Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPADI NA NOVINARE: I novi biju

Objavljeno prije

na

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su najavljivali tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. U praksi, sve je i dalje isto

 

Malo toga se promijenilo, moćni i bahati i dalje napadaju novinare. Ekipa Gradske TV napadnuta je u nedjelju u Budvi. Brat predsjednika Opštine Budva Marka Carevića vrijeđao je i napao novinarku i kamermana na radnom zadatku, dok su u blizini kamenoloma Platac, kojim gazduje firma Carinvest, snimali prilog o divljoj deponiji.

Iz Gradske TV su pojasnili da se Savo Carević, brat prvog čovjeka metropole turizma, unosio u lice novinarki Dubravki Perović, vrijeđao je i urlao na nju, dok je kamermanu Hariju Markoviću zabranio da snima njegovo divljanje i siledžijsko ponašanje.

Iz ove TV tvrde da nisu samo novinari bili na meti: „Osim na televizijsku ekipu, porodica Carević fizički je nasrnula na jednog od okupljenih mještana, ali je, srećom, veći incident spriječen, prije svega zahvaljujući prisebnosti ostalih okupljenih građana zaseoka Višnjeva, koji su za našu televiziju govorili o ugroženosti njihovih kuća i imanja od eksploatacije šljunka, te divlje deponije koju je na javnoj površini napravilo preduzeće Carinvest. Iz Gradske su najavili da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Sava Carevića zbog nasilničkog ponašanja.

I ovaj napad su zvaničnici i političari selektivno osudili, a dobro je došao i za politička prepucavanja.

Ranije ovakvi napadi nijesu imali povoljan epilog za novinare. Kada su tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin Miljan napali ekipu Vijesti 2009. godine – Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, sudu je trebalo tri godine da presudi. Mlađi Mugoša je osuđen na uslovnu kaznu od pola godine zbog nanošenja teških tjelesnih povreda uredniku Vijesti Jovoviću. Stariji Mugoša je kažnjen novčano, 400 eura, zbog vrijeđanja na javnom mjestu.

Slično, i kada je Velizar Marković, brat tadašnjeg premijera Duška Markovića, uputio novinaru dnevnog lista Dan Vladimiru Otaševiću prijetnje smrću u telefonskom razgovoru 2017. godine. Osnov­no dr­žav­no tu­ži­la­štvo u Pod­go­ri­ci od­ba­ci­lo je kri­vič­nu pri­ja­vu pro­tiv Mar­ko­vi­ća, jer je na­kon is­tra­žnih rad­nji utvr­di­lo da pri­jet­nje ko­je je Mar­ko­vić upu­tio Ota­ševiću ne pred­sta­vlja­ju ni­jed­no kri­vič­no dje­lo.

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su tvrdili tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. Napravljen je i iskorak pa je došlo do izmjena Krivičnog zakonika kojim su popisane i predviđene veće kazne za napade na novinare.

Međutim, u praksi, i dalje je isto. Nakon incidenta u Budvi, saopšteno je da službenici Uprave policije u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru rade na rasvjetljavanju napada na ekipu Gradske RTV. Nakon dva dana slučaj je bio riješen, bar što se tiče tužilaštva. „Povodom incidenta koji se 10. 4. 2022. godine dogodio prilikom snimanja reportaže za Gradsku RTV, u blizini kamenoloma Platac u Opštini Kotor, dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru naložio je službenicima Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor da se prikupe obavještenja od svih učesnika događaja, kao i da se pribavi video snimak koji je sačinjen tom prilikom od strane Gradske RTV. Nakon ocjene svih relevantnih činjenica, postupajući tužilac je ocijenio da se u konkretnom događaju radi o prekršaju, te je dato uputstvo službenicima policije da pokrenu prekršajni postupak“, navodi se u saopštenju koje potpisuje portparol ODT-a u Kotoru, državni tužilac Tijana Čelanović.

Sada je na policiji da li će dalje da goni počinioce incidenta. Ovakvo tumačenje tužilaštva čudi s obzirom da je kao veliki demokratski iskorak krajem protekle godine objavljeno da su usvojene izmjene Krivičnog zakonika koje se odnose na novinare i zaposlene u medijima.  Izmjenama je preciziran termin „posao od javnog značaja” i pet postojećih krivičnih djela prošireno dijelom koji precizira kazne u slučaju kada je napadnuto lice koje se bavi poslom od javnog značaja, a napad je vezan za njegov rad.

Usvojeno je, između ostalog, i novo krivično djelo „sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka“. A ono popisuje: „Ko neovlašćeno spriječi ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.

Radom tužilaštva povodom slučajeva napada na novinare nije bila zadovoljna čak ni prošla vlast. Tako je tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković 2013. najavio ispitivanje odgovornosti tužilaca koji su postupali u predmetu Mugoša–Jovović za vrijeme mandata Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić. Do toga nije došlo, pa nijesu ispitani ni nevjerovatni propusti tužilaca u slučaju Tufika Softića i ostalih.

Taj niz se nastavlja. U aktuelnom suđenju za napad na novinara Seada Sadikovića tužilaštvo uporno odbija da ustanovi šta se desilo sa ključnih 10 sekundi snimka prebijanja novinara. Neće u tužilaštvu čak ni da poslušaju zahtjev policije koja je insistirala: „da se utvrde razlozi zbog kojih nedostaje snimak u navedenom vremenu i da se utvrdi da li je neko od lica koja imaju pristup sistemu video nadzora sa eventualnom namjerom brisao ili dorađivao djelove video snimka“.

I pored deklarativno dobre volje nove vlasti, ne čudi ocjena Evropske komisije koja u posljednjem izvještaju navodi da je ostvaren ograničen napredak u rješavanju nasilja nad novinarima i medijima. „Uprkos određenim signalima od Vlade da će ovu oblast smatrati prioritetnom, prošlogodišnje preporuke samo su dijelom ispunjene i bezbjednost novinara ostaje ozbiljna briga. Puni i djelotvorni epilog u važnim predmetima napada na novinare tek treba da se obezbijedi“, piše u Izvještaju.

Da napomenemo da je protekla godina bila jedna od rekordnih po broju prijetnji i napada na novinare. Uprava policije ih je registrovala 25, a safejournalist, regionalna baza podataka o svim napadima na novinare, 28.

„Od ukupnog broja registrovanih slučajeva, nadležni tužilac je deset događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, osam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok su dva događaja nerasvijetljena. Dodatno, u pet događaja su pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca prekršaja, dok je u četiri događaja nadležni državni tužilac procijenio da nema elemenata izvršenja krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Iz Uprave policije navode da je pet predmeta dostavljeno tužiocu na ocjenu, odlučivanje i pravnu kvalifikaciju, dok je u jednom predmetu izrečena mjera upozorenja“, podaci su Sindikata medija.

Tokom protekle godine zabilježene su četiri prijetnje smrću novinarima. Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, kolumnista Antene M Dragan Bursać i redakcija su primili otvorene prijetnje smrću putem društvene mreže Facebook sa naloga pod nazivom Marko Aprcović. Ovi slučajevi dobili su sudski epilog, a počinilac je osuđen na četiri mjeseca uslovno. Novinar Vijesti Borko Ždero dobio je prijetnje smrću zbog izvještavanja o eksploataciji šljunka na Morači u mjestu Botun, kada mu je jedan od mještana čiji je kamion kontrolisala policija rekao: „Dođeš li drugi put na moje privatno imanje, baciću te u Moraču”. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković je u Centru bezbjednosti Bijelo Polje prijavio da je putem društvene mreže Facebook primio poruku sa profila izvjesnog K.Č. iz Pljevalja u kojoj su upućene riječi uvrede i prijetnji da će ga „napasti na život i tijelo”.

Desila su se i četiri fizička napada. Ispred zgrade u kojoj živi napadnut je glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan, a ovo je i jedini slučaj napada tokom protekle godine koji je dobio sudski epilog. Počinilac je kažnjen sa 10 mjeseci zatvora. Fotoreporterka Pobjede Mara Babović napadnuta je dok pratila doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Slučaj nije prijavljen policiji. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković napadnut je tokom „patriotskog” okupljanja u Bijelom Polju od strane nekoliko muškaraca. Sadiković je zadobio lakše povrede glave. Suđenje za ovaj napad je u toku. Novinarka Vijesti Jelena Jovanović pogođena je u glavu brisačem sa automobila tokom slavlja pristalica koalicije Za budućnost Nikšića. Protiv počinioca M.J. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu novinarke.

Broj prijetnji, vrijeđanja, omalovažavanja i ometanja da se radi posao je najveći, a mnogi slučajevi se i ne prijave.

Ove nedjelje objavljen je godišnji izvještaj Stejt dipartmenta. Za Crnu Goru se navodi: „Nasilje i maltretiranje novinara i dalje su problem“. Jesu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo