Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPAD NA GAZU U OČIMA JAVNOSTI IZRAELA I SVIJETA: Značajne promjene vizure

Objavljeno prije

na

Zvanični izvori pro-izraelskih zapadnih establišmenta sada otvoreno govore da je strategija upotrebe neproporcijalne i neprihvatljive destrukcije bila fatalna i po civile Gaze i po imidž Izraela. Medjunarodni sud pravde u Hagu  razmatra da li se radi o genocidu. Neraspoloženje u Izraelu prema načinu na koji  Netanjahu vodi rat, dovelo je do tačnijeg izvještavanja izraelskih medija o broju ubijenih i ranjenih vojnika. Slika je porazna za Izrael

 

Napad na Gazu je ušao u četvrti mjesec. Na  terenu se  nije puno toga promijenilo za domaće stanovništvo, ali je došlo do značajnog pomjeranja u percepciji događaja i stavova ključnih zemalja i institucija.

Gotovo čitava populacija Gaze je protjerana u njenu južnu polovinu. Trenutno se najžesće borbe vode oko grada Kan Junis u centralnoj Gazi. Populacija koja je sa sjevera ranije protjerana u centralnu Gazu je dobila naredjenje od izraelske vojske da se evakuiše još južnije u dio oko grada Rafah na samoj granici sa Egiptom. Ovaj dio je već preplavljen ogromnim brojem očajnih ljudi, raznih uzrasta, koji žive u improvizovanim “šatorima”, bez elementarnih uslova za život.

Medjunarodne agencije izvještavaju da je glad široko raširena i da većina ljudi jede jedan obrok dnevno, voda za piće je salinirana što je opasno po život male djece, ljudi nemaju zimsku odjeću jer su svoje domove napustili sa zavežljajima elementarnih stvari dok je vrijeme bilo toplije.

Dnevni balans ubijenih je nekoliko stotina, uz ogroman broj ranjenih koji uglavnom ostaju bez medicinskog tratmana. Od 35 bolnica Gaze samo je pet u funkciji i to djelimično.

Naser bolnica u Kan Junisu je prepuna ranjenika i izbjeglica i njena okolina je pod stalnim napadima od strane izraelske vojske. U utorak (23.) je izvještavano o vatrama oko Naser bolnice, koje su prouzrokovane raketiranjem, i o pucanju na civile koji su pokušavali da se spasu.

Novo je to što zapadni mediji ovih dana posvećuju pažnju činjenici  da Izrael nema punu kontrolu nad djelovima koje je sravnio sa zemljim i očistio od civila. Mada u manjem broju, pokret otpora iz Gaze nastavlja da raketira teritoriju Izraela, a borbe prsa u prsa se vode na čitavoj teritoriji koju je Izrael navodno osvojio.

Broj izraelskih žrtava raste. Neraspoloženje unutar Izraela, prema načinu na koji Netanjahu vodi ovaj rat, dovelo je do tačnijeg izvještavanja izraelskih medija o broju ubijenih i ranjenih vojnika. Slika je porazna po Izrael: do sada je  na frontovima u Gazi i na granici sa Libanom izgubio preko 550 vojnika. Ranjenih je preko 2.700 od kojih je 200 u kritičnom stanju. Samo u jednom danu, 24 izraelska vojnika su ubijena raketama pokreta otpora dok su postavlajali  eksploziv ispred kompleksa palestinskih kuća u Kan Junisu.

Javno mnjenje Izraela posle tri mjeseca patriotskog zbijanja redova i traženja osvete, postavlja pitanja i zahtijeva dogovor koji bi uključivao spasavanje života preostalih taoca i pregovore o prestanku neprijateljstava.

Trajno rješenje palestinsog pitanja se sve česce čuje kao krucijani preduslov za bezbjednost Izraelaca. Ovaj novi narativ koji je u Izraelu posljednjih  decenja bio “ šapat”  šačice marginalizovanih Izraelaca, pretvara se u grmljavinu zahtjeva koji ukjučuju i okončanje Netanjahuove političke karijere. Članovi njegove koalicione vlade, i ne samo predstavnici kolonista koji su desniji od Netanjahua, otvoreno govore da do rješenja neće doći dok god je Netanjahu na vlasti.

Zvanični izvori pro-izraelskih zapadnih establišmenta ovih dana otvoreno govore o tome da je napad Izraela na Gazu katastrofalan neuspjeh i da je strategija upotrebe neproporcijalne i neprihvatljive destrukcije bila fatana i po civile Gaze i po imidž Izraela. Medjunarodni sud pravde u Hagu trenutno razmatra da li se radi o genocidu. Procjene su iz zapadnih vojnih izvora da su stotine kilometara tunela izpod Gaze netaknuti, što je slucaj i sa 80 posto boraca pokreta otpora.

Ono što su na početku napada govorili njegovi protivnici se ispostavilo kao tačno.  Pokret tipa Hamas se ne može eliminisati jer se radi o ideji koja, ne da neće nestati sa hiljadama nestalih života, već će za one koji su preživjeli, postati jedina prihvatljiva opcija.

Možda je najbolja ilustracija putanje koju je prevalila percepcija vodećih zemaja u svijetu o soluciji za Gazu, to što je počelo horski sa neophodnošću odstranjivanja Hamasa, a došlo se do toga da je dodato odstranjivanje i Netanjahua, kao glavne prepreke za iznalaženje rješenja.

I dogadjanja u širom regionu, na Biskom istoku, koje je je pokrenuo napad na Gazu idu u pravcu koji je nepoželjan za SAD i saveznike.

Oružani sukobi na granici Izraela i Libana, sa  Hezbolahom  ne posustaju uz žrtve na obje strane. Hezbolah je eksplicitan da neće prestati sa vojnim akcijama dok Izrael ne obustavi napad na Gazu. To trenutno nije deklarisana opcija lidera Izraela, mada ni jedna strana ne želi eskalaciju.

Zapadnim liderima posebnu glavobolju zadaje  napad na Gazu od strane Huti jedinica iz Jemena. Oni navode solidarnost sa Gazom za de fakto obustavljanje kretanje komercijalnih brodova koje dovode u vezu sa Izraelom, kroz Crveno more. Radi se o glavnoj prečici i jednoj od najprometnijih svjetskih pomorskih ruta na putu za Suecki kanal.

Ekonomije SAD i EU su ozbiljno pogodjene činenjicom da 20 posto zapadnih komercijalnih brodova sada plove dvije nedjelje duže rutom oko Roga Afrike. Neki izvori navode, mada ih je teško verifikovati u moru propagande, da Huti “kažnjavaju” zemlje koje podržavaju Izrael, a da propuštaju kineske i ruske komercijalne brodove.

Uslijedio je talas  udara iz vazduha od strane SAD I UK, koja EU deklarativno podržava, na djelove Jemena koje drže Huti.

Za EU kao trgovinsku uniju 27 veoma razičitih zemalja otvaranje Crvenog mora je impretiv. No pronalaženje načina na koji EU želi da se ukjuči u ostavarivanje ovoga imperativa, nije na horizontu.

Čuju se predlozi o slanju tri broda EU zemalja sa mandatom da obavljaju monitoring. Sumnje u njihovu korisnost su  opravdane, kada znamo da ni vojni napadi na Jemen, pod vodjstvom SAD nijesu donijeli nikakve rezultate. To je nedavno potvrdio i predsjednik  Bajden u razgovoru sa novinarima.

EU nema političku koheziju.  Njena razjedinjenost uvijek izadje na svijetlo dana kada dodje do suočavanja sa ozbiljnim, globanim problemima, o kojima članice često imaju dijametralno suprotna mišljenja. Stav prema Gazi je razjedinjenost EU učinio i očiglednom i opasnom.

Rat stavova o Gazi izmedju EU predsjednice Njemice Ursule von der Lejen, koja  bezrezervno podržava Izrael i EU spoljnopolitičkog šefa, španca Josepa Borella, koji oštro kritikuje ponašanje Izraela, ne jenjava. Priča se i o pobuni u redovima tima Predsjednice koji broji 800 ljudi, zbog prekoračenja ovlašćenja i miješanja u ono za što je nadležan Borell.

Šokantna stradanja u Gazi su uzvitlala strasti ne samo na ulicama svjetskih gradova već i u medjunarodnim institucijama i u vladama država. Vrlo je relevantno pitanje da li će dijametralno suportne pozicije članica EU o  Gazi imati uticaja na njenu koheziju i njenu budućnost.

Pozicija EU je nezavidna. Ona sebi ne može da dozvoli da bude irelevantan igrač na svjetskoj sceni, ali ne želi da pokrene proces jačeg političkog zbližavanja njenih članica jer bi to zahtijevalo referendume u nekim državama članicama. Oni bi mogli biti porazni po EU.

Netanjahu je prije nekoliko dana najavio svoj politički kraj, kada je izjavio, ono što se odavno zna, ali je tabu tema vec decenijama u krugovima koji podržavaju Izrael, da Izrael neće dozvoliti stvaranje dvije nezavisne države!

Koncept koji na papiru podržavaju i SAD i EU, je kreiranje dvije nezavisne države, Palestine i Izraela koje bi živjele u miru jedna uz drugu. Ovo je godinama korišćeno od Izraela i od zapadnih lidera, kao dimna zavjesa za fakat da je Izrael na teritoriji koja bi trebalo da pripadne Palestini doselio 750 hiljada kolonista. Oni su uzurpirali ogromne površine palestinske zemlje kreirajući oaze, takozvane Bantustane, u kojima žive okupirani i obespravljeni Palestinci okruženi do zuba naoružanim kolonistima i izraelskom okupacionom vojskom.

Zna se da je Palestina u granicama koje joj pripadaju po medjunarodnim zakonima nemoguća, zahvaljujući akcijama Izraela i ćutanju SAD i EU.   Netanjahu je, sada  deklarativnu poziciju SAD i US lidera sabotirao odlukom da mu je važnije da zadovolji militantne i moćne koloniste, dok mu se fotelja opasno ljulja.

US Senator Barni Sanders je nedavno na SAD televiziji rekao Amerikancima, jezikom koji nije za novine, koja je bila Netanjahuova poruka Bajdenu, kad je odbacio kreiranje dvije države.

Ideje koje trenutno plasiraju izraelski lideri i dilomate, koji nijesu navikli da nikome polažu račune, su iz domena fikcije. Na važnom sastanku ministara inostranih poslova EU je izraelski ministar predložio pravljenje vještačkog ostrva u Mediteranu za Gazane. To je šokiralo prisutne ministre, a Borelli je predlog ocijenio kao irelevantan.: “Mislim da bi bilo bolje da je (izraelski) ministar iskoristio svoje vrijeme da izrazi zabrinutost situacijom u svojoj zemji, ili brojem ubijenih u Gazi”, rekao je novinarima  na kraju sastanka.

Ozbiljnija moguća rješenja bave se pokušajima da se nastavi pregovaranje o uslovima za prekid vatre i prestanak pomora ljudi u Gazi i za očuvanje života taoca i izraelskih vojnika. Radi se o dogadjanjima iza scene uz posredovanje Katara o kojima se uglavnom nagadja. Pominje se da je, kao rezutat pritiska domaće javosti, Netanjahu zatražio prekid vatre od dva mjeseca u razmjenu za oslobadjanje svih taoca, a i opcija da se liderima Hamasa ponudi egzil.

Obje su opcije neprihvatljive  Hamasu, koji bi se upustio u pregovore jedino ako je stalni prekid vatre opcija na stolu.

Radmila STOJANOVIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo