Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPADI NA NOVINARE: I novi biju

Objavljeno prije

na

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su najavljivali tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. U praksi, sve je i dalje isto

 

Malo toga se promijenilo, moćni i bahati i dalje napadaju novinare. Ekipa Gradske TV napadnuta je u nedjelju u Budvi. Brat predsjednika Opštine Budva Marka Carevića vrijeđao je i napao novinarku i kamermana na radnom zadatku, dok su u blizini kamenoloma Platac, kojim gazduje firma Carinvest, snimali prilog o divljoj deponiji.

Iz Gradske TV su pojasnili da se Savo Carević, brat prvog čovjeka metropole turizma, unosio u lice novinarki Dubravki Perović, vrijeđao je i urlao na nju, dok je kamermanu Hariju Markoviću zabranio da snima njegovo divljanje i siledžijsko ponašanje.

Iz ove TV tvrde da nisu samo novinari bili na meti: „Osim na televizijsku ekipu, porodica Carević fizički je nasrnula na jednog od okupljenih mještana, ali je, srećom, veći incident spriječen, prije svega zahvaljujući prisebnosti ostalih okupljenih građana zaseoka Višnjeva, koji su za našu televiziju govorili o ugroženosti njihovih kuća i imanja od eksploatacije šljunka, te divlje deponije koju je na javnoj površini napravilo preduzeće Carinvest. Iz Gradske su najavili da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Sava Carevića zbog nasilničkog ponašanja.

I ovaj napad su zvaničnici i političari selektivno osudili, a dobro je došao i za politička prepucavanja.

Ranije ovakvi napadi nijesu imali povoljan epilog za novinare. Kada su tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin Miljan napali ekipu Vijesti 2009. godine – Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, sudu je trebalo tri godine da presudi. Mlađi Mugoša je osuđen na uslovnu kaznu od pola godine zbog nanošenja teških tjelesnih povreda uredniku Vijesti Jovoviću. Stariji Mugoša je kažnjen novčano, 400 eura, zbog vrijeđanja na javnom mjestu.

Slično, i kada je Velizar Marković, brat tadašnjeg premijera Duška Markovića, uputio novinaru dnevnog lista Dan Vladimiru Otaševiću prijetnje smrću u telefonskom razgovoru 2017. godine. Osnov­no dr­žav­no tu­ži­la­štvo u Pod­go­ri­ci od­ba­ci­lo je kri­vič­nu pri­ja­vu pro­tiv Mar­ko­vi­ća, jer je na­kon is­tra­žnih rad­nji utvr­di­lo da pri­jet­nje ko­je je Mar­ko­vić upu­tio Ota­ševiću ne pred­sta­vlja­ju ni­jed­no kri­vič­no dje­lo.

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su tvrdili tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. Napravljen je i iskorak pa je došlo do izmjena Krivičnog zakonika kojim su popisane i predviđene veće kazne za napade na novinare.

Međutim, u praksi, i dalje je isto. Nakon incidenta u Budvi, saopšteno je da službenici Uprave policije u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru rade na rasvjetljavanju napada na ekipu Gradske RTV. Nakon dva dana slučaj je bio riješen, bar što se tiče tužilaštva. „Povodom incidenta koji se 10. 4. 2022. godine dogodio prilikom snimanja reportaže za Gradsku RTV, u blizini kamenoloma Platac u Opštini Kotor, dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru naložio je službenicima Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor da se prikupe obavještenja od svih učesnika događaja, kao i da se pribavi video snimak koji je sačinjen tom prilikom od strane Gradske RTV. Nakon ocjene svih relevantnih činjenica, postupajući tužilac je ocijenio da se u konkretnom događaju radi o prekršaju, te je dato uputstvo službenicima policije da pokrenu prekršajni postupak“, navodi se u saopštenju koje potpisuje portparol ODT-a u Kotoru, državni tužilac Tijana Čelanović.

Sada je na policiji da li će dalje da goni počinioce incidenta. Ovakvo tumačenje tužilaštva čudi s obzirom da je kao veliki demokratski iskorak krajem protekle godine objavljeno da su usvojene izmjene Krivičnog zakonika koje se odnose na novinare i zaposlene u medijima.  Izmjenama je preciziran termin „posao od javnog značaja” i pet postojećih krivičnih djela prošireno dijelom koji precizira kazne u slučaju kada je napadnuto lice koje se bavi poslom od javnog značaja, a napad je vezan za njegov rad.

