Povežite se sa nama

OKO NAS

NAPORI KOLAŠINSKIH BORACA: DA SE NE ZABORAVI KAPETAN RIVA: Časna ljudska odluka

Objavljeno prije

na

Iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista (UBNOR) Kolašina i dalje ne odustaju od ideje da u gradu podignu bar bistu Mariju Rivi, kapetanu italijanske vojske, komandantu trećeg bataljona divizije Venecija. Riva je, krajem septembra 1943. godine, sasvim suprotno odluci komandanta divizije kojoj je pripadao njegov bataljon, dao veliki dobrinos oslobađanju Kolašina od Njemaca. To, pozivajući se na brojne istorijske izvore, tvrde u UBNOR-u.

Nakon žestoke borbe sa prvim i četvrtim bataljonom Četvrte proleterske brigade na Bašanjem brdu, Riva je odbio da se preda partizanima i prešao na njihovu stranu, žestoko se sa svojim vojnicima suprotstavljajući Njemcima.

“U šestodnevnoj odbrani Kolašina glavni teret borbe nosili su borci Četvrte proleterske brigade i Italijani iz bataljona kapetana Rive. Njegova odluka, suprotna naredbi komande divizije Venecija, stacionirane u Brenama, teška je i časna ljudska i oficirska odluka, koja zaslužuje poštovanje, sjećenje i spomen obilježje”, kažu u kolašinskom UBNOR-u.

Životna priča, držanje i hrabrost tog oficira nijesu ostavile ravnodušnim ni scenariste filma “Bitka na Neretvi”. Na osnovu toga kreiran je istoimeni lik, kojeg je odigrao Franko Nero.

“Da, to je vjerno preslikan lik i ono što je Riva učinio. Međutim, scenaristi su to smjestili u drugi vremenski kontekst i na drugo mjesto – februar i mart 1943. godine, u vrijeme bitke na Neretvi. Riva je, ipak, jedan od kolašinskih oslobodilaca i ne smijemo to zaboraviti”, kažu kolašinski borci.

UBNOR, ali i lokalna uprava već su se obraćali Ministarstvu kulture s molbom da im se odobri podizanje biste italijanskom kapetanu u centru grada. Međutim, iz Ministarstva su tražili dopunu kapetanovih biografskih podataka za period prije 1943. godine. Kolašinci će nastojati da uz pomoć Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNOR) , a preko italijanske ambasade, dopune dokumentaciju i, nadaju se, ispune sve uslove da Rivi podignu bistu u blizini Spomen doma u centru Kolašina.

Malo Kolašinaca sada zna za podvige italijanskog oficira. Srednjovječni se sjećaju da su ga pedesetih i šezdesetih godina u osnovnim školama učitelji pominjali. Poslije toga, sjećanje na Rivu ostalo je zarobljeno u knjigama koje opisuju podvige Četvrte proleterske brigade i krvavu borbu za oslobođenje Kolašina. Iako je konačno oslobođenje grada od Njemaca, nakon što je 18 puta prelazio “iz ruke u ruku”, uslijedilo tek u decembru sljedeće godine, poštovaoci tekovina NOR-a smatraju da se nikako ne smije zaboraviti ni šest dana krvave borbe krajem septembra 1943. tokom kojih je bataljon kapatena Rive imao vrlo značajnu, a možda i presudnu ulogu.

U knjizi Borci Četvrte proleterske piše da je Riva Mario di Pasqale rođen 1900. godine u Milanu (Komo). U zborniku sjećanja boraca te brigade, zapisano je: “Partizani su bili impresionirani dejstvom minobacača kapetana Rive, pa je partizanski artiljerac, komandir prateće čete Četvrte proleterske brigade Simo Simović, iz profesionalne radoznalosti odlučio da obiđe Italijane i vidi ih na djelu. Vladeta Selić, borac koji je išao s njim, ovako je opisao prizor:

„Na Bašanjem brdu dočeka nas riđobradi kapetan Riva vojničkim pozdravom. Nekako mu objasnismo cilj naše posjete i on odmah pokaza veliku predusretljivost da nam omogući da vidimo sve što želimo. Na položaju su se učestano rasprskavale topovske granate kojima ih je gađala italijanska artiljerija u sastavu četnika sa Šljivovice. Zbog toga nas kapetan Riva zamoli da uđemo u njegov zaklon koji je bio potpuno bezbjedan. I ovaj položaj bio je izrađen na isti način kao i naš na Barutani. Odlično izgrađeni rovovi i zakloni obezbjeđivali su ljude od eksplozije. Italijani su se znalački koristili rovovima i niko se nije nepotrebno pojavljivao izvan njih.”

Junaštvo italijanskog kapetana, kažu kolašinski antifašisti, ispoljeno je tokom tih dana oslobađanja Kolašina. Sredinom oktobra 1943. godine, podsjećaju, Njemci su napali oslobođenu teritoriju kolašinskog sreza. Četvrta crnogorska brigada i Rivin bataljon imali su oštre okršaje s Njemcima duž puta Lijeva Rijeka – Kolašin.

“Kapetan Mario Riva junački je poginuo 18. oktobra, suprotstavljajući se nastupanju njemačkih jedinica. Na mjestu Uvač uništio je dva njemačka tenka a jedan oštetio. S njime je oginulo 15 vojnika njegovog bataljona”, tvrde u UBNOR-u.

UBNOR Kolašin, s prilično brojnim članstvom, predvođenim predsjednikom Gojkom Vlahovićem, minulih godina aktivno je radio na obnavljanju i održavanju spomenika iz NOR-a.

To udruženje vodi brigu i o partizanskom spomen groblju na Brezi, pa je i taj dio grada postao značajan dio turističke ponude, a naročito je zanimljiv stranim turistima. Najviše je posjetilaca iz Izraela. Nedavno je pored spomen groblja postavljen i kiosk, gdje se mogu kupiti razglednice s motivima vezanim za “herojsku Brezu”. U čuvanju tog važnog istrorijskog mjesta važnu ulogu ima država, koja plaća radnike na održavanju. Udruženje antifašista odlično sarađuje i sa Centrom za kulturu, odnosno, KUD Mijat Mašković, školama , NVO Natura, a svakodnevno među mladima “regrutuje” i nove članove.

“S ponosom možemo reći da u proteklom periodnu nijedan spomenik iz NOR-a nije oskrnavljen.Vjerovatno je tome doprinijela i činjenica da se vidi koliko ulažemo u održavanje spomenika. Omasovljenje i podmladjivanje članstva naš je kontinuirani zadatak. Trenutno imamo oko 200 aktivnih članova i planiramo da taj broj udvostručimo”, kaže Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo