Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPADI NA NOVINARE: I novi biju

Objavljeno prije

na

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su najavljivali tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. U praksi, sve je i dalje isto

 

Malo toga se promijenilo, moćni i bahati i dalje napadaju novinare. Ekipa Gradske TV napadnuta je u nedjelju u Budvi. Brat predsjednika Opštine Budva Marka Carevića vrijeđao je i napao novinarku i kamermana na radnom zadatku, dok su u blizini kamenoloma Platac, kojim gazduje firma Carinvest, snimali prilog o divljoj deponiji.

Iz Gradske TV su pojasnili da se Savo Carević, brat prvog čovjeka metropole turizma, unosio u lice novinarki Dubravki Perović, vrijeđao je i urlao na nju, dok je kamermanu Hariju Markoviću zabranio da snima njegovo divljanje i siledžijsko ponašanje.

Iz ove TV tvrde da nisu samo novinari bili na meti: „Osim na televizijsku ekipu, porodica Carević fizički je nasrnula na jednog od okupljenih mještana, ali je, srećom, veći incident spriječen, prije svega zahvaljujući prisebnosti ostalih okupljenih građana zaseoka Višnjeva, koji su za našu televiziju govorili o ugroženosti njihovih kuća i imanja od eksploatacije šljunka, te divlje deponije koju je na javnoj površini napravilo preduzeće Carinvest. Iz Gradske su najavili da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Sava Carevića zbog nasilničkog ponašanja.

I ovaj napad su zvaničnici i političari selektivno osudili, a dobro je došao i za politička prepucavanja.

Ranije ovakvi napadi nijesu imali povoljan epilog za novinare. Kada su tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin Miljan napali ekipu Vijesti 2009. godine – Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, sudu je trebalo tri godine da presudi. Mlađi Mugoša je osuđen na uslovnu kaznu od pola godine zbog nanošenja teških tjelesnih povreda uredniku Vijesti Jovoviću. Stariji Mugoša je kažnjen novčano, 400 eura, zbog vrijeđanja na javnom mjestu.

Slično, i kada je Velizar Marković, brat tadašnjeg premijera Duška Markovića, uputio novinaru dnevnog lista Dan Vladimiru Otaševiću prijetnje smrću u telefonskom razgovoru 2017. godine. Osnov­no dr­žav­no tu­ži­la­štvo u Pod­go­ri­ci od­ba­ci­lo je kri­vič­nu pri­ja­vu pro­tiv Mar­ko­vi­ća, jer je na­kon is­tra­žnih rad­nji utvr­di­lo da pri­jet­nje ko­je je Mar­ko­vić upu­tio Ota­ševiću ne pred­sta­vlja­ju ni­jed­no kri­vič­no dje­lo.

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su tvrdili tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. Napravljen je i iskorak pa je došlo do izmjena Krivičnog zakonika kojim su popisane i predviđene veće kazne za napade na novinare.

Međutim, u praksi, i dalje je isto. Nakon incidenta u Budvi, saopšteno je da službenici Uprave policije u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru rade na rasvjetljavanju napada na ekipu Gradske RTV. Nakon dva dana slučaj je bio riješen, bar što se tiče tužilaštva. „Povodom incidenta koji se 10. 4. 2022. godine dogodio prilikom snimanja reportaže za Gradsku RTV, u blizini kamenoloma Platac u Opštini Kotor, dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru naložio je službenicima Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor da se prikupe obavještenja od svih učesnika događaja, kao i da se pribavi video snimak koji je sačinjen tom prilikom od strane Gradske RTV. Nakon ocjene svih relevantnih činjenica, postupajući tužilac je ocijenio da se u konkretnom događaju radi o prekršaju, te je dato uputstvo službenicima policije da pokrenu prekršajni postupak“, navodi se u saopštenju koje potpisuje portparol ODT-a u Kotoru, državni tužilac Tijana Čelanović.

Sada je na policiji da li će dalje da goni počinioce incidenta. Ovakvo tumačenje tužilaštva čudi s obzirom da je kao veliki demokratski iskorak krajem protekle godine objavljeno da su usvojene izmjene Krivičnog zakonika koje se odnose na novinare i zaposlene u medijima.  Izmjenama je preciziran termin „posao od javnog značaja” i pet postojećih krivičnih djela prošireno dijelom koji precizira kazne u slučaju kada je napadnuto lice koje se bavi poslom od javnog značaja, a napad je vezan za njegov rad.

Usvojeno je, između ostalog, i novo krivično djelo „sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka“. A ono popisuje: „Ko neovlašćeno spriječi ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.

Radom tužilaštva povodom slučajeva napada na novinare nije bila zadovoljna čak ni prošla vlast. Tako je tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković 2013. najavio ispitivanje odgovornosti tužilaca koji su postupali u predmetu Mugoša–Jovović za vrijeme mandata Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić. Do toga nije došlo, pa nijesu ispitani ni nevjerovatni propusti tužilaca u slučaju Tufika Softića i ostalih.

Taj niz se nastavlja. U aktuelnom suđenju za napad na novinara Seada Sadikovića tužilaštvo uporno odbija da ustanovi šta se desilo sa ključnih 10 sekundi snimka prebijanja novinara. Neće u tužilaštvu čak ni da poslušaju zahtjev policije koja je insistirala: „da se utvrde razlozi zbog kojih nedostaje snimak u navedenom vremenu i da se utvrdi da li je neko od lica koja imaju pristup sistemu video nadzora sa eventualnom namjerom brisao ili dorađivao djelove video snimka“.

I pored deklarativno dobre volje nove vlasti, ne čudi ocjena Evropske komisije koja u posljednjem izvještaju navodi da je ostvaren ograničen napredak u rješavanju nasilja nad novinarima i medijima. „Uprkos određenim signalima od Vlade da će ovu oblast smatrati prioritetnom, prošlogodišnje preporuke samo su dijelom ispunjene i bezbjednost novinara ostaje ozbiljna briga. Puni i djelotvorni epilog u važnim predmetima napada na novinare tek treba da se obezbijedi“, piše u Izvještaju.

Da napomenemo da je protekla godina bila jedna od rekordnih po broju prijetnji i napada na novinare. Uprava policije ih je registrovala 25, a safejournalist, regionalna baza podataka o svim napadima na novinare, 28.

„Od ukupnog broja registrovanih slučajeva, nadležni tužilac je deset događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, osam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok su dva događaja nerasvijetljena. Dodatno, u pet događaja su pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca prekršaja, dok je u četiri događaja nadležni državni tužilac procijenio da nema elemenata izvršenja krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Iz Uprave policije navode da je pet predmeta dostavljeno tužiocu na ocjenu, odlučivanje i pravnu kvalifikaciju, dok je u jednom predmetu izrečena mjera upozorenja“, podaci su Sindikata medija.

Tokom protekle godine zabilježene su četiri prijetnje smrću novinarima. Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, kolumnista Antene M Dragan Bursać i redakcija su primili otvorene prijetnje smrću putem društvene mreže Facebook sa naloga pod nazivom Marko Aprcović. Ovi slučajevi dobili su sudski epilog, a počinilac je osuđen na četiri mjeseca uslovno. Novinar Vijesti Borko Ždero dobio je prijetnje smrću zbog izvještavanja o eksploataciji šljunka na Morači u mjestu Botun, kada mu je jedan od mještana čiji je kamion kontrolisala policija rekao: „Dođeš li drugi put na moje privatno imanje, baciću te u Moraču”. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković je u Centru bezbjednosti Bijelo Polje prijavio da je putem društvene mreže Facebook primio poruku sa profila izvjesnog K.Č. iz Pljevalja u kojoj su upućene riječi uvrede i prijetnji da će ga „napasti na život i tijelo”.

Desila su se i četiri fizička napada. Ispred zgrade u kojoj živi napadnut je glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan, a ovo je i jedini slučaj napada tokom protekle godine koji je dobio sudski epilog. Počinilac je kažnjen sa 10 mjeseci zatvora. Fotoreporterka Pobjede Mara Babović napadnuta je dok pratila doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Slučaj nije prijavljen policiji. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković napadnut je tokom „patriotskog” okupljanja u Bijelom Polju od strane nekoliko muškaraca. Sadiković je zadobio lakše povrede glave. Suđenje za ovaj napad je u toku. Novinarka Vijesti Jelena Jovanović pogođena je u glavu brisačem sa automobila tokom slavlja pristalica koalicije Za budućnost Nikšića. Protiv počinioca M.J. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu novinarke.

Broj prijetnji, vrijeđanja, omalovažavanja i ometanja da se radi posao je najveći, a mnogi slučajevi se i ne prijave.

Ove nedjelje objavljen je godišnji izvještaj Stejt dipartmenta. Za Crnu Goru se navodi: „Nasilje i maltretiranje novinara i dalje su problem“. Jesu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo