže snage i povuku svoje stranke iz koalicije – što bi potencijalno dovelo do pada vlade. Naravno, ako se dogovor prihvati.
Smotrič je kritikovao dogovor o prekidu vatre, rekavši da je to loš i opasan dogovor za nacionalnu sigurnost države Izrael. „Jasan uslov da ostanemo u vladi je apsolutna sigurnost povratka u rat”, prenijeli su njegove komentare izraelski mediji.
Dogovor koji je postignut u Dohi u velikoj mjeri slijedi okvire sporazuma o primirju prvi put predloženog u maju prošle godine. Podijeljen je u tri faze. Sva borbena djelovanja treba da prestanu tokom prve faze, a izraelske snage se povlače iz gradova Gaze u tampon zonu duž ivice pojasa. Raseljenim Palestincima treba da bude obezbijeđen povratak i slobodno kretanje između juga i sjevera teritorije, koju je Izrael presjekao instaliranjem vojnog koridora. Očekuje se i povećan protok pomoći u Gazu.
Druga faza zamišljena je kao sveobuhvatnija, s preostalim živim taocima koji će biti vraćeni i odgovarajućim brojem palestinskih zatvorenika koji će biti oslobođeni, uz potpuno povlačenje Izraela iz pojasa. To je korak na koji Netanjahu do sada nije bio spreman, a detalji ove druge faze predmet su daljih pregovora, koji treba da počnu 16 dana nakon prve faze.
U finalnoj, trećoj fazi bi se izvršila razmjena tijela preminulih talaca i boraca iz Gaze, a pokrenuo bi se i plan rekonstrukcije Gaze. Aranžmani za buduće upravljanje pojasom ostaju nejasni.
„Ujedinjene nacije su spremne da podrže sprovođenje ovog dogovora i povećaju isporuku humanitarne pomoći za nebrojene Palestince koji nastavljaju da pate,“ izjavio je Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.
Iz svijeta stižu poruke podrške. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je da je dogovor o prekidu vatre važan korak za stabilnost regiona i dodao da će Turska nastaviti napore za rješenje na principu dvije države. Egipatski predsjednik Abdel Fatah Al Sisi je u čestitci apostrofirao važnost brze isporuke humanitarne pomoći Gazi. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen apelovala je na obje strane da u potpunosti sprovedu dogovor.
Upravo se sprovođenja dogovora boje mnogi. Trofazni prijedlog predstavljen u maju, razmatran je cijelog ljeta. U septembru, jedan od glavnih izraelskih pregovarača, šef Mosada David Barnea, vratio se u Katar s nadom u rješenje. Međutim, Netanjahu je tada javno postavio uslov da izraelske trupe nastave okupaciju dva područja u Gazi: koridora Filadelfi duž granice s Egiptom i koridora Netzarim u centru pojasa.
Izrael će vjerovatno iskoristiti vremenski period prije nego sporazum o prekidu vatre stupi na snagu u nedjelju kako bi nastavio ratovati protiv Gaze i ostvario što više uspjeha, kazao je za Al Džaziru Andreas Krig, viši predavač na školi sigurnosnih studija na King’s koledžu u Londonu. „Sljedeća tri dana biće izuzetno teška za ljude u Gazi, puno ljudi će umrijeti i, nažalost, to takođe sugeriše da sam rat nije gotov”, rekao je Krig. „Ideja o faznom dogovoru koji ide od dogovora s taocima na onaj koji je održiviji vjerovatno je dobra ideja, problem je što smo bili u prvoj fazi u novembru i ona je propala”, rekao je ovaj poznavalac situacije.
Nije jasno zašto je Netanjahu sada odlučio da prihvati primirje. Neki izvještaji spominju sastanak sa Vitkofom, izaslanikom novoizabranog američkog predsjednika. Međutim, Tramp je praktično dao Netanjahuu odriješene ruke u oktobru, rekavši: „Bibi, radi šta moraš“.
Ima analitičara koji su mišljenja da bi sada izraelski premijer mogao zaključiti da njegovo prihvatanje prekida borbi, s Hamasom koji je daleko od uništenja, ne izgleda kao kapitulacija pred ovom grupacijom, Bajdenovom administracijom ili domaćim protivnicima. On bi dogovor mogao predstaviti kao pragmatičan korak, s obzirom na promjenu vlasti u SAD-u i sa novim predsjednikom koji će ga pohvaliti. No, tu je onda problem održanja vlade u Tel Avivu koji smo već pomenuli.
Kako će se postaviti izraelski premijer znaćemo u narednim danima. Sigurno je: Hamas je preživio, ali mu slijedi period rekonstrukcije. Mediji naslućuju da će to vjerovatno biti pod vođstvom Mohameda Sinvara, brata ubijenog vođe Jahje Sinvara. Njegovi politički i vojni ogranci moraće ponovo uspostaviti svoje pozicije. Grupa ne samo da nije protjerana, već trenutno nema očigledne alternative njenoj vlasti. Hamas će morati biti uključen ne samo u održavanje primirja, već i u operacije obnavljanja uništene zemlje.
A uništeno je mnogo toga. Od početka kopnene ofanzive izraelske vojske na Gazu u oktobru 2023. godine, kao odgovor na napad boraca iz Gaze od 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1200 Izraelaca, prijavljeno je da je ubijeno više od 46.000 Palestinaca, uključujući 17.492 djece. Više od 1,9 miliona od ukupno 2,2 miliona stanovnika pojasa Gaze raseljeno je, a veliki dio infrastrukture i stambenih objekata je uništen ili teško oštećen.
Iako bi primirje zaustavilo izraelske napade i omogućilo nekim ljudima povratak u svoje domove, situacija će vjerovatno ostati nesigurna. Netanjahuova vlada uvijek bi mogla zaprijetiti obnavljanjem vazdušnih napada, ako ne i onih kopnenih, ili blokadom humanitarne pomoći.
Ne treba zaboraviti: samo u 48 sati prije potpisivanja dogovora, najmanje 123 osobe su ubijene, a nekoliko stotina drugih povrijeđeno u izraelskim napadima širom Gaze.
Četvrtak je. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, sijenke straha nad sudbinom primirja i dalje su prisutne. Netanjahu i njegova vlada i dalje oklijevaju da parafiraju sporazum, a ubijanje Palestinaca se nastavlja. Premijer Izraela ima i sasvim lični motiv da bježi od primirja – optužnica Haškog tribunala za ratne zločine protiv njega, ostaje na snazi.
Primirje je zrak nade, ali je trajni mir još upitan.
Dragan LUČIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 5 dana
Prilika
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Otrovna jabuka “AI”
Ferid Muhić
-
GLEDIŠTE / prije 2 sedmice
Kamo śutra sa ovakvom pitom
Budislav Minić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Paralelni univerzumi
Milena Perović

Novi broj


Prilika

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS4 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno4 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU4 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost