Jačanje administrativnih kapaciteta i njihova primjena, kao i učvršćivanje vladavine prava su glavni izazovi za Crnu Goru, ocijenila je Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku zemalja koje teže pristupanju Evropskoj uniji (EU). ,,Crna Gora treba da pokaže konkretne rezultate posebno kada se radi o reformi sudstva i borbi protiv korupcije,” navedeno je u dokumentu koji je objavljen u srijedu u Briselu. Prema EK, opstaje politički uticaj na sudove i tužilaštva. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba da bude odlučno vođena. ,,I dalje je potrebna veća politička volja u borbi protiv korupcije, naročito one na visokom nivou,” primijetila je EK. SLABI KAPACITETI: EK je ocijenila da su mogućnosti administracije još ograničene. odsustvo ljudskih i finansijskih sredstava, zajedno sa strukturnim slabostima i korupcijom sputavaju efikasnost javne administracije. Potreban je veliki trud, za uspostavljanje profesionalnog, odgovornog i na znanju ustanovljenog servisa javnih službenika, oslobođenih političkog uticaja. Treba ojačati kapacitet Skupštine Crne Gore da razmatra zakone i prati sprovođenje reformi. Neophodno je ustanovljenje i osnaženje nezavisnih, nadzornih i regulatornih tijela koja bi efikasno djelovala.
EK naglasak stavlja na obezbjeđivanje nazavisnosti sudstva i autonomiju tužilaštva. Tužilaštvo treba da dobije nove zadatke shodno Krivičnom zakoniku. Unutar sudskog sistema moraju da vladaju odgovornost, integritet i efikasnost.
Iako je ostvaren napredak u izgradnji zakonodavnih i administrativnih okvira za borbu protiv korupcije, to društveno zlo, po ocjeni EK, ,,preovladava u mnogim oblastima i predstavlja i dalje naročito ozbiljan problem. Postoji zabrinutost u pogledu sveobuhvatnosti i stvarne primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Mada postoji pozitivan trend, kapaciteti za isljeđivanje i saradnja agencija za sprovođenje zakona je slaba, pa je mali broj osuđenih. Nedovoljan je i nadzor u područjima finansiranja političkih partija i sukoba interesa,” navedeno je u dokumentu EK.
PRITISAK NA MEDIJE: EK se pozabavila i slobodom izražavanja u Crnoj Gori i u tom pogledu izrazila zabrinutost zbog sudskih procesa, visokih kazni medijima i pritisaka. ,,Zabrinjavajuće su i prijeteće izjave državnih zvaničnika u pogledu uloge medija i nevladinih organizacija (NVO). Vlada treba da se konstruktivno angažuje sa predstavnicima građanskog sektora”.
Evropska administracija je posvetila pažnju i problemu pranja novca u Crnoj Gori, pa je poslije konstatacije da je u borbi protiv tog zla ostvaren određen napredak, izrazila zabrinutost zbog smanjenja broja istraga i izvještaja o sumnjivim transakcijama. ,,Pranje novca i dalje stvara ozbiljnu zabrinutost pa su potrebni dalji napori za njegovo sprječavanje i suzbijanje,” navedeno je u izvještaju.
Za Brisel je razlog za ozbiljnu zabrinutost trgovina drogama. Za borbu protiv ove vrste organizovanog kriminala potrebno je poboljšanje profesionalizma u policijskim snagama, opreme i infrastrukture, poručila je EK.
Konačno, u EK postoji ozbiljna zabrinutost zbog organizovanog kriminala koji pogađa vladavinu prava i poslovno okruženje. ,,Istrage i procesi su i dalje nedovoljni, pa je malo konačnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Prioritetna pažnja mora biti posvećena povećavanju ljudskih resursa i jačanju međuagencijske saradnje”, zaključeno je u izvještaju EK.
KORUPCIJA U DRŽAVNOM APARATU: Na problem korupcije u državnom aparatu i mnogobrojne neriješene imovinske sporove je ukazala takođe američka firma za određivanje boniteta Dun&Bradstreet. Možda je to razlog što je američki kapital malo prisutan, a da dominiraju ruski i mađarski investitori, koji Crnu Goru vide kao povoljnu destinaciju.
Prirodni resursi, uz povoljan geografski položaj, čine Crnu Goru atraktivnom destinacijom za strane investicije. Turizam kao glavni razvojni sektor, prema tome i najinteresantniji za ulaganja. No, bilo je niz spornih privatizacija kompanija koje su ranije bile u državnom vlasništvu.