Usvojeno je, između ostalog, i novo krivično djelo „sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka“. A ono popisuje: „Ko neovlašćeno spriječi ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.

Radom tužilaštva povodom slučajeva napada na novinare nije bila zadovoljna čak ni prošla vlast. Tako je tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković 2013. najavio ispitivanje odgovornosti tužilaca koji su postupali u predmetu Mugoša–Jovović za vrijeme mandata Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić. Do toga nije došlo, pa nijesu ispitani ni nevjerovatni propusti tužilaca u slučaju Tufika Softića i ostalih.

Taj niz se nastavlja. U aktuelnom suđenju za napad na novinara Seada Sadikovića tužilaštvo uporno odbija da ustanovi šta se desilo sa ključnih 10 sekundi snimka prebijanja novinara. Neće u tužilaštvu čak ni da poslušaju zahtjev policije koja je insistirala: „da se utvrde razlozi zbog kojih nedostaje snimak u navedenom vremenu i da se utvrdi da li je neko od lica koja imaju pristup sistemu video nadzora sa eventualnom namjerom brisao ili dorađivao djelove video snimka“.

I pored deklarativno dobre volje nove vlasti, ne čudi ocjena Evropske komisije koja u posljednjem izvještaju navodi da je ostvaren ograničen napredak u rješavanju nasilja nad novinarima i medijima. „Uprkos određenim signalima od Vlade da će ovu oblast smatrati prioritetnom, prošlogodišnje preporuke samo su dijelom ispunjene i bezbjednost novinara ostaje ozbiljna briga. Puni i djelotvorni epilog u važnim predmetima napada na novinare tek treba da se obezbijedi“, piše u Izvještaju.

Da napomenemo da je protekla godina bila jedna od rekordnih po broju prijetnji i napada na novinare. Uprava policije ih je registrovala 25, a safejournalist, regionalna baza podataka o svim napadima na novinare, 28.

„Od ukupnog broja registrovanih slučajeva, nadležni tužilac je deset događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, osam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok su dva događaja nerasvijetljena. Dodatno, u pet događaja su pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca prekršaja, dok je u četiri događaja nadležni državni tužilac procijenio da nema elemenata izvršenja krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Iz Uprave policije navode da je pet predmeta dostavljeno tužiocu na ocjenu, odlučivanje i pravnu kvalifikaciju, dok je u jednom predmetu izrečena mjera upozorenja“, podaci su Sindikata medija.

Tokom protekle godine zabilježene su četiri prijetnje smrću novinarima. Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, kolumnista Antene M Dragan Bursać i redakcija su primili otvorene prijetnje smrću putem društvene mreže Facebook sa naloga pod nazivom Marko Aprcović. Ovi slučajevi dobili su sudski epilog, a počinilac je osuđen na četiri mjeseca uslovno. Novinar Vijesti Borko Ždero dobio je prijetnje smrću zbog izvještavanja o eksploataciji šljunka na Morači u mjestu Botun, kada mu je jedan od mještana čiji je kamion kontrolisala policija rekao: „Dođeš li drugi put na moje privatno imanje, baciću te u Moraču”. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković je u Centru bezbjednosti Bijelo Polje prijavio da je putem društvene mreže Facebook primio poruku sa profila izvjesnog K.Č. iz Pljevalja u kojoj su upućene riječi uvrede i prijetnji da će ga „napasti na život i tijelo”.

Desila su se i četiri fizička napada. Ispred zgrade u kojoj živi napadnut je glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan, a ovo je i jedini slučaj napada tokom protekle godine koji je dobio sudski epilog. Počinilac je kažnjen sa 10 mjeseci zatvora. Fotoreporterka Pobjede Mara Babović napadnuta je dok pratila doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Slučaj nije prijavljen policiji. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković napadnut je tokom „patriotskog” okupljanja u Bijelom Polju od strane nekoliko muškaraca. Sadiković je zadobio lakše povrede glave. Suđenje za ovaj napad je u toku. Novinarka Vijesti Jelena Jovanović pogođena je u glavu brisačem sa automobila tokom slavlja pristalica koalicije Za budućnost Nikšića. Protiv počinioca M.J. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu novinarke.

Broj prijetnji, vrijeđanja, omalovažavanja i ometanja da se radi posao je najveći, a mnogi slučajevi se i ne prijave.

Ove nedjelje objavljen je godišnji izvještaj Stejt dipartmenta. Za Crnu Goru se navodi: „Nasilje i maltretiranje novinara i dalje su problem“. Jesu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo