Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nama dugovi, deripaski palate

Objavljeno prije

na

Dok KAP -u prijeti stečaj a Vlada donosi odluku da kreditna zaduženja vlasnika, ruskog oligarha i multimilijardera Olega Deripaske od nekoliko desetina miliona eura vraćaju građani, njegove investicije na Crnogorskom primorju u svakom pogledu napreduju. Prije privatizacije KAP-a ruski „kralj aluminijuma” postao je vlasnik imanja površine 2,5 hektara na atraktivnom rtu Platamuni, nedaleko od Jaza, na dijelu morske obale koja pripada opštini Kotor. Kupio je nekadašnju vojnu bazu na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Bio je to mali ustupak crnogorske Vlade i mamac za potencijalnog kupca KAP-a, većinskog vlasnika ruskog giganta Rusal, najvećeg svjetskog proizvođača aluminijuma. Bogati vole povlastice pa je posredstvom Fonda atraktivnu parcelu na obali mora na potezu Platini površine 25.098 kvadrata Deripaska pazario za 627.000 eura.

Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma Overseas Assets Management DOO iz Podgorice sa adresom u ul. Milana Vukova 16, o kojoj ne postoji nijedan zapis u registru Privrednog suda. Navedena kompanija proširila je zemljišni posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2. Cijelo imanje nalazi se u zoni i pod teretom Morskog dobra.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne kompanije Oversajz, prostire se na 35.583 metra kvadratna pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, sve na području katastraske opštine Krimovice.

Na svom imanju u Donjem Grblju sa kojeg se pruža prelijep pogled na morsku pučinu, zaklonjenom od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Oleg Deripaska podiže raskošni ljetnjikovac.

Sagrađene su dvije luksuzne vile koje svojim izgledom i arhitekturom podsjećaju na monumentalna zdanja. Sa fasadom od bijelog mermera neobičnih otvora i linija ove trospratnice predstavljaju replike srednjovjekovnih venecijanskih palata.

Ispred njih, na padini prema moru, otvoreno je ogromno gradilište na kome niču prateće zgrade sa apartmanima, objekti za poslugu i prijem gostiju.

Pokušaj novinarke Monitora da snimi gradilište najbogatijeg crnogorskog investitora propao je. Pipadnici obezbjeđenja su oštro upozorili da je u pitanju privatni posjed „mnogo, mnogo jakog čovjeka” na kome je nezaposlenima pristup strogo zabranjen. Fotografisanje pogotovo.

Međutim, sa kraja asfaltnog puta koji je izgrađen za potrebe vojske mogu se vidjeti bijele Deripaskine vile koje se svojom arhitekturom, bez otvorenih, razuđenih terasa i pergola prilično razlikuju od uobičajenih kuća pored mora. Zlobnici bi mogli pomisliti da je kompleks na Platamunima odnio dio kapitala namijenjen Kombinatu.

Prema podacima Sekretarijata za urbanizam sa sajta Opštine Kotor na ime kompanije Oversajz izdata su odobrenja za gradnju više objekata raznih namjena. Građevinska dozvola za „turistički objekat Vila 1″ izdata je u maju 2010. godine iako je vila sagrađena mnogo ranije. Neobična dozvola sa opisima spratova, tremova i bazena, vile površine 2.229 kvadrata, zapravo je legalizacija bespravno izvedenog objekta.

Krajem 2010. izdata je dokumentacija za gradnju objekata za prijem i osoblje u sastavu Vile od nekih 330 kvadrata.

Tokom 2011. izdata je građevinska dozvola za izgradnju novih turističkih objekata i zasebna dozvola za gradnju nove trafostanice.

Nema podataka o odobrenju za gradnju druge istovjetne vile koja je u potpunosti dovršena. Ili se dvije zgrade računaju kao jedna. Po svemu sudeći, Oleg Deripaska je velelepne vile gradio divlje, poput svojih bogatih sunarodnika kojima dozvole za gradnju po Crnogorskom primorju nisu neophodne.

Ovo čudi, jer je odmah nakon kupovine vojne baze Deripaska postao vlasnik KAP-a, pa je država požurila da izađe u susret strateškom partneru i donese plansku dokumentaciju za ovo područje. To znači da je mogao pribaviti neophodne građevinske dozvole.

DUP Platamuni-Trsteno donijet je krajem 2006. za potrebe vlasnika zemljišta na tom dijelu obale, zbog čega su izvršene izmjene tada važećeg Prostornog plana Opštine Kotor. Obrađivač plana je biro Monte CEP iz Kotora.

Na prostoru od 100 hektara obuhvaćenih Planom, najveći korisnici zemljišta su Opština Kotor i dvije privatne firme. Pomenuta Oversajz iza koje stoji Oleg Deripaska i kompanija K.P.M. Limited nepoznatog vlasnika čiji je osnivač firma sa Britanskih Djevičanskih ostrva koja, prema podacima Uprave za nekretnine, posjeduje oko pola miliona kvadrata zemlje u ovom dijelu kotorske Opštine. DUP Platamuni-Trsteno ispunio je sve zahtjeve ovih dobrostojećih investitora.

Zona vila kojoj pripada ljetnjikovac Olega Deripaske tretirana je kao „najluksuzniji dio Plana” i kao takva odvojena je od ostalog prostora namjenskim saobraćajnim rješenjima.

Četiri vile smještene su na velikim parcelama koje svojim prirodnim zelenilom obezbjeđuju mir i intimnost. Za svaku od vila predviđena je po jedna privatna, mala plaža na krševitoj obali, sa pontom za glisere i jahte. U sklopu vila na parceli od 8,5 hiljada kvadrata predviđena je gradnja SPA centra.

Pored plaže Platamuni smješten je Tenis klub sa terenima i pratećim objektima. Tu su i brojni restorani zatvorenog i poluzatvorenog tipa.

Plan je omogućio gradnju dva hotelska kompleksa na ovom nenaseljenom području obraslom u zelenilo.

U zoni Platamuna planiran je „hotelsko-apartmanski” kompleks Vidikovac sa najmanje 500 kreveta. Na drugoj strani u uvali Trsteno ucrtan je hotel Rt Jaz lociran na izuzetno strmom terenu, na sredini između brda Jaz i poznate pjeskovite plaže Trsteno. Sa predviđenih šest kaskadnih etaža hotel Rt Jaz podsjeća na hotel As u Perazića Dolu i po mišljenju autora Plana, zbog svoje arhitekture mora biti „landmark” cijele obale.

Ovo silovanje netaknutog prostora kamenite obale i zaleđa Platamuna i Trstena urađeno je na izričit zahtjev pomenutih kompanija čija vlasnička struktura nije transparentna.

Od tretiranih 100 hektara urbanizovan je veći dio terena na kome će se pored vila, apartmana i hotela uz obalu graditi vještačke plaže, ponte, pristaništa i privezišta, razni vidikovci i paviljoni i „električni tramvaji-uspinjače” za prevoz od plaža do hotela.

Urbanizaciju Platamuna nije spriječila ni činjenica da je ovaj Rt vladinom Strategijom biodiverziteta označen kao spomenik prirode.

Jahta skuplja od KAP-a

Pored zemljišta u Krimovicama Oleg Deripaska posjeduje sedam odsto akcija u kompaniji Adriatik Marinas kanadskog biznismena Pitera Manka koja gradi nautičko-stambeni centar Porto Montenegro.

Posao sa gradnjom stanova cvjeta a na molu broj 1 tivatske marine obično je vezana Olegova luksuzna mega jahta Queen K. Ova ploveća palata duga 72,6 metara vrijedna oko 70 miliona eura, spada u red 50 najvećih privatnih jahti na svijetu. Ruski tajkun za brod je platio 22 miliona više nego za KAP.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo