Ovo je četrnaesti slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom
Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Milka Tadić – Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo. Boško Filipović, sa podebelim policijskim dosijeom, psovao je i prijetio novinarki, u ponedjeljak, uveče oko 20 sati, u Petrovcu, na parkingu kod supermarketa Voli. Od prijetnje da će joj izbušiti gume došlo je i do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.
Filipovićeva dosadašnja nepočinstva pomnije je, do sada, pratila štampa u Srbiji, čiji je bio stanovnik, a posebno nakon što je 2017. u Beogradu zapalio svoj skupocjeni porše kajen. Ovaj bivši bokser je više puta osuđivan, a mediji pišu da je terećen za nasiljničko ponašanje, krađe, ugrožavanje sigurnosti, nedozvoljenu trgovinu, napad na policajce, nedozvoljeno držanje oružja, iznudu.
Ovog kontraverznog biznismena sud u Beogradu je u julu 2018. osudio na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.
Sada je zbog osnovanje sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, Filipoviću određen pritvor od 72 sata. Nakon toga, Osnovni sud u Kotoru mu je odredio pritvor od 30 dana.
Ovo je 14 slučaj napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi i prijetnje osoba sa kriminalnim dosijeom. Pored ovog, tokom ove godine desio se napad na urednika Monitora Esada Kočana, ispred zgrade u kojoj živi, od strane Dragutina Šukovića, koji je hapšen zbog pokušaja ubistva, droge, porodičnog nasilja, napada na policiju… Novinarka Vijesti Jelena Jovanović, nedavno je dobila 24-časovnu policijsku pratnju i zaštitu i ovaj najnoviji. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za dva ubistva Maria Miloševića i advokatice Natalije Karadžić, nakon što joj je advokatica na službenu mejl adresu dostavila pismo koje je nazvano ,,reagovanje”, a u kom je navedena i informacija gdje stanuje.
Osude napada na Tadić – Mijović došle su iz Vlade i stranaka vlasti, a iz opozicije ćute, možda i zbog pominjanja Mila Đukanovića. Napad su osudile i brojne organizacije, uklučujući i Reportere bez granica.
,,Ovaj opasni i nerijatni atak koji je pretrpjela Tadić – Mijović je rezultat praksi bivšeg režima koji se ciljano nije hvatao u koštac sa napadima na novinare i utemeljen je u nekažnjavanju brojnih takvih napada”, saopštio je poslanik vladajućih Demokrata Dragan Krapović.
Iz Ministarstvo unutrašnjih poslova su se pohvalili da je efikasno postupanje u ovom slučaju pokazalo da zaštita novinara nije samo deklarativna, već da institucije imaju volju i odlučnost da sankcionišu svaki pokušaj ugrožavanja njihove bezbjednosti Ističu da su službenici budvanskog CB-a po prijavi i zahvaljujući brzom i efikasnom postupanju, osumnjičeni je za manje od pola sata priveden.
,,Napad je rezultat dosadašnje prakse nekažnjavanja napada na novinare koja je stvorila atmosferu progona i linča pripadnika medijske zajednice i u kontinuitetu slala poruku da nema političke volje da se novinarima u Crnoj Gori pruži adekvatna zaštita”, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Deklarativno političke volje sada ima, ali napadi na novinare nikako da dođu na red. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) upozorili su da ,,svi koji imaju vlast u ovoj državi moraju da usmjere pažnju na zaštitu novinara i obezbijede kažnjavanje svake vrste nasilja prema njima. I svi raniji napadi na novinare i medije moraju biti kažnjeni jer je očigledno da su novinari već postali laka meta za sve vrste nasilnika, od kriminalnih klanova i bahatih političara do pojedinačnih nasilnika”.
Iz Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima su istakli da ,,država mora novinarima obezbijediti sigurnost i nesmetan rad u interesu javnosti i razvoja demokratskog društva. Zato smatramo da joj predložene izmjene Krivičnog zakonika mogu u tome pomoći i pozivamo Skupštinu da ih što prije usvoji”.
Isti apel uputile su i brojne medijske organizacije u Crnoj Gori, a i Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF) koja u osudi napada na Tadić – Mijović kaže: ,,Posebno ističemo da je od izuzetnog značaja da Skupština Crne Gore u što kraćem roku usvoji predlog izmjena Krivičnog zakonika u pogledu uvođenja strožih kazni za napade na novinare”.
HRA je još prije 11 godina predložila da se u Krivični zakonik uvedu novi članovi – Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopune postojećih krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda, koji bi, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, doprinijeli odvraćanju potencijalnih počinilaca od napada na novinare ali i propisali strože kazne za napade. Svih ovih godina nije bilo političke volje da se ovi predlozi usvoje. I barem pokušaju preduprijediti napadi u državi u kojoj su napadi na novinare postali uobičajeni. Sa teškim bremenom nerješavanja najtežih zločina nad novinarima – ubistvo Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i brojni drugi.
U junu su organizacije civilnog društva koje se bave medijima (Akcija za ljudska prava, Sindikat medija Crne Gore, Institut za medije, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Media centar i 35mm) uputile Vladi, Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Skupštini i poslaničkim klubovima zajedničku inicijativnu za hitne izmjene Krivičnog zakonika, u cilju bolje zaštite novinara.
Za razilku od novinara, posebno onih koji preživljavaju napade i uvrede, političkim partijama i institucijama ovo pitanje očigledno nije hitno.
Predrag NIKOLIĆ