Iz Brisela je skrenuta pažnja i na potrebu prava žena, naročito zbog njihove nedovoljne zaštite od nasilja, koje je osobito rasprostranjeno kod kuće. Zato je potrebno usvojiti zakone o zaštiti od nasilja u porodici, antidiskriminacioni zakon, kao i razvijati strategije poboljšanja prava djece i društveno ranjivih grupa.
SIROMAŠTVO: Dan prije izvještaja EK, u Podgorici je, uz prisustvo predsjednika Filipa Vujanovića, predstavljen Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – 2009. godina, koji je izradio Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). U dokumentu naslovljenom Crna Gora: društvo za svakoga, konstatuje se da je u državi vidljiv fenomen postao društvena isključenost.
Tokom posljednjih nekoliko godina zemlja je ostvarila napredak u oblasti građevinarstva, turizma, trgovine, telekomunikacija i u bankarskom sektoru. Ali, ovakav rast nije poboljšao socijalno uključivanje, niti je uticao na smanjenje siromaštva.
U izvještaju UNDP navodi se da je u Crnoj Gori stopa siromaštva samo malo smanjena od 2003. godine. Mada je ukupan društveni proizvod (BDP) Crne Gore 2006. porastao na impresivnih 8,6 odsto, a 2007. na 10,3, nivo siromaštva je ostao stabilan, pri čemu 10,8 odsto stanovništva živi ispod linije siromaštva (162,00 EUR na mjesečnom nivou).
Prema dokumentu na 120 stranica, siromaštvo je koncentrisano u određenim geografskim područjima. Relativno je veliko na sjeveru zemlje, gdje visoka nezaposlenost, prilično visoka stopa nepismenosti, naročito među starijim licima i ženama, i niski prihodi doprinose visokim stopama siromaštva. Više od polovine siromašnih (62 odsto živi na sjeveru).
Romi, Aškalije i Egipćani (RAE) su socijalno najugroženiji dio stanovništva sa stopom siromaštva od 36 odsto, a za njima slijede raseljena lica sa 34, i korisnici prava iz socijalne i dječije zaštite sa 30%, penzioneri sa 15,7, dugotrajno nezaposleni sa 12,3 i osobe sa invaliditetom sa 11,9 odsto.
Navodi se i da je rizik od siromaštva najveći za djecu, stare osobe i žene.
Crna Gora ima izraženu i sve veću nejednakost. Nejednakost se mjeri decile količnikom, koji predstavlja odnos prosječne potrošnje najbogatijih 10% stanovnika podijeljenog sa prosječnom potrošnjom 10% najsiromašnijih. Nivo nejednakosti povećan je sa 6,0 iz 2004. na 9,8 u 2008. godini, i jedan je od najvećih u regionu.
Ključne preporuke Izvještaja su da je potrebno izraditi jasno definisane prioritete na nivou cijele Vlade kojima se promoviše socijalno uključivanje. Takođe, nužno je promovisati jednakost rodova u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti.
Starimo
Stopa rasta broja stanovnika Crne Gore opada i stanovništvo stari. U odnosu na posljednji popis iz 2003. godine, broj stanovnika se povećao za samo 0,76% i procjenjuje se da Crna Gora ima 625.000 stanovnika. Stopa rasta opala je sa 9,5 na hiljadu stanovnika 1991. godine na samo 2,5 na hiljadu 2006. godine. Udio starih lica u strukturi ukupnog broja stanovnika značajno će se povećati na 18,4% u 2031. godini, dok je 2001. godine udio bio 12,4%.
Frankenštajn reforma
Ako je suditi po nedavnom članku u elektronskom mediju Sautist juropien tajms, kapaciteti nedostaju ne samo Skupštini Crne Gore već i obrazovnom sistemu. Medij citira profesora Univerziteta Crne Gore Milana Popovića kako su pokušaji vlasti da reformišu obrazovni sistem integracijom u panevropski Bolonjski proces naišli na velike probleme. ,,Glavni principi Bolonjskog procesa su sjajni, ali ako ih primenite u ovdašnjim uslovima samo će nastati Frankenštajn”, ,,Bolonja mora da se implementira u realnim uslovima. Nama nedostaje nastavno osoblje i nemamo dovoljno prostora”, rekao je Popović. Popović i njegov kolega Dragan Koprivica, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, navode da je veoma teško za profesora da uspostavi kontakt sa 300 ili 500 studenata i posveti im potrebnu pažnju. ,,To je zločin nad obrazovanjem”, rekao je profesor Popović.
Milan BOŠKOVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice