DRUŠTVO
NAPAD NA SEADA SADIKOVIĆA: Od žrtve opet prave nasilnika

Objavljeno prije
4 godinena
Objavio:
Monitor online
Sead Sadiković zna, iz viđenja, roditelje dvojice napadača: ,,Časni ljudi. Mene oni nisu napali kao metu. Nisu me očekivali. Oni su stanje svijesti. Stanje svijesti me napalo, jedne grupe društva. I žao mi ih je”. Kaže i da ih je u jednom autu bilo četvoro, a da su se njima pridružili i iz drugog auta – da tuku
,,Prolazio sam glavnom ulicom, išao na posao. Iz punog auta počeli da psuju, najbrutalnije. Nisam vjerovao da psuju mene. Ustuknuo sam u nevjerici. Nisam opsovao nego im dobacio – Kome vi, mamlazi, to. Jedan me pljuje. Dok sam ja skontao, oni su malo odmakli, čujem samo jednoga koji sjedi na prozoru. Trčim prema njemu, ne znam šta da radim. Neadekvatno sam reagovao. Više se ne sjećam najbolje. Možda sam malo zakačio i izbio drugom rukom zastavu”, kaže za Monitor novinar TV Vijesti, dugogodišnji sadradnik našeg nedjeljnika, Sead Sadiković, kojeg su napali i nanijeli mu lakše povrede učesnici ,,patriotskog” skupa održanog u subotu u Bijelom Polju.
On nastavlja priču. Ubrzo su se kola zaustavila, oborili su ga na zemlju, udarali i, kako kaže, nogetali. ,,Vidim da me neko brani dok sam na zemlji. Razmišljam da bježim, kad mi se ukaže prilika da ustanem. Prepoznajem prijatelja Peđu koji ide na njih, razdvaja ih. Tada odlučujem, nema bježanja – jer bih ga ostavio da strada za mene. Udaram jednoga koji je prethodno udario mog prijatelja. Bilo je prvo šest protiv dvojice, prilaze još dvojica da nam pomognu i tada oni bježe”, priča Sadiković.
Sve medijske organizacije domaće i strane, političke partije, ambasade, pojedinci preko društvenih mreža, osudili su napad na Sadikovića. No ubrzo je priča sa nasilja ciljno skliznula na zastavu. ,,Ne znam otkud tada u tom času crnogorska zastava u mojoj ruci. Jedan je krenuo sa njom na mene pa sam je zgrabio, imam na čelu ogrebotinu“.
Sadiković kaže da je policija ubrzo stigla. Kako se sve dešavalo u centru grada, bili bi i brži da u tom trenutku nijesu bili zauzeti drugim incidentom. ,,O tom čovjeku niko ne piše. ‘Komiti’ kažu da su ga napali jer je podigao tri prsta. Policija ga je zaštitila, i kažu da je malo vjerovatno da je dizao baš tri prsta jer je musliman”, priča Sadiković.
Za napad su osumnjičeni Edin Dizdarević (18) i Nermin Omerović (21). Osnovni sud u Bijelom Polju je u srijedu odbio predlog tužilaštva da im se odredi pritvor, oni su pušteni da se brane sa slobode uz mjere nadzora.
Sadiković kaže da zna, iz viđenja, roditelje dvojice napadača: ,,Časni ljudi. Mene oni nisu napali kao metu. Nisu me očekivali. Oni su stanje svijesti. Stanje svijesti me napalo, jedne grupe društva. I žao mi ih je”. Kaže i da ih je u jednom autu bilo četvoro, a da su se njima pridružili i iz drugog auta – da tuku.
Ubrzo nakon jednoglasne osude napada, prvo na društvenim mrežama, pa onda i na ,,patriotskim” medijima objavljuju se snimci na kojima se potencira da Sadiković otima zastavu. DPS mediji, „analitičari” i advokati osuli su paljbu po Sadikoviću, a nazovi patriote ga po društvenim mrežama razapinju. Sadikovića predstavljaju kao nasilnika. Nije sporno što su ga tukli, nego što je „oteo“ zastavu.
,,Desilo se da su se oni prepali od podrške. Pa udri, spinuj”, kaže Sadiković.
Osumnjičeni su negirali krivično djelo, a tokom saslušanja po izjavi advokata ,,dosta riječi je bilo o zastavi koja se zatekla kod Sadikovića”. U svojstvu svjedoka saslušana je Merien Đukić, koja je bila u autu. Tvrdi da je Sadiković nasrnuo na nju i njene prijatelje, ,,pokušavši i uspjevši da otme crnogorsku zastavu, na volšeban način se pretvorio u novinara, ali i žrtvu”. U toku saslušanja ispred zgrade tužilaštva u Bijelom Polju sakupilo se više desetina građana protestujući zbog pritvaranja dvojice osumnjičenih. Nosili su transparent – ,,Svi smo mi Nero i Edo”.
U ,,patriotskim” medijima pojavila su se dva snimka. Bjelopoljka S. R. je na Fejsbuku objavila da na jednom od snimaka nije Sadiković, već njen sin. ,,Ćerka mi je rekla da je sin oteo zastavu učesnicima patriotskog skupa, da su oni opravdano revoltirani pokušali da ga napadnu. Na sreću, policija je bila u blizini, odmah je reagovala, smirila situaciju, legitimisala mog sina, evidentirala i pustila kući”, navela je. Pitala je sina zašto crnogorsku zastavu. On je mirno odgovorio da je to zastava DPS-a, a sve su nam uništili i privredu i prirodu. Zapitala se što je učinila svom djetetu, da li je to rezultat podsticanja razvoja kritičke misli: ,,Juče u koloni su bili mladi ljudi prosjek 20-ak godina, lijepi kao cvijeće, u drugim kolonama prije neki dan samo sa drugim zastavama isto. Generacijo moja i vi stariji političari, zaustavite se, pomirimo našu djecu”.
Sadiković kaže da je puštanje snimka u javnost skandalozno. Pita se: Kako je dospio snimak iz policije u javnost: ,,Puštanje toga snimka je krivično djelo. Taj snimak je isječen, ali i na njemu se vidi da me pljuje, ali je već daleko od mene, četiri metra. Tužilaštvo ima integralni snimak od tri minuta”.
Curenje snimaka napada na novinare nije novina. U decembru 2019. kada je u tržnom centru Delta napadnut novinar Vladimir Otašević, takođe je u tada režimskim medijima objavljen skraćeni snimak napada. Otašević je pokušao da fotografiše biznismena Zorana Bećirovića u društvu višeg državnog tužioca Miloša Šoškića, a u tome ga je spriječio Bećirovićev tjelohranitelj.
Skraćeni snimak u kome se ne vidi da me tjelohranitelj udara ramenom objavili su RTCG i portal Aktuelno koji je u vlasništvu Bećirovića, kaže Otašević za Monitor. ,,To je snimak koji je bio dostupan samo obezbjeđenju Delte i direktorima. Oni su kazali da nisu taj snimak dali, nego su prije toga policija i tužilaštvo izuzeli snimke, i sumjaju da je neko iz policije proslijedio taj skraćeni snimak”. Ko, nikad nije otkriveno.
U ovom slučaju tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu protiv Bećirovića i tjelohranitelja Mladena Mijatovića. Protiv Mijatovića je u toku prekršajni postupak, a u Osnovnom sudu je i postupak protiv novinara zbog krivične prijave Bećirovića i Mijatovića zbog lažnog prijavljivanja i davanja javnog iskaza.
Vikend prije napada na Sadikovića, u Nikšiću se desio napad na novinarku Jelenu Jovanović tokom izbornog slavlja ispred kancelarija Demokratskog fronta. Mediji su snimili napad u kome se vidi kako jedan od slavljenika gura policajca, zatim čupa retrovizor sa auta i njime pogađa novinarku u glavu.
,,Pronašli su ga, dao je izjavu, priznao je i pušten je. Ja nisam prijavila, prijavio ga je policajac, dala sam izjavu kao građanin”, kaže za Monitor Jelena Jovanović.
Ovaj incident nije izazvao toliku medijsku pozornost, a Jovanovićeva kaže da je na društvenim mrežama bilo puno negativnih komentara i pitanja što će ona tamo. ,,Reagovao je Sindikat medija i strane organizacije. Nijesu se ogradili ni ovi ispred čijeg štaba se to desilo. Andrija Mandić je kazao da je to sticaj okolnosti i da su me zbrinuli. Ušla sam unutra, tražila led, dali su mi limenku guarane koju sam držala na čelo. To je sve što se tiče zbrinjavanja”, kaže Jovanovićeva.
Napadi na novinare postali su uobičajeni, javnost se navikla na njih. A imamo i dio medija koji umjesto solidarnosti uvijek pokaže ,,suptilnu” sumnju u rad i namjere svojih kolega. O sudskoj praksi govori i to da nijedan od najznačajnijih slučajeva napada – ubistva Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i brojni drugi, još uvijek nemaju pravosudni epilog.
Sadiković u priči za Monitor o podsjećanju na napade ’90-ih kaže: ,,Bilo je napada i napada. Pisao sam tada o Dubrovniku. U istoj ulici desio se napad. Pištoljem. Samo me tada napao vojvoda. Isto Milov”.
MILA RADULOVIĆ, GENERALNA SEKRETARKA DRUŠTVA PROFESIONALNIH NOVINARA
Sramna zamjena teza
Deo novinara i dalje ne razmišlja o struci, svom položaju i Etičkom kodeksu koji nas obavezuje na solidarnost. Nažalost, neki urednici i novinari služe političkim interesima onih koji su pod sumnjom da su od države ostavili samo prašinu i to sve pod plaštom borbe za državu, NATO i EU. To je poražavajuće za sve nas koji ovaj posao radimo malo bolje ili lošije, ali makar se trudimo da to bude u interesu javnosti.
Zamena teza u slučaju našeg kolege je sramna i još jednom pokazuje da bivšoj vlasti nikada nije bio cilj da napadi na novinare budu istraženi, kao i odgovorno novinarstvo u interesu javnosti.
MARIJANA CAMOVIĆ-VELIČKOVIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA MEDIJA
Relativizovanje napada
Nije prvi put da novinari stradaju tokom podgrijanih političkih i nacionalnih strasti u Crnoj Gori, a upravo je takva atmosfera već mjesecima. Nije ni prvi put da Sead Sadiković strada nakon što se tužilaštvo oglušilo o njegove prijave i činjenicu da je bio na meti brojnih provokacija i dobijao prijetnje prethodnih dana, čak i ubistvom. Ranije se to zavšilo bacanjem eksplozivne naprave u blizini njegove kuće, a ovog puta prebijanjem.
Crnogorsko društvo je toliko podijeljeno da nismo u stanju čak jednoglasno da osudimo i saglasimo se oko toga da je napad napad i da je nedozvoljen pa makar bio i na novinara. Šta više, Sadikoviću se posljednih dana oduzima pravo da reaguje na provokacije i da se, jednostavno, ponaša kao svaki drugi čovjek jer mu se u tom slučaju oduzima pravo da bude novinar i napadnut u tom svojstvu. To je relativizovanje napada i to ne smijemo da dozvolimo.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU: Vladavina prava, ili putuj, Evropo
-
BRANKA OTAŠEVIĆ, GLUMICA: Igra bez granica
-
KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG URUŠAVANJA MOSTA VELIKI IBARAC: Euro-asfalt opet u tužilaštvu
-
Život zna kad je ceo
-
MIODRAG PEROVIĆ: 30 GODINA MONITORA (XVI): Raditi za istoriju je i dar i prokletstvo
-
Opasne igre
DRUŠTVO
NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije
5 danana
28 Marta, 2025
Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.
Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.
Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.
Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.
Zbog obimne dokumentacije koja je uzeta u Luci Bar, ali i dokaznog materijala, koje su SDT i SPO dobili od EUROPOL-a, ta švercerska piramida, koja je imala zajedničku logistiku, istražuje se u nekoliko odvojenih istraga na kojima mjesecima radi više specijalnih tužilaca. Prvi udar na duvansku mafiju krenuo je pred sam kraj 2023. godine hapšenjem vlasnika barske firme “Playmaker” Đorđija Đoka Pavićevića, nakon čega su prošle godine u dvije odvojene istrage obuhvaćeni biznismen Aleksandar Aco Mijajlović i Podgoričanin Saša Pekić.
Nova istraga otvorena je kada je na podgoričkom aerodromu po dolasku u Crnu Goru uhapšen vlasnik kompanije Tehnomax Vesko Petranović. Po nalogu državnog tužioca Siniše Milića, službenici SPO su osim Petranovića uhapsili još šest osoba, za koje se vjeruje da su imale važnu ulogu u organizaciji švercerskih ruta. Među uhapšenima su i službenici Uprave policije.
U kampu specijalnih jedinica policije na Zlatici privedeni su pripadnici Posebne jedinice policije Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, a slobode je lišen i inspektor Potražne službe podgoričkog odjeljenja bezbjednosti Marko Đurišić. U sklopu ovog predmeta uhapšen je i Dejan Jokić, koji je po nalogu SDT-a lišavan slobode i u februaru prošle godine, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije, koju je, kako se vjeruje, formirao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović.
U ovom predmetu uhapšeni su i Podgoričani Branko Čelić i Ratomir Obrenić, za koje se sumnja da su imali ulogu u švercu cigareta od Luke Bar, preko Crne Gore ka zemljama Evropske unije. Policija u ovom predmetu traga za još nekoliko osoba.
Tokom rada na ovom predmetu SDT i SPO su došli do osnovane sumnje da su okrivljeni pripadnici ove kriminalne organizacije uspjeli da organizuju brojne rute šverca cigareta, čija se vrijednost procjenjuje na nekoliko desetina miliona eura. Specijalno tužilaštvo vjeruje da je Petranović bio uključen u pružanju logistike za transport cigareta, koje su švercerskim kanalima uzimane iz skladišta Slobodne zone Luke Bar. Krajem 2024. po nalogu SDT-a uhapšen je njegov poslovni saradnik Saša Pekić, koji je ranije bio i suvlasnik u kompaniji “Tehnomax”, a slovi za nezvaničnog vlasnika. Sa Pekićem su tog dana uhapšeni i policajci Predrag Vučurović, Dragan Backović i Predrag Mijušković, biznismen Srđan Jokić, Podgoričanin Goran Janketić i Nikola Glomazić iz Plužina, a poslije desetak dana predala su se i braća iz Plužina Marko i Petar Cicmil.
U švercerskoj šemi vjeruje se da je kompanija “Playmaker” okrivljenog Đorđija Đoka Pavićevića, uz pomoć osumnjičenih carinika Ivane Kovačević i Veljka Đuričića, kao i dvije firme sa Filipina i Paname, imali zaduženje da lažiraju dokumentaciju o fiktivnom izvozu cigareta iz Crne Gore u brojne luke u Mediteranu. Brojni kontejneri cigareta iz Luke Bar nikada nisu ni ukrcani na brodove, koji su uplovljavali na Crnogorsko primorje, već je, kako se sumnja, pravljena lažna dokumentacija o fiktivnom izvozu, a zapravo su paketi cigareta iz lučkih skladišta kamionima završavali u švercerskim rukama.
Kako se navodi u spisima tužilaštva, osumnjičeni Aleksandar Aco Mijajlović, koji se brani sa slobode, za godinu je naručio, kupio i organizovao prevoz bar 60.000 paketa cigareta iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su potom preko barske luke završavale na ilegalnom tržištu Crne Gore i drugih država. Narudžbe su dogovarane na mjesečnom nivou, a prva za koji specijalni tužioci navodno imaju dokaz, dogodila se 19. novembra 2019. godine – kada je Mijajlović kupio ukupno 4.760 paketa i to: 2.412 paketa cigareta marke “Trokadrero slim blue”, 88 paketa “FM pink slim”, 1.000 paketa cigareta “FM crveni”, 723 paketa “FM plavi slim” i 537 paketa “FM crveni slim”…
“Označene cigarete je pomorskim putem prevezao u Luku Bar i uskladištio u slobodnu carinsku zonu, nakon čega je okrivljeni, zajedno sa Dejanom Jokićem, kao i sa drugim sada nepoznatim pripadnicima kriminalne organizacije, u više navrata, realizujući kriminalni plan, na neutvrđeni način iznio iz carinskog skladišta i prenio preko carinske linije, izbjegavajući mjere carinskog nadzora… A sve u namjeri njihove dalje prodaje i rasturanja na carinskom području Crne Gore i drugih država”, navodi SDT u tom predmetu.
Specijalno državno tužilaštvo tokom rada na istragama u predmetima protiv duvanske mafije uporedo je otvaralo i brojne finansijske istrage protiv članova kriminalnih organizacija. U predmetu finansijske istrage protiv osumnjičenog Saše Pekića rješenjem Višeg suda, a po nalogu SDT-a, blokirana je vrijedna imovina u Podgorici, Crmnici, primorju… Krajem 2024. i u prvim danima ove godine po nalogu SDT-a upisana je privremena zabilježba – zabrana raspolaganja nad 12 stanova, devet poslovnih prostora, deset garaža i dva nestambena prostora, uknjiženih na Pekića i članove njegove porodice. Većina imovine, koja se vodi na Pekića, kako se vidi u evidenciji Uprave za nekretnine, je na istim katastarskim parcelama kao i imovina danas uhapšenog Veska Petranovića i Dejana Jokića.
Ova trojka je u proteklih nekoliko godina imala i zajedničke graditeljeske poduhvate na primorju. Sudeći prema ranijem slijedu koraka tužilaštva, vjeruje se da će već u narednih nekoliko dana biti upisan teret i na imovinu osumnjičenog Petranovića.
Tehnomax bila najbolja firma 2017. godine
Kompanija “Tehnomax”, osnovana 2004. godine, ima čak 17 maloprodajnih objekata za prodaju bijele i ugradne tehnike, TV uređaja, računara, telefona… Kompanija je tokom 2017. godine bila dobitnik prestižne nagrade za najbolju firmu u Crnoj Gori po izboru Privredne komore.
Prije pet godina Petranovićeva kompanija je proširila poslovanje i na turizam – kupili su stari hotel “13. jul” na Virpazaru, gdje su poslije tri godine potpune rekonstrukcije otvorili novi pod imenom “DeAndros”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Marta, 2025
Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi
Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.
Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne. Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.
Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.
Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.
Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.
Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.
Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.
Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.
Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima, potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.
Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis. Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?
Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je 30.05.2022. godine.
Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi, bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.
Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.
Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale. U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara. Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.
Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.
Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.
Da li će Mohamed Alabar graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina koja budi sumnju

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Marta, 2025
Kompanija Eagle Hills Montenegro registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su izmirili sve poreske obaveze. Dobijaju ih u rekordnom roku. Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana
Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.
„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.
Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana – “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.
Upravo u tom periodu, 6.marta, kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze. Dobijaju ih u rekordnom roku. Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.
Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo punih 10 dana da dobije taj dokument.
“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.
“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.
Eagle Hills Montenegro dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži. U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili. Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do 1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.
Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.
“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.
U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.
Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića dočekao i Alabar. Nimanbegu je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.
“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.
Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.
Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.
Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.
Mustafa CANKA
Komentari
Kolumne

Novi broj


PRIJAVA PROTIV BIVŠEG I AKTUELNOG VRHA UPRAVE CARINA: Zviždač o carinskim prevarama

ODLAZAK SVETLANE BROZ: Preko rijeke

Preteći vokali
Izdvajamo
-
INTERVJU3 sedmice
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati
-
DRUŠTVO4 sedmice
VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi
-
DRUŠTVO4 sedmice
NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
Izdvojeno4 sedmice
SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
-
Izdvojeno4 sedmice
SAD, RUSIJA, UKRAJINA, EVROPA: Istorija, sada i ovdje